POBUNA FILMAŠA

SVI NAS VOLE, SAMO PRISAVLJE NE: HRT ne želi prikazati čak ni film koji je dobio nagradu HRT-a

    AUTOR:
    • Vid Barić

  • OBJAVLJENO:
  • 18.07.2019. u 08:16

CROPIX

Irena Ščurić, Srđan Šarenac i Katarina Zrinka Matijević

 

Hrvatska radiotelevizija u svom posljednjem javnom pozivu odbila je čak 34 domaća filma, dosad prikazana na 353 međunarodna i nacionalna festivala, od kojih su mnogi bili ovjenčani nagradama, i to ukupno s čak 86 nagrada. HRT-ovi recenzenti ostali su pritom nepotpisani, a filmašima su odbijenice pravdali nizom razloga - od tehničkih, vezanih uz trajanje filmova, pa sve do onih utemeljenih na estetskim procjenama filmova.

Tako smo mogli pročitati da dokumentarni film “Dvije škole” autora Srđana Šarenca “produbljuje jugočetničku naraciju da su Hrvati krivi za sve probleme u Jugoslaviji” (film je, inače, istodobno bio nagrađen na Festivalu hrvatskog katoličkog filma na Trsatu), dok je dokumentarni film Vlatke Vorkapić, za ocjenjivački sud HRT-a, “neuspjeli opservacijski dokumentarni film o brodu vodonoscu za dalmatinske otoke i njegovom kapetanu”. Film je to kojeg je otkupila i portugalska javna televizija.

U nizu apsurda koji se vežu za neotkupljene filmove koje šira javnost, po svoj prilici, neće pogledati na javnoj televiziji, možda je najupečatljiviji onaj vezan za film “Srbenka” autora Nebojše Slijepčevića. Taj je film, naime, bio nagrađen najvećom nacionalnom nagradom “Vladimir Nazor”, koju de facto dodjeljuje Vlada RH s obzirom na to da ona predlaže žiri koji odlučuje o dobitniku. Ni on, međutim, nije bio dovoljno dobar za otkup i prikazivanje na javnoj televiziji, ali ga je zato otkupio HBO.

Filmaši su nakon rezultata javnog poziva pokrenuli kampanju “Meni se to gleda, HRT ne da!” a do sada su je podržale mnoge strukovne udruge, od Hrvatskog društva filmskih djelatnika (HDFD) do Hrvatskog PEN centra i Hrvatskog društvo filmskih kritičara (HDFK) te Udruženje filmskih radnika BiH.

Iz inicijative “Meni se to gleda, HRT ne da!” poručili su u srijedu da imaju informaciju da je, nakon što je kampanja podigla buru u javnosti, HRT odlučio ponuditi otkup - i to izravnom pogodbom - barem jednom od filmova koje je odbio na javnom pozivu. Smatraju da je takva odluka HRT-a nastavak prakse netransparentnog poslovanja i traže od HRT-a da ponovi javni poziv.

O (ne)otkupljivanju nagrađivanih domaćih filmova porazgovarali smo s nekoliko autora i autorica koji su dobili odbijenicu anonimnog HRT-ova žirija.

IRENA ŠČURIĆ

redateljica dokumentarnog filma “Heroine Domovinskog rata, Pobjednice”

Marko Todorov / CROPIX

Irena Ščurić

 

Sve zvuči kao da nam je presudio neki pravni vježbenik: pravi kritičari nikad ne pišu tako pljuvačke ocjene

- Kada sam vidjela nepotpisanu recenziju svog filma uz odbijenicu, odmah sam pretpostavila da ju nije napisao nitko iz svijeta filma. Prvo mi je palo na pamet da je to napisao neki pravnički vježbenik, takav je bio jezik. Pravi filmski kritičari, koliko god bili oštri, nikad ne bi napisali tako pljuvačke tekstove, a zasigurno ih ne bi objavili bez potpisa. U moj slučaju anonimni netko napisao je da je film “niske produkcije” i “nevješto režiran”, pa ga zbog toga neće podržati otkupom.

Pisalo je nešto i o “nedostatku dokumentarnih i arhivskih sekvenca”, no moj se dokumentarni pristup u tom filmu bazirao na živim svjedocima. Nisu mi trebale sekvence kad sam imala žive ljude s emocijom i energijom kakvu ne može zamijeniti nijedna arhivska snimka - komentira Irena Ščurić, redateljica dokumentarnog filma “Heroine Domovinskog rata, Pobjednice”. Inače, taj je film bio sufinanciran sredstvima Ministarstva hrvatskih branitelja, nekih gradova i županija, uz veliku podršku pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i mnogih braniteljskih udruga.

