ROĐENDAN ‘JALTE, JALTE‘

Kako je nastao hrvatski hit-mjuzikl o kojem je pisao New York Times, a partija ga je malo kudila

Alfi Kabiljo

 Damjan Tadic/Cropix
Libretist Milan Grgić, skladatelj Alfi Kabiljo i redatelj Vlado Štefančić 28. prosinca 1971. stvorili su mjuzikl ‘Jalta, Jalta’

Pravi domaći mjuzikl! Bravo Grgić - Kabiljo! Bravo cjelokupnom ansamblu kazališta Komedija. Zahvaljujući popularnom tandemu i veseloj kazališnoj družini s Kaptola, koji su udruženim snagama, dijeleći svijet na Jalti, nepodijeljeno pokupili buru oduševljenja publike. ‘Jalta, Jalta’ prvo je cjelovito djelo te vrsti u nas, rađeno po svim uzorima svjetskih mjuzikla, i možemo ga svrstati uz bok najpoznatijih svjetskih ostvarenja tog žanra.

Glasajte za nominirane u kategorijama za nagradu Zlatni Studio

image
Arhiva Hanza Media

A glazba? Glazba je takva da joj publika od prvog do posljednjeg takta plješće kad god to može. Niže se hit za hitom, izvrsna pjesma do još bolje, i tako redom, svi su brojevi bogato rasadište invencije i talenta skladatelja Alfija Kabilja - napisala je ugledna muzikologinja, glazbena kritičarka i publicistkinja Jagoda Martinčević nakon praizvedbe “Jalte, Jalte” u Vjesniku. Bio je to tek jedan u nizu hvalospjeva koji su uslijedili na račun djela koje su stvorili Milan Grgić (libreto), Alfi Kabiljo (glazba) i koje je postavio Vlado Štefančić (redatelj). “Jalta, Jalta” sada slavi pola stoljeća od svoje praizvedbe 28. prosinca 1971.

image

Alfi Kabiljo

Arhiva Hanza Media

Taj mjuzikl preko noći postao je hit, a prema podacima iz Komedijine arhive, od 28. prosinca 1971. do posljednje izvedbe produkcije 11. veljače 1994., tu njihovu prvu verziju pogledalo je 320.413 ljudi u 534 izvedene predstave. Danas je broj onih koji su imali prilike vidjeti “Jaltu” naravno daleko veći, jer je u međuvremenu djelo obnovljeno i 2010. vraćeno na repertoar Komedije, naravno, s novom glumačkom postavom, no s Vladom Štefančićem ponovno kao redateljem.

Vrijedno knjige

O pola stoljeća, tom velikom jubileju najuspješnijeg hrvatskog mjuzikla, komotno bi se mogla knjiga napisati, baš kao i o životu i djelima skladatelja Alfija Kabilja, kojem je “Jalta” inače bila drugi mjuzikl u karijeri koji je napisao. Prvi je bio “Velika trka” iz 1969., koji je stvorio također u tandemu s Grgićem. Kabiljo, kojem je osobno “Kralj je gol” (1994.), bolji mjuzikl od “Jalte”, ali nije postao takav hit jer se nije igrao tako često kao “Jalta”, kaže kako je od samog početka vjerovao u uspjeh te priče čija se radnja odvija na Jalti, u veljači 1945. godine, iza kulisa glasovite konferencije na kojoj su Staljin, Churchill i Roosevelt dijelili svijet.

image
Jure Mišković/Cropix

- Znao sam od samog početka da u rukama imamo hit, ali samo pod pretpostavkom da će ga kazalište često igrati. Nakon iskustva na stranim i domaćim festivalima, znao sam kakve melodije ljudi vole. Još k tome, duhoviti Grgićev libreto, majstorska režija Vlade Štefančića i sjajna glumačko-pjevačka ekipa, bili su mi garancija uspjeha - govori 86-godišnji Kabiljo.

15 songova

Do ideje za “Jaltu” došlo je nakon Grgićeva i Kabiljova prvog mjuzikla “Velika trka”, koji je uspio i u HNK Rijeka, a posebno u beogradskom Suvremenom pozorištu. Naučili su tada, objašnjava ugledni skladatelj, dirigent i aranžer, tzv. mjuzikalski zanat.

