Zagrebačko kazalište mladih za subotu, 27. ožujka 2021., najavljuje premijeru predstave "Knjiga o ljetu" u režiji Nađe Perišić te dramatizaciji Nađe Perišić i Ivane Vuković. Riječ je o novom komadu ZKM-ova Projekta Inkubator, a uloge u njemu igraju: baka: Nataša Dorčić / Sophia: Nika Barišić / Jana Slamnig / otac: Nikša Butijer.
"Knjiga o ljetu" spisateljice Tove Jansson ubraja se u klasična djela skandinavske književnosti, ponekad u dječje klasike, a ponekad u "prave" klasike za odrasle. "Knjiga o ljetu" nastaje u autoričinim zrelim godinama, neposredno nakon smrti njezine majke. U dvadest i dvije kraće priče ili poglavlja odvijaju se ljeta na malom otoku u finskom zaljevu, djevojčice Sophije, njezina oca i njezine bake. Sophia i baka su poput dvije antiheroine klasične literature za djecu - nema avantura od kojih staje dah, nema čudovišta koja treba savladati, ali postoji niz svakodnevnih situacija, rituala i razgovora koji pokazuju da je život sam po sebi avantura koju treba preživjeti i da nas otoci mogu štošta o tome naučiti.
- Tove Jansson finska je autorica i umjetnica čiji je književni i likovni rad obilježio skandinavsku, ali i svjetsku kulturu prošloga stoljeća. Slavu je stekla svojom svjetski poznatom serijom knjiga o dobroćudnim trolovima Moominijima koji dane provode u neobičnim avanturama punim čarolija. Takvim nam se čini i sam život Tove Jansson, koja je velik dio života provela na osamljenom otočiću usred finskog zaljeva. Na jedan takav otočić smjestila je i radnju svog romana 'Knjiga o ljetu'. U njemu je taj otočić sve samo ne malen. On je poprište svakodnevnih avantura, igara i rituala djevojčice Sophije i njezine bake koje otok istražuju, koje o otoku brinu, na kojem se grade nove Venecije, pristaju brodovi s varalicama i preživljavaju strašne oluje.
Sophia i baka, promatrajući mahovinu i ptice te provodeći dane u skladu s morem i otokom, raspravljaju o životu i smrti, bogu i vragu, toleranciji i praznovjerju. Na otoku je s njima i Sophijin tata, konstantno prisutan, ali ipak odvojen u svoj svijet posla i obveza. 'Knjiga o ljetu' priča je o dvije antijunakinje, koje naoko ne proživljavaju veliko putovanje nakon kojeg slijedi promjena, ali koje svaki dan smišljaju novu igru i prolaze drugačije putovanje na kojem obje nauče malo više o sebi samima i jedna o drugoj. U tim igrama i putovanjima ne zaboravlja se na važnost osluškivanja prirode, šuma mora i leta ptica koji postaju putokazima za život.
U kontekstu današnjeg vremena, 'Knjiga o ljetu' postaje i prekrasan podsjetnik na duga, dječja, razigrana ljeta i velike dječje brige, kojima ne smijemo pristupiti olako, već im, po uzoru na baku, trebamo posvetiti svoju pažnju i vrijeme - kaže dramaturginja Ivana Vuković.
O ZKM-ovu Projektu Inkubator
Zagrebačko kazalište mladih u Hrvatskoj je, kao i u široj regiji, najčešće prepoznato kao kazalište specifične estetike koju uz neprekidno propitivanje suvremenosti sasvim sigurno izgrađuje i posebna umjetnička etika unutar glumačkog ansambla. Riječ je o umjetnicima "za koje se i iz kojih se" promišlja repertoarna politika kazališta, a onda i o hrabrim izvođačima koji svojim individualnim doprinosom kao i toliko hvaljenom suigrom zapravo donose prepoznatljiv i na svaki način jedinstven element izvedbe. Autorski doprinos glumačkog ansambla već je desetljećima prepoznat kao jedinstven, a rezultat kroz predstave ovog kazališta uvijek je posljedica, a osobito u današnje vrijeme to je vrijedno spomenuti; izrazite predanosti, istraživačkog rada, neupitne hrabrosti i znatiželje.
