MAŠA KOLAR

Posvećenje proljeća je na svojoj prvoj izvedbi u Parizu 1913. godine izazvalo veliki skandal. Sada dolazi u Zagreb

Maša Kolar

 /Fanni Tutek Hajnal
‘Prije 110 godina, Stravinski i Njižinski stvorili su jedinstveno i revolucionarno djelo‘, kaže Kolar

Naša poznata plesna umjetnica i koreografkinja Maša Kolar profesionalnu plesačku karijeru započela je u Kazalištu Komedija, a nastavila u Baletu Dresden gdje su njezine izvedbe kao solistice ovjenčane prestižnom nagradom Mary Wigman za posebna plesna dostignuća. Bila je angažirana u plesnoj skupini Thoss TanzKompanie, s lyonskim baletom gostovala je u Aziji, surađivala je s australskim Queensland Baletom, predavala je na Sveučilišnim plesnim akademijama u Stockholmu i Interlochenu u Michiganu, asistirala je u AaltoBaletu u Essenu te je bila članicom Alterballetta u Italiji. Od 2006. godine radi kao plesna pedagoginja i koreografskinja u Učilištu ZKM-a, a od 2017. umjetnička je ravnateljica Baleta HNK Ivana pl. Zajca. Surađivala je s uglednim svjetskim koreografima, a za svoj je rad primila brojne nagrade i priznanja u Hrvatskoj, SAD-u, Danskoj…

Zagrebačkoj publici u Lisinskom predstavlja balet Posvećenje proljeća Igora Stravinskog za koji je 2020. godine nagrađena nagradom "Boris Papandopulo" HNK-a Ivana pl. Zajca.

S koreografkinjom ‘Posvećenja proljeća‘, ravnateljicom Baleta riječkoga HNK razgovaralo se uoči njihova prvog gostovanja u Lisinskom 10. i 11. svibnja.

Prvo baletno uprizorenje Posvećenja proljeća izvedeno je prije 110 godina, koreograf je bio poznati baletni umjetnik Vaclav Njižinski. Nakon toga bilo je uistinu mnogo produkcija. Je li vas neka od njih nadahnula za vašu koreografiju ili ona predstavlja, uz dramaturšku i koreografsku asistenciju Maje Marjančić, nešto potpuno novo i drugačije?

Prije 110 godina, Stravinski i Njižinski stvorili su jedinstveno i revolucionarno djelo. Stravinski svojim nekonvencionalnim ritmovima i harmonijama, a Njižinski uglastim, zbunjujuće "ružnim" pokretima. Obojica su zaslužni da je Posvećenje proljeća na svojoj prvoj izvedbi u Parizu 1913. godine izazvalo veliki skandal. Od tada do sada, radikalnost glazbe i stvorena fama inspiracija su koreografima da stvore nešto novo i drugačije. Nije čudno što je to djelo postalo jedno od najpoznatijih djela baletne umjetnosti.

Njižinski kreće iz prirode. Koreografiju temelji na plesovima i običajima koje je vidio u Rusiji. Njegova ideja bila je prikazati prirodne sile koje se bude nakon dugog zimskog sna te prikazati proljeće kao nešto divlje i neukroćeno. Njegovo polazište bilo mi je nadahnuće. Preslušavajući kanonsko djelo Igora Stravinskog, u trenutku suočavanja s globalnim i lokalnim elementarnim krizama i mi smo krenule od promišljanja o prirodi i njezinu opstanku. Tako je naša koreografija inspirirana faunističkim svijetom i predstavlja galeriju epizoda u kojima ispreplićemo animalni vokabular s neočekivanim dinamičkim promjenama u ritmu partiture.

Koliko ste puta preslušali djelo Igora Stravinskoga prije nego ste uopće osmislili prve plesne korake uz njega? Kako ste uopće došli na tu ideju i kako općenito izgleda proces koreografije, pogotovo za tako impresivno i poznato djelo kao što je Posvećenje proljeća?

