Tijekom prve polovine 90-ih rock je bio toliko uzbudljiv, moćan i ponudom bogat, kako u undergroundu tako i u alternativi koja tada postaje tržišni mainstream, da mi se nije dalo upuštati u ono što se kod nas kolokvijalno nazivalo technom i (acid) houseom. To je bilo pitanje osobnog ukusa jer "rejverska" scena nije producirala albume koji bi mi bili atraktivni koliko synth-pop albumi iz ranih 80-ih ili albumi Kraftwerka i njihovih njemačkih i britanskih srodnika iz 70-ih. Drugi je razlog bio objektivan jer sam - godinama naviknut pratiti glazbu putem albuma - imao problem što dobar dio izvođača elektronske glazbe nije niti objavljivao albume. Ipak, neki od "elektroničara", a koji su karijere počeli koncem 80-ih ili početkom 90-ih, "probili" su se i do mene pa sam vrlo brzo naučio c...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....