GOSPODA GLEMBAJEVI

Barunica Castelli kao kruna velike karijere Alme Price

Premijera Krležine drame u HNK u Zagrebu

ZAGREB - Krležini Gospoda Glembajevi jedini su hrvatski dramski tekst koji je ušao u suvremeni kazališni kanon svih naših južnoslavenskih susjeda. Glembajevi su mjera teatarskog umijeća jednako za zagrebačke, beogradske i ljubljanske glumce. Oni su, redovito, i društveni događaj, koji privlači i one koji u kazalište ne idu nego u takvim, pokazivačkim prigodama.

Povijesni okviri

Zagrebački HNK odlučio je na scenu iznijeti Gospodu Glembajeve u integralnoj verziji. Naime, predstava koju režira ugledni slovenski gost Vito Taufer trajat će oko tri sata, što znači da ćemo u cijelosti čuti piščevu blagoglagoljivu frazu iz koje postupno izrasta katastrofa. Taufer će svakako iznijeti na scenu i sve dijaloge na njemačkom, pa će predstava već time biti smještena u neke “povijesne” okvire.

Premda nije ni najvažnija, ni najbolje napisana, javnost redovito intrigira barunica Castelli, odnosno koja će glumica zaigrati ulogu. Taufer je barunicu pronašao u Almi Prici, HNK-ovoj prvakinji koja je prošla sve u nas uobičajene velike kanonske uloge, osim ove, u koju ulazi, sudeći po fotografijama, prerušena u platinastu plavušu.

Prva barunica Castelli bila je Bela Krleža, kojoj je to bio scenski debi, i to u 35. godini života. Drama je u zagrebačkom HNK praizvedena 1929. u režiji Alfonsa Verlija.

U godinama neposredno nakon 2. svjetskog rata Glembajevi se izvode u gotovo svim većim hrvatskim kazalištima. U zagrebačkom HNK postavlja ih 1946. i 1954. Đoko Petrović, barunica je i dalje Bela Krleža. Godine 1945. odlične je Glembajeve u splitskom HNK, posvjedočili su mi zanimljivi očevici, napravio Tomislav Tanhofer, koji je Glembajeve režirao i 1961. Branko Špoljar postavio ih je 1949. u Osijeku i 1955. u Varaždinu. U Rijeci ih postavlja 1948. Anđelko Štimac. Prva izvedba u Zadru bila je 1959.

Nezaboravna Stupica

U Skoplju je drama izvedena 1960., s Marijom Boškovom, u Beogradu 1962. sa Savom Severovom, u Subotici 1965. s Jelkom Asić, u Sarajevu 1969., s Marijom Danir kao barunicom. Bela Krleža bila je gotovo do sedamdesetih pretplaćena na ulogu u zagrebačkim podjelama. Nakon nje, prva glumica koja je u cijeloj regiji zapamćena u ulozi barunice bila je Mira Stupica, koja ju je zaigrala 1973. u predstavi svoga supruga Bojana Stupice u produkciji beogradskog Narodnog pozorišta.

U zagrebačkom HNK barunicu je 1974., u režiji Vladimira Gerića, zaigrala Neva Rošić. Predstava je doživjela čak 46 repriza, što je za HNK zbilja mnogo. Godine 1984. u zagrebačkoj Gavelli barunicu Castelli zaigrala je i Dubravka Miletić, u režiji Petra Večeka.

Ena Begović sljedeća je poznata barunica. U kazalištu (nakon filma) zaigrala ju je 1993. u zagrebačkom HNK u režiji Georgija Para.

U ovom stoljeću prva domaća barunica Castelli bila je Ksenija Prohaska u splitskom HNK. Predstavu je režirao ruski gost Aleksandar Anurov. Potom dolazi Severina Vučković, koja je barunicu zaigrala 2006. u riječkom HNK u režiji Branka Brezovca.

Ove godine Glembajevi su zaigrali u Beogradu, u Ateljeu 212, gdje je nesretnu barunicu zaigrala Anica Dobra.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. svibanj 2022 16:27