- Milan je čitao Churchillove memoare, i rekao sam, tu ćeš sigurno nešto pronaći za naše novo djelo, jer tamo je velika trojka dijelila svijet, i on je duhovito toj trojci dodao sluge da vode glavnu riječ - prisjeća se Kabiljo. Dugo se to djelo “kuhalo”, ali u neka tri mjeseca sve su savladali. Tada je imao mnogo različitih narudžbi, specijalno za reklame i filmove, ali sve ih je odbijao i koncentrirao se na skladanje i aranžiranje novog mjuzikla. Napisao je sveukupno 15 songova, zajedno s onim najslavnijim “Neka cijeli ovaj svijet”, finalom djela uz koji je vezana najinteresantnija priča.

image

Plakat za predstavu

- Milanu sam rekao da taj mjuzikl radimo od kraja, jer finale mora biti najbolji. Napisao sam pjesmu, njemu na telefonu otpjevao nekoliko puta i dostavio note. Izdiktirao mi je izvrstan tekst. Tih dana dobio sam propozicije prvog Yamahinog festivala u Tokiju. Otišao sam kod Vice Vukova, odsvirao i otpjevao pjesmu. Njemu i njegovoj supruzi odmah se sviđala, i rekli smo da ćemo je poslati u Tokio. Snimili smo je na mojem malom kvalitetnom kazetofonu i poslali.

Nakon tri tjedna stigao je telegram da smo ušli u festival. Zamolio sam Mišu Doležala da napiše engleski tekst. I da ne duljim, sva trojica otputovali smo na njihov račun u Tokio i dobili drugu nagradu, a Vice i nagradu za interpretaciju - odgovara Kabiljo. Tako je igrom slučaja “Neka cijeli ovaj svijet” prvi javno izveo Vice Vukov, a ne jednako iznimna Sanda Langerholz Miladinov, koja je uz Borisa Pavlenića, Richarda Simonellija i Vladu Krstulovića, činila glavnu glumačku postavu.

No dok su Grgić i Kabiljo vjerovali u svoje djelo, premda Grgić zbog treme nije imao živaca pogledati praizvedbu, nisu baš uspjeli tek tako okupiti potrebnu ekipu.

- Najprije se mjuzikl nudio tada najvećim režiserima, i svi su odbili, ali na kraju ga je Vlado Štefančić u mjesec dana proba realizirao maestralno - ističe skladatelj. Slično je bilo i s dijelom glumačke postave.

image

Premijera kultnog mjuzikla ‘Jalta Jalta’ u režiji Vlade Štefančića, u Zagrebu 2010.

Goran Mehkek/Cropix

- Najprije smo predlagali Radu Šerbedžiju, kojeg sam učio pjevati, i Ivicu Vidovića, ali oni su bili prezaposleni i odlučili smo se za one koji su u stalnom angažmanu u Komediji. Nećkali su se jako, što je Štefančić shvatio pa su angažirani Krstulović i Simonelli - otkriva.

Gostovanja u svijetu

Već prva reakcija publike bila je senzacionalna. Ovacije su bile fantastične, prisjeća se Kabiljo, a dio kazališta digao se i na noge. Brzo se pročulo za taj fantastični komad pa se znalo čekati i po tri mjeseca na kartu, i to iako se “Jalta, Jalta” igrala često, a u jednom mjesecu dogodilo se da je na repertoaru čak 28 puta. S obzirom na to da je mjuzikl inspiriran stvarnim povijesno-političkim događajem, a ekipa je imala praizvedbu u politički vrlo osjetljivo vrijeme u Hrvatskoj, pitamo Kabilja je li bilo problema kad je to u pitanju.

- Bilo je nekih prigovora iz CK grada, ali ih je Vlado brzo smirio, pogotovo jer je New York Times pisao o nama. Predstavu je specijalno iz Moskve došao pogledati najviši funkcionar Ministarstva kulture SSSR-a. Bio je oduševljen i rekao kako nema šanse da se to igra kod njih. Nadam se da će ipak jednog dana doći i do Moskve. U Irkutsku su već bile počele probe, ali sve je brzo bilo zaustavljeno - rekao je Kabiljo.

image

'Jalta Jalta' u HNK Osijek

Arhiva Hanza Media

”Jalta” je igrala diljem bivše države, i u postavama drugih kazališta, ali i izvan nje. Izvedena je i u Italiji, od toga deset puta s velikim uspjehom u tršćanskom Teatru Rossetti na talijanskom jeziku, a 2004. i na njemačkom u Beču, u Kući susreta Mariahilf.

Koja mu je izvedba, osim one prve, ostala u najdražem sjećanju i zašto?

- U Trstu, kad se čitavo kazalište diglo na noge i dojurilo do orkestra i urlalo od oduševljenja. Tako je bilo već nakon prve večeri. Publiku kao da je nešto začaralo - kaže. Očekivano, teži odgovor bio mu je na pitanje koji mu je song najdraži iz “Jalte”.

- To pitanje je kao ono koje svoje dijete najviše volite. Finale “Neka cijeli ovaj svijet” postalo je neka vrsta himne, stalno i svugdje se izvodi i pjeva, često sa suzama u očima, a i mise završavaju tom pjesmom - odlučuje se na kraju Kabiljo. No, unatoč silnom uspjehu koji je “Jalta” imala, ponekad je prolazilo neshvatljivo puno vremena da se vrati na Komedijin program.

Stepinac i farizeji

- Zašto? To pitanje morate postaviti Niki Pavloviću, tada direktoru Komedije, koji je 15 godina nije igrao. Meni su dolazila pisma, telefonski pozivi, ljudi se me zaustavljali na ulici i pitali zašto ne igra? Išao sam i kod šefova kulture u Zagrebu, Ljuštine, Vakija Stoisavljevića, gospođe Violić, koja me ni u dva mandata “nije mogla primiti”, pa čak i kod ministra kulture - uzvraća Kabiljo. Ništa ugodniji odgovor ne dobivamo kada ga pitamo kakav mu je status u Komediji, kazalištu čiju povijest je obilježio svojim djelima, posebno jer i dalje aktivno sklada i stvara.

- Moj status je taj da sam odbačen od bivšeg direktora Kreše Batinića, koji me tri mjeseca nije htio primiti na razgovor, a on dirigira “Jaltu”, često u prebrzim tempima, i godinama na moje veliko inzistiranje nikad nije stavio zbor u pjesmu “Što će biti sutra”. Između ostalog, rekao mi je da sam “osiromašio” Komediju. Kada me konačno nakon tri mjeseca primio, odmah je rekao da neće ništa novog biti od mojih djela, da ništa ne valjaju. Pitao sam ga jeste li pogledali notni album, preslušali snimke, pročitali libreto? Ništa nije, i sve ništa ne valja.

Radi se o novim mjuziklima “Madame Hamlet”, “Marylin Monroe” i “Krađa Mona Lise”. Rekao sam mu da smo s prijašnjim direktorom Adamom Končićem dogovorili “Madame Hamlet”, mjuzikl o najvećoj divi Sarah Bernhardt, koja je u Zagrebu kao žena igrala Hamleta, a za koji je Mate Maras napisao sjajne tekstove pjesama. Deset sam godina gurao taj mjuzikl i kod Pavlovića, ali uzalud. On mi je inače predložio da napišem mjuzikl o Stepincu, pa da će ga onda postaviti, jer sam mu jednom rekao da smo za vrijeme NDH moja mama i ja išli kod Stepinca da izvuče moju baku iz transporta za Jadovno.

Stepinac nam je tada rekao kako su to sve farizeji, i da, nažalost, ne može ništa napraviti, i baku su ustaše tamo ubili s još 20 tisuća Židova. Pavlović će se sada sigurno ljutiti na mene, ali odajem mu priznanje na tome što je postavio moje sjajne mjuzikle “Kralj je gol”, iako ga je naprasno skinuo prije stote izvedbe, “Car Franjo Josip u Zagrebu” i “Tko pjeva zlo ne misli” - govori Kabiljo.

image

Alfi Kabiljo

Tomislav Krišto/Cropix

Tim pitanjem otvorili smo brojne druge teme o kojima s velikim glazbenikom, čiji je i opus ali i život iznimno bogat i zanimljiv, možete satima razgovarati, no o tome ipak jednom drugom prilikom, recimo u veljači, kada će se na repertoaru Komedije naći nekoliko koncerata s njegovim pjesmama, od kojih neke do danas nisu imale priliku biti izvedene.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. siječanj 2022 18:04