SVE TAJNE NOVOG ORAŠARA

NAKON OSAM GODINA IZ TEMELJA SE MIJENJA BALET ZBOG KOJEG SE SATIMA STOJI U REDU ISPRED HNK Trajat će 165 minuta, šiju se novi kostimi i gradi kulisa

    AUTOR:
    • Petra Plivelić

  • OBJAVLJENO:
  • 04.11.2019. u 20:42

Boris Kovačev / CROPIX

 

Štucne, baletne suknje, trikoi i ručnici prebačeni su preko barrea, dugačake prečke koju, uz veliko ogledalo, ima svaka baletna dvorana, i za koju se plesači pridržavaju za vrijeme vježbi. No, ne i ovi plesači, balerine i baletani zagrebačkog HNK.

Njih 16 na sredini velike baletne dvorane uvježbava raskošni Valcer cvijeća, a sa strane u svakom kutu balerine rade na drugim točkama tog omiljenog adventskog baleta, poput španjolskog ili arapskog plesa.

 

 

Novi “Orašar” samo što nije spreman.

Danas, na Dan hrvatskoga baleta počela je prodaja ulaznica, a HNK je otvorio vrata građanima koji su mogli pogledati neke od prizora nove HNK-ove produkcije slavne baletne bajke “Orašar” u koreografiji i režiji “plesača stoljeća” Vladimira Malakhova. No, to je samo mala najava, jer svi s nestrpljenjem čekaju grand finale, premijeru 29. studenoga, koja je ujedno praizvedba baleta “Orašar” u Malakhovljevoj koreografiji.

Zagreb, 021119.
Trening balerina i baletana za baletnu predstavu Orasar u HNK.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX
 

Velike promjene

Novi “Orašar”, osam godina nakon što je postavljeno uprizorenje u koreografiji i režiji Engleza Dereka Deana, za podlogu ima rusku verziju bajke, ali prvi put i novu kostimografiju, scenografiju te suvremenu koreografsku estetiku.

Ostalo je još manje od mjesec dana do premijere i dosad rekordne sezone sa 20 izvedbi, zato smo zavirili na probu.

Zagreb, 021119.
Trening balerina i baletana za baletnu predstavu Orasar u HNK.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX
 

Kroz duge i zbunjujuće tunele i stepeništa vode nas intendantica HNK Dubravka Vrgoč i ravnatelj baleta Leonard Jakovina. Nikada se ne izgube pod zemljom, kažu, napamet znaju cijeli tlocrt. Kad uđemo u baletnu dvoranu, proba se ne prekida, samo nas nekoliko balerina pogleda i osmjehne se. Svi su usredotočeni na glazbu, ali i na riječi baletnih majstorica koje vode probu. - Brže, brže! Pazi na korak! Elegantno! - viče baletna majstorica Mihaela Devald Roksandić, a potom upute plesačima ponavlja i na engleskom, jer u ansamblu je mnogo stranaca. Japan, Rusija, Rumunjska, Portugal, Australija, Njemačka... samo su neke od domovina tih baletnih umjetnika.

Zagreb, 021119.
Trening balerina i baletana za baletnu predstavu Orasar u HNK.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX
 

Žive za premijeru

- Kad mi iz naše dvorane vidimo onaj red za ulaznice koji se svake godine stvori, ne mogu vam opisati kakvu osjećamo odgovornost. Jednostavno ne smijemo podbaciti ni u jednom trenutku. “Orašar” nam je zaista poseban, sjećam se da sam ja kao dijete u baletnoj školi plesala dječje dionice u koreografskoj verziji Watzlawa Orlikowskog, a kao balerina sam prošla sve, od ansambla, arapskog plesa, Snježnu kraljicu, a na kraju sam plesala i Vilu šećera. Prošla sam cijeli ciklus - ističe Devald Roksandić koja sada uživa u poslu baletne majstorice.

