SLAVOJ ŽIŽEK

NAKON 'DEBATE STOLJEĆA' FILOZOFSKI SUPERSTAR NASTUPIO U PREPUNOM HNK 'Peterson želi da nastavimo, ali meni ne pada na pamet'

    AUTOR:
    • Tena Šarčević

  • OBJAVLJENO:
  • 06.05.2019. u 11:33

Zagreb, 040519.
HNK.
Filozof Slavoj Zizek gostovao na Filozofskom teatru u HNK.
Na fotografiji: Slavoj Zizek.
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX

Slavoj Žižek

 

Friško s “debate stoljeća” s Jordanom Petersonom, Slavoj Žižek je u subotu navečer gostovao u Filozofskom teatru Srećka Horvata u HNK. Žižeka nazivaju “Elvisom Presleyjem kulturalne teorije”, očito opravdano, jer je događaj bio rasprodan u nekoliko dana, a u kazalištu su postavljali i dodatna sjedišta.

U više od dva i pol sata, koliko je bio na pozornici, najprije je održao predavanje pa odgovarao na pitanja koja su mu postavljali publika i voditelj Horvat. Priliku je iskoristio i da najavi svoju prvu kazališnu predstavu, “Antigonu”, koju će u idućoj sezoni postaviti upravo u zagrebačkom HNK. Pričao je najprije na engleskom, no pred kraj se prebacio na hrvatski. “Nisam ja izmislio da mi nastup bude na engleskom, to su ovi imperijalistički agenti tako naredili”, rekao je na samom početku.

Ekološka tragika

Svoje predavanje nazvao je “Nered je pod nebesima... situacija je izvrsna” po izreci Mao Ce-tunga, a u njemu se osvrnuo na “apokaliptične trendove; ekološku i digitalnu krizu te krizu svjetskog poretka”. “Ekologija je danas jedno od najživljih ideoloških bojnih polja”, rekao je, pa nastavio: “Postoji pet strategija za mistifikaciju ekološke krize. Prva je ignorancija. To je mentalni sklop u kojem tvrdimo da život ide dalje, da takve teme nisu vrijedne našeg vremena, a da će se priroda pobrinuti sama za sebe. To je ono što Trump misli. Zatim, uzdamo se u to da nas znanost i tehnologija mogu spasiti. Vjerujemo da nema razloga za brigu jer ćemo uskoro smisliti neki potpuno čist izvor energije i biti sigurni. Treće, ostavljamo rješenje tržištu - postavljamo više poreze za zagađivače”, objasnio je. Posljednje dvije strategije koje je naveo smatra najopasnijima. “To je pritisak na osobnu odgovornost - ako kritiziraš društvo, ideologija odgovara na način da te pita tko si ti da samo kritiziraš bez da daješ neku vrstu rješenja, pitaju te što si ti učinio da spasiš okoliš, jesi li reciklirao sve svoje limenke Coca-Cole i jesi li bacio sve novine na pravo mjesto. To je reakcija establišmenta koja te pita što si ti učinio i istovremeno ti daje lak izlaz iz teme - recikliraj i nastavi sa svojim životom. Možda najgora opcija je zagovaranje povratka skromnom životu i prirodnom balansu, tradiciji. To je najopasnija i najideološkija opcija - priroda sama je već u katastrofalnom stanju”, protumačio je i ekološku situaciju opisao kao tragičnu - prokleti smo, ali istovremeno nemamo garanciju ni da ćemo uspjeti nešto promijeniti čak i ako to pokušamo. Dapače, možemo napraviti cijelu stvar i gorom no što jest.

Posthumana era

Pozabavio se i problemom biogenetskog naslijeđa u kojem je naša ljudskost pod velikom prijetnjom. “Ulazimo u društvo koje je pod stalnim nadzorom. Čuo sam da su u Kini znali da se na jednom stadionu nalazi serijski ubojica pa su usmjerili satelit da ga se pronađe. Digitalna mašinerija je toliko jaka da je taj satelit bio spreman identificirati 60 tisuća ljudi i saznati tko je serijski ubojica. Ugrožene su nam osnovne postavke, koje podrazumijevaju da su naši misaoni procesi odvojeni od vanjskog svijeta - ono što mislimo postaje direktno povezano s vanjskom stvarnošću. To možemo vidjeti i kroz to što, na primjer, komuniciramo mašinama. To je posthumana era”, zaključio je.

