Miljenici glazbene kritike, ali i publike - zagrebački Detour - u subotu, 8. prosinca u Domu sportova pripremaju veliki koncert za koji članovi benda kažu da je jedan od koncerata njihove karijere. Svojim prepoznatljivim elektro acoustic zvukom tijekom godina postojanja izdvojili su se na domaćoj glazbenoj sceni ne samo hitovima, već i sjajnim live nastupima, pa nas zasigurno očekuje zanimljivo glazbeno događanje.
Nakon četiri studijska albuma, Detourovci, inače vlasnici Porina za najbolji pop album te pjesmu godine, izdali su i novi dugoočekivani, studijski album imena ‘Tourdetour’ s kojega su široj publici već poznati singlovi ‘Zaljubila sam se’, ‘Biram’ i ‘Bez tebe’. Album donosi deset pjesama u njihovoj već prepoznatljivoj eklektičnoj maniri, a koje autorski potpisuje frontmen benda Nenad Borgudan.
Ovaj tjedan premijeru je imao i njihov spot za aktualni singl ‘Skrivena’ koji je jedan od singlova s njegova petog studijskog albuma. Režiju potpisuje Branko Pašić koji je do sad već surađivao s grupom na pjesmama 'Srce veliko' i 'Snijeg', a upravo je ovaj zadnji spot sigurno najupečatljiviji i najuspješniji spot Detoura, čemu svjedoči i nagrada na Danima hrvatskoga filma. Glazbene novosti, kao i koncert, bili su povod da pročavrljamo s autorom i osnivačem benda Nenadom Borgudanom.
Što nas sve očekuje na koncertu u Domu sportova? Najavljen je kao koncert karijere...
Istina, to će biti naš najveći koncert u dosadašnjoj karijeri, sukladno tome očekuje nas i najveća produkcija do sad, kako glazbena, tako i vizualna. Uz prateće glazbenike, gdje ćemo biti pojačani puhačkom sekcijom, violinama i perkusijama, bit će određeni broj gostiju pa nam tako kao predgrupa dolaze kolege iz beogradske grupe Ničim izazvan, na pozornici će nam se pridružiti u jednom momentu Saša i Rebeka Ljiljak iz grupe Headoneast, Nipplepeople te Aljoša i Tonka Šerić iz grupe Pavel. Bit će to presjek našeg dosadašnjeg rada uključujući i Yammat fazu, preko cijelog Detourovog perioda do predstavljanja posljednjeg petog studijskog albuma ‘Tourdetour’.
Upravo je izašao i vaš novi album ‘Tourdetour’, što donosi, koliko dugo ste radili na njemu, o kojoj tematici govorite, recite nam nešto o inspiraciji i motivaciji?
Donosi deset novih pjesama od kojih su pet već poznate publici počevši sa ‘Zaljubila sam se’ iz 2016. s kojom smo predstavili Ginu, zatim ‘Biram’, ‘Bez tebe’, ‘Vikend’ i aktualni singl ‘Skrivena’. Pjesme su stvarane u periodu protekle tri godine, a tematike su razne - bave se presjekom naših života gdje je bilo svega, od ljubavi i prekida, dodirujemo se i ljubavi prema svojim ljubimcima kao i aktualne političke situacije, tako da je ovo vrlo šaren album u smislu tematike i glazbenog izražaja.
Album je već dobio odlične kritike, koliko vam u radu znače nagrade (osvojili ste i tri Porina) i jesu li one dodatna motivacija?
Do sad smo osvojili tri Porina, prvi smo dobili za pop album godine za album ‘A što ak ja...’, preostala dva smo dobili za pjesmu ‘Zaljubila sam se’ u kateogrijama Pjesma godine i Izvedba grupe s vokalom. Nagrade uvijek predstavljaju motivaciju za daljnji rad, kad te, bilo publika, bilo struka, podrže. Na kraju krajeva, nagrade uvijek gode i egu jer svi smo mi pomalo, manje više, egoistični, tako da nagrade svakako nešto znače.
Novi spot je također vani, fascinantna je to igra svjetla i mraka, odakle ideja? Koliko je vizualna komponenta važna stavka Detourova djelovanja? Kako je bilo snimati ga?
Slažem se da je spot fascinantan, radio ga je isti autor koji je radio spotove za pjesmu ‘Srce veliko’ i nagrađivani video za ‘Snijeg’. Pokušavamo raditi s ljudima istomišljenicima koji nam nekako estetski i filozofski odgovaraju, a Branko Pašić - Bane sigurno je jedan od njih. Naravno da nam je ta vizualna komponenta važna u nekakvom doživljaju pjesme jer ona može još dodatno proširiti i produbiti značenje pjesme. Snimanje ovog spota je bilo dosta naporno, počeli smo snimati u ranim večernjim satima i trajalo je neplanirano do ranog jutra.
Koliko vam je važno kao autoru progovarati o društvenoj stvarnosti i ukazivati na probleme? Je li to odgovornost umjetnika danas?