Glazbu sam preslušala sijaset puta. Još kao plesačica susrela sam se s glazbom Posvećenja proljeća i plesala u dvije koreografske verzije: Johna Neumeiera i Stephana Thossa. Oba procesa tražila su od mene da glazbu prvo razumijem i utjelovim, a tek onda da joj se prepustim i da ju izvodim. Posvećenje proljeća je djelo koje moraš prihvatiti, dopustiti da u tebe uđe, kako bi u zajedništvu izašlo nešto nesvakidašnje, ludo, energično, istovremeno nježno, krhko i zanosno. Dakle, i prije samog procesa koreografiranja bila sam svjesna težine neočekivanih kompulzivnih ritmova partiture što mi je pomoglo da se smirim i da izgradnji koraka i koreografske strukture s riječkim baletnim ansamblom pristupim s puno poštovanja, ali bez straha.

image

Maša Kolar

/Fanni Tutek Hajnal

Kao nekadašnjoj plesačici izuzetne karijere, koja je danas koreografkinja, plesna pedagoginja i umjetnička ravnateljica baleta HNK u Rijeci, kakav je osjećaj gledati plesače na sceni? Možete li ikad uistinu opušteno uživati u gledalištu – prateći svoju koreografiju ili nečiju tuđu ili ste baš uvijek mislima u koreografiji ili tijelu plesača?

Iako sam nekad bila na pozornici, danas mi je poseban osjećaj promatrati izvedbe plesača iz perspektive publike. Osjećam snažnu emotivnu vezu s onim što se događa na pozornici, posebice kada gledam vlastiti ansambl. Svjesna sam i tehničkih aspekata izvedbe, poput kvalitete plesne tehnike, sinkronizacije ansambla, njihovog zajedničkog uživljavanja u materiju i najbitnije, njihove performativne izražajnosti, ali istovremeno razmišljam o tome jesmo li imali dovoljno proba, jesmo li im pružili najbolje uvjete, dobronamjerne korekcije i stručne sugestije i čime bi još pomogla da unaprijede svoju izvedbu. Dakle, opušteno uživati u gledalištu trenutačno je za mene nezamislivo, sigurna sam da to ima veze sa stečenim koreografskim iskustvom i s ravnateljskom funkcijom koju trenutačno obnašam. Veselim se nekim budućim izvedbama u kojima ću se moći potpuno opustiti i prepustiti.

U percepciji prosječnih gledatelja postoje li neke ključne razlike u doživljaju klasične baletne predstave i suvremenih izvedbi?

Smatram da doživljaj gledanja, prihvaćanja i razumijevanja pripada sferi subjektivnog i da ta iskustva ovise o osobnom ukusu i preferencijama svakog od nas gledatelja. Mnogi gledatelji od klasičnog baleta koji se tradicionalno temelji na strogoj estetici, tehničkoj savršenost plesača očekuju vrhunsku gracioznost, gotovo militantnu uvježbanost i fluidnost pokreta vodećih solista. Dobije li takav gledatelj očekivano, on je zadovoljan i ushićen, s druge strane neki drugi gledatelj klasični balet smatra previše formalnim i previše konvencionalnim. Takav gledatelj naći će svoju satisfakciju u suvremenim baletnim izvedbama koje se obično bave aktualnijim temama i nešto raznovrsnijim stilovima plesa koristeći uvijek inovativna i kreativna sredstva izvedbe i prkoseći utabanoj tehničkoj savršenosti linija i forme. Mnogi prosječni gledatelji takve izvedbe smatraju prenaglašene, nekoherentne ili umjetničkim bullshitom.

Je li Balet riječkoga HNK već gostovao u Lisinskom?

Posvećenje proljeća će za nas biti premijerno gostovanje u Lisinskom.

Hoće li ovo biti prva izvedba baleta Posvećenje proljeća u Hrvatskoj koja je uz pratnju orkestra koji je na sceni?

Za riječki balet ovo će biti prvo izvođenje Posvećenja proljeća uz pratnju orkestra. Kako se radi o izrazito velikoj podjeli orkestra, orkestar će biti smješten na sceni, dok će Balet svoj prostor dobiti u parteru Lisinskog koji će za ovu priliku biti posebno aranžiran i pripremljen.

Kako biste nekome tko možda nikad nije vidio baletnu predstavu – ni klasičnu ni suvremenu, predstavili i približili djelo koje će biti izvedeno 10. i 11. svibnja u Lisinskom?

Za sva nova iskustva treba imati dozu radoznalosti. Lisinski 10. i 11. svibnja nudi kombinaciju glazbe i baleta, stvarajući jedinstveno umjetničko iskustvo koje će sve radoznale raspametiti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. ožujak 2024 11:07