Da je Rahmanjinov mogao čuti kako Martina Filjak svira njegovo najpoznatije djelo, bio bi ushićen. Publika ju nije puštala s podija

Da je mogao čuti kako Martina Filjak svira njegov 2. Glasovirski koncert op 18 Sergej Rahmanjinov bio bi zasigurno ushićen. Baš kao i publika Crvenoga ciklusa Zagrebačke filharmonije koja ju po završetku nije puštala s podija. Svaki nastup ove izvanserijske umjetnice je svečanost iznimnih dosega a s ovim kao da je prešla vlastite granice i domogla se nekog novog pijanističkog svemira.

Rođen iz ne baš sretnih stvaralačkih okolnosti, nakon epizoda depresija i alkoholizma, iz malodušja u koje su pokušali intervenirati i liječnici i Lav Tolstoj, Drugi se glasovirski koncert po završetku i konačnoj praizvedbi 1901. ubrzo pretvorio u majstorovo najpoznatije djelo. I najpopularnije i najteže u glasovirskom opusu ruskog emigranta koji postaje i svjetski virtuoz s navodno najvećim ...