Profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, umjetnički voditelj Zbora HRT-a, umjetnički voditelj ansambla Antiphonus, dirigent, skladatelj, aranžer - samo su neke od uloga Tomislava Fačinija, s kojim smo u Dubrovniku imali priliku razgovarati kao sa savjetnikom za glazbeni program Dubrovačkih ljetnih igara.
Zanimalo nas je što nam maestro može reći o glazbenom programu Dubrovačkih ljetnih igara, o novom CD-u “Sorkočević - 7 simfonija” u izdanju Dubrovačkih ljetnih igara te o koncertu Glazba dubrovačkih ljetnikovaca, na kojem će kroz živu izvedbu biti predstavljen dio glazbe snimljene za taj CD.
Ovogodišnje Dubrovačke ljetne igre jubilarne su sedamdesete i krilatica im je “Mitovi grada”. Kako se ta krilatica reflektira u glazbenom dijelu programa Igara, otkrio nam je maestro Fačini:
“Koncept glazbenog dijela programa ovih Igara prati opći spiritus movens ovogodišnjeg izdanja, dakle mit kao praslika, a ne kao mitologija u smislu napumpavanja zamišljene realnosti; ono što je ušlo u kolektivnu svijest publike koja prati i živi Igre, ali i onih koji su, prolazeći mimo njih, ipak svjesni značaja Igara za Hrvatsku i Dubrovnik”.
Perjanica kulture
Recept je uvijek sličan, samo su omjeri možda drugačiji, dodao je. “S jedne strane dovesti relevantnu svjetsku scenu u Dubrovnik, jer se to očekuje od jednog festivala koji jest perjanica naše kulture i membrana koja propušta prema unutra i na van naše sadržaje kojima komuniciramo sa svjetskom scenom. S druge strane, prikazati na Igrama ono što je kod nas najznačajnije i vrijedno, pogotovo ako se radi o našim ansamblima koji su svoju povijest utkali u povijest Ljetnih igara, kao što je slučaj sa Zagrebačkim solistima ili sa Zagrebačkim kvartetom. Također je ideja bila da ih povežemo s našim glazbenicima koji djeluju izvan Hrvatske, ne zato što je to jamstvo njihove uspješnosti, nego zato što su vrlo često upravo oni ti koji sljubljuju domaću i europsku scenu.
Nastojali smo u suradnji sa svim glazbenicima kreirati programe krojene po mjeri Igara, od najvećih zvijezda do, primjerice, narudžbe, radi se o ‘Malom princu’ na tekst Saint-Exupéryja s glazbom iz pera Ivana Josipa Skendera. Novo djelo, osim vrijednosti samo po sebi, usmjereno je brizi za razvoj publike. Taj je tekst, pa samim time i glazbeno scensko djelo kojemu se veselimo, usmjereno djeci i odraslima, ali najviše djeci u nama odraslima; a u posebnim uvjetima pogotovo građanskoj kulturi Dubrovnika i njegovim mladima koji su, premda u izobilju prilika i raznih zbivanja, ipak ugroženi monokulturom turizma i opasnosti pretvaranja i samog života u sezonsku robu.”
U smislu trajnih vrijednosti, snimljen je i nosač zvuka u izdanju Dubrovačkih ljetnih igara, a pod pokroviteljstvom Zaklade Caboga Stiftung. Riječ je o novom izdanju simfonija Luke Sorkočevića, koje uz Fačinija izvode: Bojan Čičić, Dmitry Sinkovsky, Hiwote Tadesse, Lea Sušanj Lujo, Stjepan Nodilo, Manuela Maria Mitterer, Herman Ebner, Atay Bağcı, Izidor Erazem Grafenauer i Fran Petrač. CD je sniman u crkvi sv. Jelene Križarice u Škripu na otoku Braču od 22. do 26. travnja ove godine.
Utočište u Škripu
“Ideja za lokaciju potekla je od snimatelja Marina Fulgosija, koji inače snima za svoju kuću Lumaudis u župnoj crkvi na otoku Zlarinu, zbog spoja sjajne ambijentalne akustike i mira (na Zlarinu nema prometa)”, kaže maestro Fačini. “Ovdje se, međutim, radilo o ansamblu koji zahtijeva veći prostor, pa smo idealno utočište pronašli u Škripu. Škrip se nalazi u srcu povijesnog prostora vezanog za rimsku eksploataciju kamena, ali ne sirovog materijala, nego isklesanih elemenata spremnog za ugradnju po vrhunskim standardima.