- Preko 23.000 žena na razne je načine sudjelovalo u ratu. One su ostale zaboravljene - priča autorica filma. - To su vrlo zanimljive priče, pogotovo kad odaberete žene koju su otvorene za razgovor. Tijekom snimanja filma stekla sam dojam da su to prave pobjednice života, jer vi kad s njima razgovarate, ne osjećate gorčinu, i to nakon svega lošeg što su prošle.

One su to odradile i krenule su dalje, a pritom su ostale tihe i nije im bilo do slave. Njihove su priče životne, u njima ima smijeha i suza, glazbe i mladenačkog elana, te mnogih neočekivanih situacija - govori redateljica koja je u filmu okupila tri žene ne bi li prikazala njihove životne puteve i proniknula u razloge zbog kojih su se odlučile pridružiti obrani Hrvatske.

Film “Heroine Domovinskog rata, Pobjednice” može se pogledati na Pula Film Festivalu.

Film će nakon Pule nastaviti svoj festivalski život, a ne uhvatite li ga na jednoj od projekcija, izgledno je da ga nećete nikada ni pogledati.

 

 

 

KATARINA ZRINKA MATIJEVIĆ

redateljica filma “Iza lica zrcala”

Damir Krajač / CROPIX

Katarina Zrinka Matijević

 

Lani moj film nije bio od “programskog interesa”, a ove godine ne valja minutaža

- Moj je film odbijen zbog trajanja, dug je 42 minute. Godinu dana ranije odbijen je s obrazloženjem da nije od programskog interesa, a moram reći da su tada bili otkupili niz filmova koji nisu bili u minutaži koja bi zadovoljila tadašnje propozicije natječaja.

Treba istaknuti da je to s minutažom i dokumentarnim filmom protivno ugovoru koji HRT ima s Vladom Republike Hrvatske, a u kojemu stoji da dokumentarističke forme ne mogu ovisiti o minutaži - govori Katarina Zrinka Matijević, redateljica filma “Iza lica zrcala”, poetičnog (autobiografskog) dokumentarca koji tematizira putovanje jedne žene prema samosvijesti, samopouzdanju i zrelosti u surovom ambijentu ličkog krajolika. Taj je film nagradio i sam HRT kao “najkreativniji projekt”, i to na Sarajevo Film Festivalu, gdje je bio prikazan na radionici​ Docu Rough Cut Boutique. Kada je dovršen, film je dobio i “Oktavijana”, najvažniju nagradu hrvatskih filmskih kritičara.

- Ne samo to, i snimatelj filma osvojio je najveću državnu nagradu za snimatelje “Nikola Tanhofer”. Pritom su za rad na filmu bili nagrađeni i ljudi koji su radili zvuk. Dakle, režija, kamera i zvuk su nagrađeni, film je financiran javnim sredstvima, no izgleda da javna televizija ne misli da bi ga trebalo otkupiti i prikazati ljudima - komentira Katarina Zrinka Matijević, koju smo upitali i je li čudno da se ne znaju potpisnici recenzija djela.

- To je apsolutno neobično. Mi smo filmaši navikli na kritiku, svaki je naš kreativni postupak i rad njoj izložen. Međutim, ove su HRT-ove recenzije napisane nemušto, neprofesionalno i uvredljivo. Svi smo se mi u svome radu možda već i susreli s takvim kritikama, međutim one su uvijek bile potpisane. Ova je anonimnost veliki problem, HRT je javna institucija, oni moraju poslovati transparentno.

 

 

 

SRĐAN ŠARENAC

redatelj filma “Dvije škole”

 

Moj film prikazivan je na katoličkim sveučilištima, on promiče suživot, a ne “jugočetničku naraciju”

- Moj film “Dvije škole“ premijerno je bio prikazan na Zagrebdoxu 2017. a od tada je prikazan na 24 festivala, gdje je nagrađen trima nagradama, između ostalih i onom za najbolji scenarij na 8. festivalu hrvatskih katoličkih filmova Trsat.