U tom je smislu i jedno od programskih usmjerenja ovog kazališta nazvano Projekt Inkubator, osmišljeno kao kreativni prostor u kojem članovi ansambla u kućnoj i zaštićenoj atmosferi vlastitog kazališta mogu slobodno istraživati i razvijati osobni autorski izraz, koji često izlazi izvan okvira temeljne profesije. Zagrebačko kazalište mladih oduvijek je razvijalo upravo takvu vrstu dijaloga svih dionika procesa nastanka predstave, u kojoj je glumac istovremeno i nositelj izvedbe, ali i njezin koautor, a Inkubator je prostor u kojem ta vrsta autorstva dobiva i svoju dodatnu dimenziju.
Ova je platforma dosad predstavljena kroz tri potpuno različite predstave, koje istovremeno potvrđuju i širinu izvedbenog promišljanja njihovih autora. "Velika bilježnica" Agote Kristof u režiji Edvina Liverića, autorski projekt Kristijana Ugrine "Zdrav i čist dom, to je baš po mom" te drama Filipa Nole "Tri X i ja" u zajedničkoj režiji Filipa Nole i Arije Rizvić, svoje su autore dodatno afirmirale na umjetničkim poljima izvan primarno glumačke profesije, ali istovremeno pokazale idejnu, estetsku i stilsku razvedenost same programske platforme.
- Mjesto unutar tog prostora sasvim je sigurno pronašla i 'Knjiga o ljetu', kao najnoviji projekt Zagrebačkog kazališta mladih. Namijenjena širokom rasponu publike, ova transgeneracijska predstava nastala je adaptacijom romana finske autorice Tove Jansson, koju su dramatizirale Nađa Perišić i Ivana Vuković te u režiji Nađe Perišić, čime je ova svestrana glumica napravila prvi, ali izrazito dojmljiv iskorak u prostor šireg autorskog promišljanja kazališta. Sam je predložak; roman ili niz uvezenih pripovijedaka, možda ne toliko poznat hrvatskoj koliko svjetskoj javnosti, začudna i magična proza smještena negdje na teško opipljiv rub između dječje književnosti i literature za odrasle čitatelje. Zastao u vremenu jednog godišnjeg doba i u situaciji potrage za klicama razumijevanja života i svijeta koji nas okružuje, gotovo poput malog finskog otoka na koji je smješten, narativ ove proze istovremeno je potpuno očuđujuć i bolno jednostavan.
Jansson je kao pripadnica švedske manjine u Finskoj svoja djela pisala na švedskom jeziku, što je na neki način i od njezinih tekstova stvaralo ograđene otoke drugačijeg i osebujnog, poput kratkog baltičkog ljeta na otoku kakvo žive junaci ove knjige, ali i predstave. Nađa Perišić u svojoj 'Knjizi o ljetu' minimalnim scenskim sredstvima ispisuje izvedbeni imaginarij koji u potpunosti oslikava nepregledan svijet mašte u konačnim gabaritima nevelikog komada zemlje okruženog morem. U toj se dvostrukoj ekspoziciji, koja je u predstavi dodatno podržana videoprojekcijama Dalibora Barića, istovremeno ispisuje posveta životu i svojevrsni oproštaj od njega, kroz ponekad oporu, a ponekad nježnu suigru bake i njezine unuke, koje se na različitim fazama životnoga puta, svaka na svoj način, pokušavaju nositi sa životnim radostima, ali i gubicima.
I na kraju, važno je i neizostavno istaknuti kako je dodatna vrijednost ove predstave u okviru Projekta Inkubator svakako i širi angažman kazališnog ansambla; Jasmin Telalović potpisuje scenografiju, Barbara Prpić je kostimografkinja, a Pjer Meničanin zajedno s kćeri Marom dizajner plakata i programske knjižice. Sve to samo dodatno potvrđuje i širinu razumijevanja svijeta koju Tove Jansson zagovara u svome djelu, a predstava nastala na temelju njezine proze dodatno oblikuje unutar kazališne igre podjednako razumljive i uzbudljive za svakog gledatelja otvorena srca, bez obzira na dob - kaže dramaturg Tomislav Zajec.