To je vrlo individualna stvar, ne samo umjetnika, nego i svih ljudi. Umjetnici imaju mikorofon pa je njihov glas jači i sigurno da s većom ‘moći’ dolazi i veća odgovornost, iako sam pobornik mišljenja da je odgovornost svakog čovjeka ukazivati na društvene anomalije, a u težim vremenima ona je još puno veća. Posebno kao autoru važno mi je progovarati o svemu, što me oduševljava ili muči, a zadnjih godina na tapetu su izašle i društvene teme tako da se na posljednjem albumu njima bavim kroz tri pjesme - ‘Biram’, ‘Psihopatija bajna’ i ‘Brod tone’.
Što mislite da su gorući problemi današnjeg hrvatskog društva?
Gorući problemi su nepotizam, politička podobnost, gašenje građanskog društva i okretanje prema jednom vrlo tradicionalnom i konzervatinom društvu koje pomalo nalikuje nekoj vrsti ‘jednoumlja’.
Na koji način mijenjati društvenu svijest?
To je opet individualna stvar. Svaki pojedinac treba raditi na sebi, prvo uopće prepoznati nešto kao problem u društvu pa ga onda probati korigirati krenuvši prvo od sebe. Trebaju nam svjesni pojedinici, treba nam volja, trebaju nam optimisti i dobri primjeri, treba nam društvo koje kažnjava kriminal i daje poruku da će pošten čovjek biti zaštićen, a onaj koji šteti društvu sankcioniran. Kad bi se takve poruke slale, bio bi to jedan od primjera kako bi se mogla mijenjati društvena svijest. Odgovornost je svakako i na vlasti i sudstvu koji možda u ovom trenutku i nemaju kapacitet za takve promjene, možda nam trebaju neki drugi, novi ljudi, jer činjenica je da se već dugo ništa ne mijenja.
Što je dovelo do krize duha u društvu?
Jedna jedina stvar, a to je rat, najveće zlo koje se moglo dogoditi na ovim prostorima koji je učinio da loše stvari isplivaju na površinu, a da bitne stvari postanu nebitne. Nažalost, društvo smo koje tolerira razne oblike kriminala zbog nekakve ideološke i ne znam kakve sprege. Mislim da nismo slobodno građansko društvo i nekima je rat strašno pomogao u karijeri i učinio ih upravo danas ‘važnim’ članovima ovoga društva, tako da je rat zlo koje nas je sve skupa koštalo.
Kako funkcionirate kao bend, kako rješavate sukobe, družite li se u slobodno vrijeme, idete li skupa na ljetovanja?
Funkcioniramo prilično funkcionalno, dosta vremena provodimo zajedno - od studija, putovanja do koncerata. Ima jako puno popratnih akcija koje su vezane uz bend - od fotografiranja do snimanja spotova pa se u tom smislu družimo učestalo. Poneki članovi provode vrijeme zajedno i mimo posla, imamo zajedničke inicijative, preko ljeta često sviramo pa onda znamo nekoliko dana ‘zapeti’ na brodu našeg klavijaturiste. Životi nam se isprepliću, teško je postaviti granice slobodnog vremena i posla tako da zapravo funkcioniramo kao jedna obitelj.
Svestrana ste osoba, no manje je poznato da ste se bavili i taekwondoom, iz tog razdoblja vučete i zanimljivi nadimak? Kakav ste kao sportaš?
Kao mlađi sam bio posvećeniji sportu, bio sam fanatičan i entuzijastičan sportaš. Vrlo aktivno sam se bavio taekwondoom, imao sam prilično dobre rezultate, konkretno, bio sam zadnji prvak Jugoslavije u svojoj kategoriji 1990. Iz tih dana ostao mi je i nadimak Čagi po jednom udarcu u taekwondou. Danas nije da se baš pretjerano bavim sportom, vozim bicikl, idem u šetnje sa svojim psom i mislim da sam prilično u dobroj formi.
Koje ideje su vodilje vašeg života, načela? Čemu težite i što vas inspirira?
Recimo da mi je vodilja života načelo kako je život prekratak da bi se čovjek bavio nečim što ne voli pa mislim da sam u tome uspio. Ono što me inspirira su dragi ljudi, životinje, zapravo - stvaran život.
Što mislite o samospoznaji? Koliko je put čovjeka ka samome sebi lagan/težak/važan?
O samospoznaji mislim da je odlična stvar, samo što imam dojam da nekako nisam nešto pretjerano još sebe u potpunosti spoznao. Naravno da sam na putu, pokušavam biti, a i bavim se stvarima kroz koje čovjek može sebe polako spoznavati. Mogu reći da sam zaigran i da nekako bježim od teških tema pa se jedino kroz pjesme susrećem s tim stvarima. Sama spoznaja je, naravno, najteži put, pa je samim time i iznimno važan.
Što biste rekli mladom sebi?
Pa rekao bih si 'sve je ok, samo napravi upravo to što si naumio'.