Film je bio u kinodistribuciji u 14 gradova u BiH, kao i TV distribuciji na kanalima YLE (Finska), Al Jazeera Balkans, RTS i Federalna TV. Prikazan je i na raznim sveučilištima, a kako je bio nagrađivan na katoličkim filmskim festivalima i katoličkim sveučilištima, mislim da je jasno da film promiče suživot te da tvrdnja HRT-a nije ispravna - govori filmaš Srđan Šarenac, kojega je HRT-ova komisija odbila uz riječi da njegov film “dekontekstualiziranjem povijesti i stvaranjem mozaične slike čija je podloga jugoslavensko-srpski narativ o ‘problematičnim’ i ‘isključivim’ Hrvatima” te “donosi nepotpunu i iskrivljenu sliku situacije s Hrvatima u BiH, perfidno produbljujući jugočetničku naraciju da su Hrvati krivi za sve probleme u Jugoslaviji”.

Šarenac kaže da je filmom htio pokazati da nogomet kao sport može spojiti učenike Katoličkog školskog centra “Petar Barbarić”, koji predaje po hrvatskom nastavnom planu, i učenike Mješovite srednje škole “Travnik”, gdje se nastava izvodi po bosanskom nastavnom planu i programu.

- Film se publici sviđa i zato bih volio da ga može pogledati - dodao je.

Chris Marcich, ravnatelj HAVC-a:

 

Autori HRT-ovih recenzija ne smiju biti anonimni kao sad

 

 

- Mi želimo pristupati konstruktivno te ispregovarati specifične obveze HRT-a da se ovakve stvari ne bi događale i da popravimo cijeli taj sustav preko kojega se donose odluke na HRT-u - kaže ravnatelj HAVC-a Chris Marcich. - Nećemo ulaziti u politiku programiranja ni u to žele li filmove od 26 ili 52 minute, kao ni u to žele li možda više serija ili filmova; to je njihova stvar i njihova odluka.

U HAVC-u se, kaže, nadaju da će formalizirati stvari i procese na način koji će biti svima prihvatljiv. Dodaje da bi neki od odbijenih filmova svakako trebali biti prikazivani na javnoj televiziji.

U vezi s nepotpisanim recenzijama koje su pristigle filmašima s HRT-a, Marcich kaže:

- Mislim da to ne bi smjelo biti anonimno. Ti ljudi koji pišu recenzije moraju biti poznati stvarateljima koji rade filmove, tako da oni mogu odgovoriti na njihove komentare, popraviti nešto ako treba. To jesu odluke koje se donose na HRT-u, ali netko bi ondje trebao odgovarati za to, obrazložiti svoju odluku ako je potrebno. Recenzije bi trebale biti konstruktivan proces, a neke od onih koje sam čitao bile su vrlo nezgodne. To se ne bi smjelo događati, mislim da je HRT toga svjestan.

 

Ubuduće će naši osvrti na filmove biti potpisani

Na posljednjem natječaju odbijena su 34 hrvatska dokumentarca. Koliko ste ih otkupili?

- U posljednje dvije godine HRT je otkupio prava emitiranja za 44 dokumentarna i igrana djela recentne domaće produkcije, a za 2019. godinu u tijeku su postupci nabave 25 dokumentarnih i igranih djela neovisnih proizvođača. HRT je u 2018. putem Poziva za nabavu djela neovisnih proizvođača, na koji je pristiglo 325 ponuda - nabavio 76 djela, odnosno 23.281 minutu programa na hrvatskom jeziku u ukupnom iznosu od 80.869.621,39 kuna bruto te je uloženo 4.041.031,15 kuna bruto za nabavu djela, odnosno 20.122 minuta programa koji nije na hrvatskom jeziku. U 2019. je do sada HRT ugovorio nabavu djela u ukupnom bruto iznosu od 38.678.873,40 kuna od čega je izdvojena 34.819.017,61 kuna za djela na hrvatskom jeziku te 3.144.485,37 kuna za djela koja nisu proizvedena na hrvatskom jeziku.

Autorice i autori smatraju da recenzije odbijenih filmova nisu smjele ostati nepotpisane. Tvrde kako je običaj da su natječajne i festivalske recenzije uvijek potpisane. Što kažete na to i možete li otkriti tko su potpisnici recenzija?

- U dosadašnjoj poslovnoj praksi osvrti nisu bili potpisivani, no HRT je uvažio sugestije te će osvrti ubuduće biti potpisivani.

Tko je žirirao filmove za otkup, kakva je točno procedura i koje kriterije moraju zadovoljavati filmovi kako bi bili otkupljeni?

- Ne postoji žiriranje, a što se tiče procedure, mišljenje o nabavi djela donosi Povjerenstvo, odabire glavni urednik televizijskih kanala HTV 1, 2, 3 i 4 i međunarodnog programskog kanala uz suglasnost ravnatelja PJ Program HRT-a.

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo