OTVARANJE NA KRLEŽINOM GVOZDU

FESTIVAL MIROSLAV KRLEŽA Putovanje psihotoposima našeg kroničara Velikog rata

Festival se otvara na Krležinom Gvozdu predstavom "U logoru (2. čin)" u režiji Georgija Para

Ovogodišnji Festival Miroslav Krleža posvećen je Prvom svjetskom ratu i na jedinstven način spaja autentične zagrebačke prostore ratnih zbivanja i jedinog našeg dnevničko-literarnog kroničara Velikoga rata.

Festival se otvara na Krležinom Gvozdu u srijedu 2. srpnja 2014., u 21 sat predstavom "U logoru (2. čin)" u režiji legendarnog redatelja Georgija Para.

Program se nastavlja prošlogodišnjom repriznim predstavama "Agramerski prolaznici" u režiji Gorana Matovića i "Evropa danas" u režiji Zlatka Svibena, te premijerom "Krležine ratne adrese" u režiji Marija Kovača, a koje su posvećene "Davnim danima" kao jedinom našem literarnom dnevniku iz Prvog svjetskog rata.

Radi se o "autobusnom hepeningu", u sklopu kojeg će crni autobus s bijelim kniferovskim, meandričnim natpisom Hrvatski bog Mars prometovati Krležinim psihotoposima iz "Davnih dana" kao i iz nekih drugih Krležinih autobiografskih i dnevničkih zapisa – Muzej za umjetnost i obrt kojemu kao kronotopu u dnevničkom zapisu pod datumom 17. veljače 1916. Davnih dana povezuje vizitaciju, asentaciju i regrutaciju; nadalje kasarne u kojima je boravio, npr. kasarna u Krajiškoj ulici čiji je mimohod umiranja dokumentirao na stranicama Davnih dana, zatim tu je i Rudolfova kasarna te Zapadni kolodvor sa završnim scenoslijedom na Krležinu grobu-stećku.

Program Krležine ratne adrese zamišljen je kao putovanje kroz ratnu memoriju i Krležino emocionalno sjećanje o ratnom Velikom Meštru Svih Hulja.

U nedjelju 6. srpnja u Memorijalnom prostoru Miroslava i Bele Krleže Krležin Gvozd 23 u 21 sat započinje program "Filmska sjećanja 1914.–1918. i ekranizacija drame U Logoru (Krleža, Gavella, Tanhofer)".

Desetominutni kolaž uvod je u prikazivanje antologijske drame U logoru Miroslava Krleže koju je filmski, 1964., zabilježio Nikola Tanhofer. Tanhofer je filmski snimio predstavu koju je 1954. u Zagrebačkom dramskom kazalištu režirao Branko Gavella. Iako Krleža o toj snimci piše iznimno negativno, ona je do danas sjajno sačuvala bît odnosa Krležina teksta, teatra i filma.

Uvodnu riječ dat će Pero Kvrgić, krunski svjedok Gavelline predstave, a program će voditi filmski povjesničar Daniel Rafaelić.

Na kraju Festivala slijede završni prizori predstave Pijana novembarska noć 1918. Kazališta Ulysses u Zagrebačkom kazalištu mladih.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. svibanj 2024 22:39