Nakon što je urednik Ivica Buljan ljetos predstavio novi magazin za kulturu, u kojima su autori pokrili široku lepezu tema - od Tomićeve strasti za kuhanje do Vresnikovog prisjećanja na susret s jazzistom Johnom Lewisom - novi broj magazina za kulturu M Jutarnjeg lista prigodno je u potpunosti posvećen knjigama.
Javnosti ga je predstavio njegov urednik Dalibor Šimpraga, a u predstavljanju u sklopu prvog dana Interlibera, osim urednika, sudjelovali su i kolumnist, novinar i književnik Jurica Pavičić, književnica i novinarka Slavenka Drakulić, kolumnistica i novinarka Pavica Knezović Belan te književnik i kolumnist Ante Tomić. Razgovor o sadržaju magazina te njegovim najvećim pričama moderirao je Ivica Buljan.
Nakon što je govorio o velikom vodiču za Interliber, u kojem magazin M donosi pregled noviteta (gotovo 400 knjiga kategorizirano je u grupe prema temama i vrstama tekstova; monografije, strip, humanistika, kritika i esejistika...), Šimpraga je predstavio Dossier: Krasznahorkai posvećen mađarskom nobelovcu. Dok Petar Milat progovara o svom prijateljstvu s renomiranim književnikom, Nenad Rizvanović donosi kratki vodič kroz prijevode njegovih knjiga, a njegova aktualna nakladnica Gordana Farkaš Sfeci, u razgovoru sa Željkom Godeč, pripovijeda o petero nobelovaca u svom portfelju.
Jedan od bisera magazina je i veliki tekst u kojem autor trilera "Usta puna mora" otkriva kako piše krimiće. No, u paviljonu 6 Zagrebačkog Velesajma, osim o svojoj pripovjedačkoj metodi, o kojoj ga ljudi, veli, često ispituju, pričao je i o odnosu s urednicom Adrianom Pitešom te o novinarstvu. Ono mu treba, kategoričan je, te ga ne bi napustio čak i kada bi mogao lagodno živjeti isključivo od pisanja romana. Ono potpiruje znatiželju te mu je izvor tema. Znatiželja je, inzistira, preduvjet kako za novinarstvo tako i za vrstu knjiga kakve piše.
Iako, za razliku od Pavičića, nije podijelio kako piše, Tomić je priznao kako se osjeća dok piše.
"Kad moram raditi, iskreno, očajan sam, najčemernije sam biće", rekao je naglasivši da piše sporo.
"Tri kartice dnevno. Ne mogu više. Potpuno sam iscrpljen", kaže Tomić, priznavši da njegovi likovi s razvojem priče ipak postaju "sve brbljaviji".
Od pisanja romana, tvrdi, više voli novinarstvo. S knjigom živi godinu-dvije, prolazi kroz mučne sumnje, izbezumljen da je pogriješio. Razdiru ga nedoumice, nesigurnost. A tek kada knjiga izađe...pita se kako je takvo što pustio u tisak.
Po pitanju pisanja proze ohrabrio ga je ipak uspjeh njegovih naslova u Francuskoj, koji objašnjava sjajnim prevoditeljem.
Biti prepoznat u stranoj zemlji, čiji jezik ne govoriš, divan je osjećaj, priznaje.
Knezović Belan bila je pak iskrena oko vlastitih dojmova nakon razgovora s omiljenom joj suvremenom autoricom i dobitnicom nagrade Pulitzer Elizabeth Strout.
"Telefonski intervju, pogotovo telefonski intervju s piscima koje voliš i cijeniš, loš je koncept", zaključila je Knezović Belan, promislivši da s piscima koje voliš, možda ne bi trebalo razgovarati.
"Ja sam bila fan, a tek onda novinar", pojasnila je otkrivši da je Strout odbila odgovoriti na pitanje vezano za američkog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.
No, druge zaljubljenike u njen opus zanimat će i da se otvorila pričajući o svojim najpoznatijim likovima i najnovijem naslovu "Sve mi ispričaj".
Drakulić je pak priznala koliko je uživala u susretu s knjigom sovjetskog dječjeg pisca Jana Larija, s kojom se posljednji put družila u djetinjstvu.
"Karik i Valja", znanstveno-fantastična knjiga za djecu i mlade objavljena za Staljinove vladavine čini joj se jednako zanimljivom, ako ne i zanimljivijom nego 1958. godine.
U svom tekstu za magazin bavila se, dakle, avanturama Karika i Valje, no i sudbinom njihova tvorca. Nakon što je jedan od svojih romana poslao samom Staljinu, optužen je za "antisovjetske klevetničke izmišljotine". Iako je izbjegao smrtnu kaznu, ovaj potez zapečatio mu je sudbinu.
Osvrnula se i na novo izdanje svoje knjige "Oni ne bi ni mrava zgazili", koju je 2003. godine izvorno objavio Feral Tribune.
U to vrijeme, rekla je, ta je knjiga bila preuranjena. No, vrijeme za nju nije niti ovo sadašnje, smatra, pa bi, i ovog puta, mogla "pasti u crnu rupu ravnodušnosti".
Gdje piše Drakulić, nismo saznali, no gdje je pisao francuski književnik Claude Simon, otkrio nam je Šimpraga, koji u magazinu potpisuje tekst o prostorima u kojima su pisali slavni autori poput Simona, Virginie Woolf ili Carla Gustava Junga.
S publikom je podijelio kako se odlučio za temu o "mjestopisima" te kako je za posjeta Perpignanu na jugu Francuske doživio strašan vjetar kakav je pisac opisao u jednom svom djelu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....