Mjesto ima prekrasan muzej sa sjajnim vodstvom, rimski klesani mauzolej (navodno sagrađen za Dioklecijanovu kćer i ženu ili možda kojeg centuriona), groblje sa starokršćanskim kapelicama koje gledaju na propad iznad mjesta Dol, gdje se nalaze stare kamene košnice.
Dakle, nevjerojatan pejzaž koji je naoko škrt, kamenit i ruralan, a koji, kad bolje zagrebeš u njega, krije tisućljeća kulture u tom istom naoko neobradivom kamenu. U takvom jednom mjestu, u jednoj prekrasnoj baroknoj crkvi, u vrlo pitomu okruženju s ljudima koji su maksimalno respektirali snimanje, od jutra pa do sitnih sati, u blizini Muzeja maslinova uja, čiji nas je posada krijepila u pauzama snimanja, snimili smo ove Sorkočevićeve simfonije.
Imali smo priliku in situ doživjeti čudesa Mediterana, njegovu kulturu koja se jednostavno upija, miriše i doživljava dodirom kamena, to me podsjeća na Vojnovićeve riječi koje smo čuli na svečanosti Otvaranja Igara: ‘I ovi miri, i grebeni, i čempresi, i masline, i grobovi - sve to živi od onih tisuću očiju što ih pomilovaše.’ Tako i glazba iz rukopisa, ponovo živi, osjeća se pod prstima i u ustima, razliježe se i kliže kamenom, odzvanja i čudesno dolazi do žednih i otvorenih ušiju.”
Za CD nije snimljena Šulekova verzija Sorkočevićevih simfonija već jedan drugačiji, možda bliži, pogled na izvornog Sorkočevića. Pitali smo maestra Fačinija o kakvom se izdanju i izvedbi radi.
Dobro uložen novac
“Već prije tri sam godine, u razgovorima sa Zakladom Caboga, dok smo razgovarali o ulaganju u nematerijalnu baštinu uz ono što je njihova temeljna zadaća, a to je obnova arhitektonskih spomenika kulture na području Dubrovnika, spomenuo da je dubrovačka glazba, u izvedbi hrvatskog ansambla dobro uložen novac u promoviranje baštine. I dalje tako mislim!”, rekao je. “Koristili smo notno izdanje Muzičkog informativnog centra. To je izdanje koje nije dovršeno u smislu uredničkih odluka, nego je namjerno rađeno tako da ostavlja otvorenim sve moguće neriješene situacije iz rukopisa i prepušta da sam izvođač odluči kojim će putem krenuti, da odvaguje opcije radi što boljeg muzičkog djelovanja.”
Sorkočevićeve simfonije 2003. godine snimio je Wolfgang Brunner sa Salzburger Hofmusik, ali maestro Fačini istaknuo je neke razlike između tog izdanja i izdanja Dubrovačkih ljetnih igara:
“U našoj izvedbi zvuk i energija bitno su drugačiji. Ovdje se ne radi o orkestru već o sastavu u kojem svatko zasebno drži svoju dionicu. Mislim da je interesantno, kad se već Sorkočevića tako rijetko snima, da ponudimo nešto drugačije, na neki način kontrapunkt sjajnoj Brunnerovoj izvedbi, koji omogućava da se nasluti raspon mogućnosti Sorkočevićeva djela - glazba sjajne invencije, kapriciozna, živa, dopadljiva i puna prštave energije.”
CD će biti predstavljen koncertom Glazba dubrovačkih ljetnikovaca, koji će se održati 18. srpnja 2019. u Atriju Kneževa dvora. Tom će se prigodom izvesti pet simfonija, ali i svjetska suvremena praizvedba Jarnovićeva koncerta “Il favori” br 14. u izvedbi Bojana Čičića, začinjeno s malo Händela i Vivaldija - zbog konteksta iz kojega se najbolje vidi i čuje vrijednost naših majstora.