Zagreb, 040519.
HNK.
Filozof Slavoj Zizek gostovao na Filozofskom teatru u HNK.
Na fotografiji: Slavoj Zizek.
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX

Slavoj Žižek

 

U kontekstu govora o ljudskosti općenito, osvrnuo se i na popularnu “Sluškinjinu priču” Margaret Atwood, prema kojoj je, kaže, jako kritičan. “To je klasični prikaz nostalgije za sadašnjošću. Distopijska bliska budućnost čini da se osjećamo dobro oko života koji živimo. Ali nikad se ne postavlja pitanje kako je iz našeg liberalnog društva došlo do toga”, rekao je, pa dodao da, iako se tvrdi da živimo u postideološkoj eri, ideologije nikada nije bilo više.

Greta Thunberg

Svoju fascinaciju Antigonom i goruće pitanje o okolišu spojio je u figuri Grete Thunberg, koja je, smatra, žensko utjelovljenje “toksičnog maskuliniteta”. “Toksični maskulinitet podrazumijeva neizražavanje osjećaja i nagle odluke, beskompromisnost. To je bila Antigona, u suprotnosti sa svojom sestrom Ismenom, koja je bila feminizirana, debatirala je, razgovarala, bila osjećajna. Danas često stvaramo konformizam u sklopu kojeg odbijamo djelovati. Ali, eto, imamo i Antigonu, djevojku koja je u vijestima i koja je jedna svijetla točka. Ono što ju čini velikom je njezin autizam, koji podrazumijeva izostanak debate i oštre odluke. Dok mi diskutiramo zašto smo u toj situaciji u kojoj jesmo, ona odbija debatu i strogo se poziva na ono što nam govori znanost. Takva toksična muškost utjelovljena u ženu je karakterni tip koji danas trebamo”, rekao je.

Zagreb, 040519.
HNK.
Filozof Slavoj Zizek gostovao na Filozofskom teatru u HNK.
Na fotografiji: publika.
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX

Publika na gostovanju filozofa Slavoja Žižeka u zagrebačkom HNK

 

Brojna pitanja iz publike bila su usmjerena na debatu s Petersonom, o čemu se Žižek rado očitovao. “Da budem sasvim jasan, neću imati nikakvog financijskog profita od toga jer sam budala. Nisam htio pregovarati, dobit ću tek nekoliko hiljada kanadskih dolara, od kojih sam si platio put i hotel i tako dalje. Zašto sam onda prihvatio? To je bio, kako da kažem, nedogađaj. Tamo se nije apsolutno ništa desilo. Zašto sam onda išao? Imam neki minimalni ponos”, rekao je, pojašnjavajući da je morao odgovoriti na Petersonove stalne pozive i hrpu mailova koji su mu stizali, a u kojima su ga ispitivali boji li se sastati se s njim. “A drugo, što mi se također čini važno - želio sam unijeti dvojbe u njegovu publiku. Zato sam bio prividno pomirljiv, poanta mi je bila da on falsificira cijelo polje. Na primjer, ono što kaže o svojem famoznom jastogu. Samo sam htio dokazati kako on priča o pseudoproblemima, da ja to sve mogu prihvatiti i da to uopće nisu problemi. Priča o kršćanstvu, ali je prilično vulgarni biološki determinist. Misli da su svi autoriteti i moć utemeljeni u realnim kompetencijama”, rekao je, pa nastavio: “Poslije sam pričao s njim. Ne biste vjerovali, može se normalno pričati s njim. Smijali smo se jer smo nešto izostavili, a to mi se čini divno. Ja nisam pročitao niti jedan njegov redak, niti je on pročitao ijedan moj redak. On je samo dva dana prije, da bi se brzo pripremio, pročitao Komunistički manifest. A meni je samo bila ideja da unesem pomutnju kod njegovih pristaša”, ispričao je, pa dodao da mu ne pada na pamet voditi daljnje debate s Petersonom, iako je on predložio da nastave s razgovorima u metropolama diljem svijeta.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo