Pedeset i prve Osorske glazbene večeri, festival klasične glazbe koji se održava u malenom Osoru na otoku Cresu, i ove godine potvrđuju da izolirani otočni ambijent može biti pozornica najbolje klasične glazbe. Festival donosi reprezentativan pregled manjih vokalnih i instrumentalnih sastava te istaknutih solista klasične glazbe, među kojima su je jedan dobitnik te jedan kandidat za Grammyja.
Festival će 20. srpnja otvoriti festivalski gudački ansambl sa Stefanom Milenkovićem na violini i Monikom Leskovar na violončelu. Na programu su Mendelssohnov Gudački oktet u Es-duru, praizvedba skladbe Mjesec nad Osorom Zorana Juranića te Papandopulova Sinfonietta za gudački orkestar.
Slijedi nastup britanskog vokalnog ansambla VOCES8 čiji repertoar obuhvaća sve - od psalama do "The Sound of Silence". Ansambl je prije dvije godine bio nominiran za nagradu Grammy.
U Osor stižu i dvije pijanističke zvijezde: Alexander Gadjiev, kulturni ambasador Gorice i Nove Gorice kao Europske prijestolnice kulture 2025., dobitnik Prešernove nagrade i laureat posebne nagrade na Međunarodnom pijanističkom natjecanju Chopin u Varšavi, te naš proslavljeni pijanist Ivo Pogorelić koji je za osorsku publiku pripremio djela Johanna Sebastiana Bacha (Druga engleska suita u a-molu), Mauricea Ravela (Valses nobles et sentimentales), Johannesa Brahmsa (Tri intermezza za klavir) te Ludwiga van Beethovena (Sonata za klavir).
Na Cres putuje i gitaristički Trio Elogio, koji čine Petrit Çeku, Pedro Ribeiro Rodrigues i Tomislav Vukšić, kao i hrvatski udaraljkaš Filip Merčep.
Na programu je i operna gala na kojoj će nastupiti mezzosopranistica Jelena Kordić te jedan od naših najcjenjenijih svjetskih basova Ante Jerkunica. Izvest će arije i duete Ponchiellija, Masseneta, Gotovca i Verdija.
Ljubitelji vokalno-instrumentalne glazbe moći će poslušati i komornu, odnosno mediteransku operu "Amore Siciliano" u kojoj se kantate velikih skladatelja isprepleću s glazbom pučkog porijekla i djelima sicilijanskih autora. Izvodi je Cappella Mediterranea, koja će se hrvatskoj publici predstaviti prvi put.
Prvi put u Hrvatskoj nastupa i Berliner Nonett, ansambl koji okuplja devet glazbenika iz nekih od najuglednijih europskih orkestara, među kojima su Berlinska filharmonija, Simfonijski orkestar Bavarskog radija, Orkestar Konzerthausa Berlin i NDR Radiophilharmonie.
Tu je, uz ostale, Duo Hojsak & Novosel kojem se pridružuje Theodosii Spassov na kavalu (bugarskom tipu frule). Spassov je dobio Grammy za suradnju sa Ženskim radijskim zborom iz Sofije, a magazin Newsweek ga navodi kao jednog od najtalentiranijih glazbenika cijele Istočne Europe koji je "izmislio potpuno novi glazbeni žanr".
Osorske glazbene večeri posvećene su hrvatskom suvremenom stvaralaštvu. Po narudžbi festivala dosad je nastalo više od 320 novih skladbi, a samo ove godine publika će od 20. srpnja do 23. kolovoza čuti čak šest praizvedbi hrvatskih autora: Zorana Juranića, Antuna Tomislava Šabana, Veronike Reutz Drobnić, Tomislava Olivera, Helene Skljarov i Šimuna-Čarlija Botice. Ove godine slavi se i 120. obljetnica rođenja Borisa Papandopula. Njegova se glazba na različite načine, kako ističe umjetnički ravnatelj festivala Marin Kaporelo, provlači kroz festivalski program.
Osorske glazbene večeri su, uvjetno rečeno, antispektakularni festival, ne podliježu kriterijima veličine i masovnosti, danas bitnima za pojam spektakla. A ipak, za poznavatelje klasične glazbe riječ je o jednom od najekskluzivnijih iskustava u Hrvatskoj, u jednom inzularnom, izoliranom ambijentu u kojem je festival prije pet desetljeća osnovao Danijel Marušić, redatelj TV serija "Naše malo misto" i "Ča smo na ovom svitu".
- To je bit... Osor nije festival spektakla i glamura u današnjem značenju riječi. Naša ambicija nikada nije bila impresionirati blještavilom pozornice, nego snagom programa i iskustvom - kaže na početku umjetnički ravnatelj Marin Kaporelo.
