Dubravka Vrgoč, intendantica zagrebačkog HNK, uz Ivicu Buljana umjetnička voditeljica Festivala svjetskog kazališta, najavljuje predstojeću sezonu u središnjoj nacionalnoj kazališnoj kući i ovogodišnje, 13. izdanje festivala, koje traje od 12. do 27. rujna a ugostit će četiri umjesto dosadašnjih pet predstava.
Ovogodišnje izdanje Festivala svjetskog kazališta donosi četiri predstave. Manje nego dosad. Je li posrijedi nedostatak novca?
- Posrijedi je isključivo nedostatak novaca. Mi smo se ove godine trudili prije svega sačuvati festival vođeni strahom da se FSK ne bi ugasio. Sredstva koja smo dobili ove, više su od pola manja od sredstva koje smo dobili prošle godine. Cijeli budžet festivala iznosi za ovu godinu 824.000 kn, dok je prošle godine iznosio gotovo dva milijuna kuna. S obzirom na tako tešku financijsku situaciju, iznimno smo zadovoljni da smo uspjeli dovesti u Zagreb četiri relevantne predstave s repertoara nekih od najvažnijih europskih kazališta i festivala. Da smo to uspjeli moramo zahvaliti i razumijevanju svih tih teatara, odnosno njihovih producenta koji su smanjivali honorare i time zapravo izravno omogućili realizaciju ovogodišnjeg festivala. Zbog nedostatka novca, prva i zadnja predstava na festivalu, dakle njemačka i estonska, bit će izvedene samo po jedan put.
Kolektivni radovi
Gledatelji će vidjeti jednu novu skupinu iz Estonije i tri produkcije redatelja, kazališta i skupina koji su već gostovali na festivalu. Zašto su izabrane ove četiri predstave?
- Kad već nije bilo sredstava da u nekom širem pregledu predstavimo u Zagrebu ove jeseni recimo desetak predstava koje su obilježile posljednje sezone europskog, pa i svjetskog teatra, koncentrirali smo se na one izvedbe koje su izazvale značajne reakcije u europskom kazališnom prostoru, potaknuvši na razmišljanje publiku i kritiku i koje su svaka po nečemu itekako specifične. U dva slučaju riječ je o iskoracima u redateljskim rukopisima danas vodećih europskih redatelja kakvi su Katie Mitchell i Romeo Castellucci, u druga dva slučaja to su “kolektivni radovi” danas već etabliranih kazališnih skupina, belgijske skupine tg STAN i estonske NO99. No, iskoraci koji mi se čine i najzanimljivijm upravo su oni u formi predstava, nastojanje da se krene nekim novim putem ili istraži mogućnost da teatar danas bude jednako tako zanimljiv kao neki drugi mediji.
Planirate li još kojeg od brojnih redatelja koji su dosad gostovali na festivalu angažirati u HNK, poput Pippa Delbona?
- Planiram. U razgovorima sam s nekim redateljima koji su označili po mnogo čemu program našeg festivala, ali koji su odredili posljednjih sezona i izgled cjelokupnog europskog kazališta. To su redatelji poput Ive van Hovea i Thomasa Ostermeira koji bi željeli režirati u zagrebačkom HNK. Dakako da se njihovi termini dogovaraju najmanje četiri ili pet godina unaprijed te da realizacije tih projekata još moramo pričekati. Ali unaprijed se veselim njihovom dolasku u Zagreb i radu s našim ansamblom, kao što se veselim projektu Pippa Delbona za koji se nadam da će s još većim uzbuđenjem podcrtati Zagreb ili ga nekima tek predstaviti kao važnu europsku kazališnu destinaciju.
Suradnja s Rijekom
Najavili se dosta premijera, više nego što ste programski dužni? Što će se sve raditi?
- Najavili smo doista mnogo premijera i nadam se da ćemo ih bez obzira na još uvijek tešku financijsku situaciju u kojoj se nalazi zagrebački HNK uspjeti realizirati. Sezonu otvaramo zagrebačkom premijerom “Traviate” koja je izvođena u produkciji riječkog HNK i režiji Janusza Kice. To je nakon “Onjegina” nastavak suradnje riječke i zagrebačke Opere. Nešto više od mjesec dana kasnije isti redatelj postavit će Verdijevu operu “Sicilijanske večernje” kojoj će to biti i hrvatska praizvedba. Orkestrom će ravnati ravnatelj naše Opere maestro Nikša Bareza. Uz izvedbu našeg koprodukcijskog projekta “Mimi”, koji potpisujemo zajedno sa slavnim pariškim Théâtre des Bouffes du Nord, a u ovoj ga sezoni izvodimo isključivo s hrvatskom podjelom, obnovit ćemo i “La Bohème”. Do kraja sezone premijerno će biti izveden Mozartov “Figarov pir”, Puccinijeva opera “Manon Lescaut”, u režiji cijenjenog francuskog redatelja Dominiquea Pitoiseta te Weill/Brechtova “Opera za tri groša”, u režiji zagrebačkoj publici već poznatog francuskog redatelja
Zajednički projekti
Pascala Ramberta, a kao zajednički projekt Opere i Drame. U Baletu prva je premijera autorski projekt “Modrobradi” Staše Zurovca, potom klasični balet “Romeo i Julija” Prokofjeva, a na kraju sezona na otvorenom prostoru premijerno ćemo izvest za djecu i odrasle “Petra Pana” Brune Bjelinskog. Što se pak Drame tiče, tu su također započeli pokusi i to za čak tri predstave. Prva je premijera uprizorenje nove drame Yasmine Reze “Bella figura”, drame koju je do sada izvelo samo berlinska Schaubuhne, a koju kod nas režira Boris Liješević. U studenom premijerno će biti izveden autorski projekt Bobe Jelčića “Na kraju tjedna”, a u prosincu “Evanđelje” Pippa Delbona kao zajednički projekt Drame, Opere i Baleta. Paolo Magelli bavit će kod nas nepravedno zanemarenim i scenski zapostavljenim Josipom Kosorom, a Ivica Buljan postavit će nagrađivani tekst Tene Štivičić “Tri zime”.
Nastavlja li se projekt Filozofskog teatra?
- Naravno, riječ je o prošle sezone iznimno posjećenom i hvaljenom programu koji je doveo u kazalište čak i po tisuću ljudi u jednu večer. U listopadu predstavit ćemo u razgovoru sa Srećkom Horvatom slavnu europsku glumicu Vanessu Redgrave. U studenom definitivno dolazi glasoviti francuski filozof Alain Badiou čiju ćemo knjigu, a čiji smo i izdavači, tada i predstaviti. A onda ćemo ponovno ugostiti u Zagrebu Slavoja Žižeka.