DAWID RUNTZ

Poljski wunderkind na čelu filharmonije: ‘Nigdje nisam kliknuo s orkestrom kao u Zagrebu‘

Runtza nazivaju jednim od najboljih mladih dirigenata u svijetu, a šef dirigent je i orkestra poljske Kraljevske opere
Dawid Runtz
 Darko Tomas/Cropix

Odmalena je bilo jasno da će se Dawid Runtz (28) baviti glazbom. U njegovoj su obitelji prvi glasovir donijeli u kuću kad je imao samo tri godine. Bio je premalen da bi uopće dosegnuo tipke, no to nije umanjilo njegovu fascinaciju ovim instrumentom. Brzo ga je počeo i svirati. Iako se sam ne sjeća toga vremena, roditelji su mu pričali kako je svirao razne melodije bez ikakvih nota, iz memorije. Upisali su ga u glazbenu školu za klavir, no nakon dvije godine učiteljica je rekla da ga više ne može poučavati - iako je svirao savršeno, ovaj dječak i dalje nije razumio kako funkcioniraju note.

Napravio je pauzu od nekoliko godina, a vratio se u glazbenu školu kad je imao 12, ovaj put na flautu. Završio je osnovnu i srednju glazbenu školu pa shvatio da želi biti dirigent. Onda je završio Sveučilište Frédérica Chopina u Varšavi. Danas tamo i predaje, ni više ni manje nego kolegij koji se bavi čitanjem nota.

Paralelan rad

Runtza nazivaju jednim od najboljih mladih dirigenata u svijetu. Šef dirigent je orkestra poljske Kraljevske opere, a odnedavno i Zagrebačke filharmonije. Trenutačno je u Varšavi, paralelno radi s dva orkestra. Sa svojim poljskim glazbenicima za veljaču priprema Mozartovu operu "La Finta Giardiniera", a planira nakon toga koncerta doći u Zagreb.

- Olakotna je okolnost to što mi Zagreb nije daleko, avionom sam tamo za sat i pol. Planiram doći u prvom tjednu veljače, veselim se tome što ću imati više vremena za orkestar. Ali ne samo za njih, želim pozdraviti i druge dirigente, sastati se s komisijama, ravnateljem... - kaže Runtz, dodajući da trenutačno radi na prijedlogu programa za nadolazeću koncertnu sezonu.

- Želim raznolik repertoar. Neki vole klasiku, neki su naklonjeniji romantičnom, a treći pak žele suvremenu glazbu. Želja mi je spojiti te smjerove - kaže. Volio bi dirigirati neki komad koji je skladao Lutosławski, nešto iz 20. stoljeća, ali u mislima mu je i, primjerice, Mozart.

- Klasika je uvijek dobra za orkestar, zahtijeva veću koncentraciju na tehnički dio izvedbe. To je vrlo važno za glazbenike i njihov razvoj. A po meni repertoar ne bi trebao samo podilaziti publici, nego i biti u službi napretka orkestra. Omogućavati im nove izazove, poticati ih na vježbu i tako im održavati svježinu, držati ih budnima - smatra.

Privlačenje mladih klasici

Svim orkestrima, pa tako i Zagrebačkoj filharmoniji, zato je jedan od najvećih zadataka privlačenje mlađe publike.

- Ključ za privlačenje mladih klasici rubni su programi. Primjerice, filmska glazba. No, treba paziti na omjer, ne svirati isključivo to. Vjerujem da mlade privlači klasična glazba koja je povezana s nekim drugim, vanjskim idejama - priča mladi maestro.

Što je to što mladi, ali i ljudi drugih dobnih skupina mogu dobiti odlaskom na koncerte klasične glazbe?

- Neki ljudi idu na jogu da bi se relaksirali. Ja se tako osjećam kad odem na koncert, ne kao dirigent, nego kao dio publike. Ne razgovaram ni sa kim, samo zatvorim oči i slušam glazbu, i to me čini jako smirenim. Živimo u ludom svijetu, svi puno radimo, sastajemo se s puno ljudi i pod raznim smo pritiscima. A slušanjem glazbe možete se koncentrirati samo na vlastite osjećaje i svoj duh - kaže Runtz.

Međusobno povjerenje

Kada je riječ o njegovoj suradnji sa Zagrebačkom filharmonijom, kaže da su i on i orkestar na prvu znali da je to - to.

- Obično vas orkestar pita za nastavak suradnje nakon prvog koncerta. Oni su mene to pitali nakon prve probe. Bio sam iznenađen, ali i svjestan da se dogodilo nešto posebno. Teško je to objasniti, no osjetio sam neku snažnu poveznicu. Prve su probe često malo nejasne, ponekad osjetite čak i distancu orkestra. No, ovdje mi se činilo da ih sve već dobro poznajem.

Uvijek kažem da između orkestra i dirigenta mora postojati ta neka nevidljiva linija - kaže, dodajući da su na prvu osjetili veliko međusobno povjerenje. - To je preduvjet za gradnju nečeg velikog i važnog. Nadam se da ćemo u sljedeće tri godine i ići u tome smjeru. Želim Zagrebačku filharmoniju odvesti u visine. Kao šef dirigent ne želim ih mijenjati nego unaprijediti - kaže.

Divi se njihovu potencijalu i mogućnostima. - O njihovoj tehničkoj spremnosti nemam što govoriti, to su sve vrhunski profesionalni glazbenici - govori Dawid. koji je osim orkestrom oduševljen i Zagrebom.

- Obožavam se izgubiti u malim ulicama starog Zagreba. Arhitektura mi je fascinantna, ona je originalan komad povijesti vašega grada. Uživam gledati zgrade znajući da stojim pred poviješću - zaključuje.

Vraćamo se njegovoj karijeri. Runtz je na kraju srednje škole razmišljao o tome da postane skladatelj, čak je i pobijedio na nekim natjecanjima. - No, nekako mi se razvila svijest o tome da već imamo toliko sjajnih skladatelja i njihovih djela koja treba otkrivati i interpretirati.

To me baš fasciniralo, istraživao sam o pričama i osobnostima slavnih kompozitora. Bilo mi je zanimljivo kako netko u jednom trenutku stoji pred potpuno praznim papirom i od ničega uz pomoć instrumenata gradi priču. Uživam u otkrivanju tih priča - kaže. Tu je još jedna stavka koja je presudila da ipak postane dirigent. - Skladanje je pomalo osamljen posao, dok kao dirigent direktno radiš s drugim glazbenicima. Studirao sam s Ricardom Muttijem, koji mi je rekao da biti dirigent znači živjeti paradoks u kojem učiš orkestar kako svirati, no istovremeno oni tebe uče kako dirigirati - govori.

Pitamo ga i koju glazbu sluša privatno. - Sada sam fokusiran na Mozarta. On je otac svih kasnijih skladatelja, izvor sve glazbe. Njegova je glazba čista i iskrena i zato mi u srcu zauzima posebno mjesto. No, još sam premlad da se posvetim isključivo jednom skladatelju ili glazbenom razdoblju. Trudim se slušati raznu glazbu. Obožavam i Stravinskog - zaključuje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. siječanj 2021 14:29