Organizirati festival klasične glazbe na otoku nije lako. Osor je jedini nacionalni festival koji je na otoku...
- To znači da se za svaki festivalski dan morate pripremiti unaprijed. Od notnog materijala i tehničke opreme do najobičnijeg tonera za pisač, sve morate ponijeti sa sobom jer u Osoru ne postoji mogućnost da nešto naknadno kupite. U vremenu u kojem je velik dio Jadrana obilježen masovnim turizmom Osor je sačuvao nešto vrijedno, mir i osjećaj prostora u kojem je glazba u središtu svega. Osorske glazbene večeri mogle bi biti primjer kako izgleda kulturni turizam u svojem najboljem obliku - ističe Kaporelo.
Uz njega, festivalskog tim čine izvršni producent Josip Nalis i unuci utemeljitelja Danijela Marušića. Iva Marušić vodi kreativni dio festivala, Matko Marušić uređuje festivalska izdanja, Lovro Marušić koordinira tehničku produkciju, a angažirano je i nekoliko studenata. - Očekuju nas koncerti u katedrali, na otvorenom, dječji programi na Cresu i Lošinju, interaktivna radionica, predstavljanje monografija, dani otvorenih vrata i razgovori. Posebno bih zahvalio Ministarstvu kulture i medija, Gradu Malom Lošinju, Pučkom otvorenom učilištu Mali Lošinj te svim sponzorima - napominje Kaporelo.
Pogorelić, Milenković, VOCES8, Theodosii Spassov... Koliko je danas teško uvjeriti takva imena da dođu u Osor?
- Planiranje programa počinje dvije ili tri godine unaprijed radi usklađivanja termina glazbenika koji nastupaju po svijetu. Međutim, za dolazak u Osor ne morate ih posebno nagovarati. Osor desetljećima uživa ugled među glazbenicima i preporuke putuju od umjetnika do umjetnika. Kada jednom dođu, brzo shvate da je riječ o posebnom mjestu.
Glazbenici često govore kako ih ovdje osvoje mir, neposrednost i osjećaj da glazba nije samo koncert, nego prirodni dio života mjesta. Nije rijetkost da nam se poslije vraćaju, i kada ne nastupaju. To je možda najveći kompliment koji festival može dobiti.
Slično je i s publikom. Imamo velik broj ljudi koji nam se vraćaju desetljećima, a mnogi već u rano proljeće zovu i raspituju se o detaljima programa jer upravo prema njemu planiraju svoj godišnji odmor - naglašava umjetnički ravnatelj.
Izborom skladatelja mahom baroka, romantizma, impresionizma, odnosno poštivanjem dijela kanona europske klasike, uz praizvedbe domaćih skladatelja, Osor izbjegava monumentalna djela velike dramske snage, odnosno ne dovodi sastave koji bi ih mogli izvesti. Dakle, umjetnički koncept glazbu stavlja u službu kontemplacije, slušanja i unutarnje tišine.
- Osorske glazbene večeri do početka 2000-tih često su izvodile velika orkestralna i vokalno-instrumentalna djela. Gostovali su simfonijski orkestri, veliki zborovi, a izvodila su se i monumentalna oratorijska djela hrvatskih skladatelja, među kojima i Borisa Papandopula.
Posljednjih dvadesetak godina koncept se mijenjao. Razlozi su dijelom organizacijski, a dijelom umjetnički. Danas je na vrhuncu sezone zahtjevno organizirati višednevni boravak simfonijskog orkestra ili velikog zbora od 70 ili više glazbenika. Troškovi smještaja i putovanja posljednjih su godina znatno porasli, a organizacija je postala složenija.
Pokazalo se da sama osorska katedrala, impresivan i monumentalni prostor, punu ljepotu otkriva upravo kroz komornu glazbu. Njezina akustika, intimnost i neposredan odnos između umjetnika i publike odgovaraju manjim ansamblima.
Rekao bih da se s vremenom dogodilo nešto zanimljivo. Ono što je na početku dijelom bilo posljedica organizacijskih okolnosti, postupno je preraslo u identitet. Danas publika od Osora očekuje vrhunsku komornu glazbu, manje ansamble i izravni susret s umjetnicima u katedrali.
Naravno, postoji i financijska dimenzija. Kada bismo značajan dio proračuna usmjerili na velike produkcije, to bi značilo manje prostora za raznolikost programa. Zato bih rekao da umjetnički koncept nije odricanje od velikih djela, nego izbor koji odgovara prostoru, publici, akustici i identitetu festivala - zaključuje Marin Kaporelo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....