U prepunom foajeu HNK Split predstavljena je monografija o Ljubi Stipišiću Delmati "Nima vaki testamenta" autorice Herci Ganza.
Predstavljanje su zajednički organizirali Zaklada Ljubo Stipišić Delmata, Društvo hrvatskih književnika - ogranak u Splitu i HNK, a riječ je o opsežnoj biografiji velikog maestra, čuvara dalmatinske glazbene baštine, aranžera, skladatelja i dirigenta, piše Slobodna Dalmacija.
Prema riječima predsjednika splitskog ogranka DHK Siniše Vukovića, knjiga je svojevrsna romansirana biografija na gotovo 400 stranica premrežena obiteljskim i prijateljskim anegdotama, novinskim člancima i svjedočanstvima iz prve ruke.
FOTOGALERIJA: Gibonni predstavio monografiju o svom ocu
Veoma je lijepo napisana, ustvrdio je Vuković, koji se spomenuo i vlastitih susreta sa Stipišićem kojega je nazvao čuvarom grala naše kulturne i baštinske memorije, ustvrdivši: "Ima vaki testamenta".
U ime nakladnika, Zaklade Delmata, govorio je Ivan Pehar. Zaklada prikuplja, digitalizira i čuva maestrov opus već osam godina, a kruna njihovog djelovanja je ova monografija.
Slikar Josip Botteri Dini bio je Stipišićev prijatelj, a zajedno su pjevali u klapama prije mnogo godina.
Botteri je kazao ovom prilikom kako je Ljubo Stipišić Delmata ostvarivao ideale čovjekoljublja, ljepote i sklada.
- U početku je izgledalo da je usredotočen samo na Dalmaciju, ali, ipak je svojim djelom zagrlio čitavu Hrvatsku. Čuvao je vrednote kojima je prijetilo iščeznuće. Neprestano je tragao za smislom postojanja, osjetilo se to u njegovim davnim pjesmama "Ne može to tako, Bože" i "Jeruzalem" koje smo kao članovi klape "Split" pjevali još prije osnutka Omiškog festivala.
Posebno je interesantan i njegov slikarski i crtački opus, a čitavom njegovom djelu koje nam je ostavio u baštinu treba prići s poštovanjem, ponosom i čista srca, rekao je Botteri.
Maestrov sin Zlatan Stipišić Gibonni mislio je spremiti kakav kratak govor za ovu prigodu, a onda je odustao i odlučio govoriti iz srca, jer je jedino tako moguće. Rekao je da je presretan zbog objavljivanja knjige.
- Moj otac je živio naelektriziran život, u stotinu smjerova, i treba ih pospremiti u određene ladice.
Za njegov autorski, pjesnički i skladateljski rad brinut ćemo se mi iz obitelji, to je naša dužnost i naša ljubav. A njegovo melografsko djelo ostaje svima kao baština. Skupljao je melodije u našem kršu, u Zagori, po otocima, stalno u strahu da će umrijeti neka baba koja još jedina zna pjesmu što ju je čula od svoje babe.
Ali, uz to je prikupio i zabilježio na tisuće običaja i narodnih ljekarija, pa je i meni izliječio lumbago. Posebno sam ponosan što je moja kćer dizajnirala naslovnicu na kojoj je očev autoportret. Na toj nemirnoj slici otac je počeo nalikovati na vlastito djelo, a mislim da je to najviša faza do koje se u radu može doći, rekao je Zlatan Stipišić, javlja Slobodna Dalmacija.
Herci Ganza, spisateljica koja je do sada napisala 12 monografija, govorila je o prikupljanju građe i satima, danima i mjesecima ragovora s članovima Stipišićeve obitelji.
- Nastojala sam poštovati njihovu privatnost i uspomene, a opet, "izvući" za javnost nešto lijepo i toplo, rekla je i ispričala kako je dugo u Stipišićevom domu na Skalicama pregledavala njegovu bogatu ostavštinu, čitala bilješke, a uz to se nadahnjivala njegovom glazbom.
- Okupili smo se ovdje kako bismo potvrdili Stipišićev testament. Bez njega, povijest našeg plemenitog patriotizma ne bi imala tako jasno ucrtane kote, zaključila je autorica monografije.
Okupljene je pozdravito i intendant HNK Split Srećko Šestan, te je premijerno prikazan film o Ljubi Stipišiću Delmati autora Matka Petrića.
U programu je sudjelovala i ženska klapa "Luše" s izvedbom dviju pjesama: "Ponediljkom večerala jedna mlada gospojica" koju je maestro zapisao prije pedesetak godina i njegovim auorskim djelom "Kod Lepanta sunce moje".