Zagreb, 021119.
Trening balerina i baletana za baletnu predstavu Orasar u HNK.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX
 

- Predstava je gotovo do kraja postavljena, nedostaju još neki detalji i prijelazi. Prošlu subotu smo prošli do kraja i prvi i drugi čin pa smo mogli vidjeti točno gdje smo. To je zaista opsežna predstava. Ona ima starije plesače koji su u ulozi roditelja, ima jako puno solističkih uloga, puno plesača ima više uloga, što znači da stalno mijenjaju kostime i stalno se moraju koncentrirati na neke nove dionice, ima velike ansambl brojeve i iznimno je zahtjevna za glavne soliste. To je ključna razlika između koreografije Dereka Deana i ove Malakhovljeve, jer Klara i Vila šećera nisu odvojene uloge kao što je bilo prije, nego su jedna uloga, Klara odlazi u kraljevstvo snova i mašte i ona postaje Vila šećera, dok je prije ona gledala tu predstavu sa strane. Bit će to veliki izazov za balerinu koja mora pokazati dječju zaigranost na početku do apsolutne zrelosti u posljednjem pas de deuxu (plesu u duetu, op.a.) koji je kruna baleta i koji je jedan od najtežih pas de deuxa u baletnoj literaturi - objašnjava baletna majstorica koja već mjesec sa 40-ak plesača svaki dan uvježbava nove plesne korake.

Zagreb, 021119.
Trening balerina i baletana za baletnu predstavu Orasar u HNK.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX
 

Treninzi su svaki dan, od 10 do 11.15 sati su svakodnevne vježbe i zagrijavanje, a onda su probe ansambla do 15 sati s pauzom, a kasnije su na redu solisti koji su raspoređeni tijekom tjedna.

U ulozi Klare izmjenjivat će se čak šest balerina: Iva Vitić Gameiro, Natalija Kosovac, Miruna Miciu, Anamarija Marković, Rieka Suzuki i Asuka Maruo, a u ulozi princa izmjenjivat će se pet baletana među kojima su i dokazani baletni prvaci HNK Tomislav Petranović i Guilherme Gameiro Alves. Nakon četiri godine pauze i sam ravnatelj baleta HNK Jakovina vraća se na pozornicu u ulozi Drosselmeyera, Klarina ujaka, koji joj poklanja lutku Orašara.

Mara Bratoš/HNK

Scena iz 'Orašara' u HNK izvedena pred publikom u ponedjeljak

 

- Ovo će biti raskošnija verzija ‘Orašara’ i što se tiče same scenografije i kostima, glazba Petra Iljiča Čajkovskog ostaje naravno ista, ali vizualno će balet biti bogatiji. Nama, baletnim umjetnicima, karijera je toliko kratka, kada imaš koreografa koji stvara za tebe, onda se ekstra dajete u to, a ja vidim da naši plesači uživaju i to mi je važno - otkriva Jakovina.

Za scenografiju i kostimografiju novog “Orašara” zadužena je jedna osoba - Jordi Roig, jedan od deset najcjenjenijih kostimografa i scenografa u baletnom svijetu, koji surađuje isključivo s Malakhovom.

 

- Malakhov je u posljednjih 30-ak godina među deset najboljih plesača i baletnih umjetnika u svijetu. On je nakon svoje karijere krenuo s koreografiranjem i danas je iznimno traženi pedagog i baletni majstor te mentor koji je rasprodan pet godina unaprijed. Svi ga žele jer ima enormno znanje koje može podijeliti - ističe ravnatelj baleta koji je osim na “Labuđem jezeru” 2017., s Malakhovom surađivao punih deset godina u berlinskom Staatsballettu, gdje je Jakovina bio vodeći solist, a Vladimir ravnatelj baleta.

Radnja baleta odvija se u dva čina i trajat će 2 sata i 45 minuta.

- Orašar je bio i vjerujem da će ostati balet koji privlači sve slojeve društva, sva godišta, od najvećih ljubitelja baleta do onih koji će prvi put ući u kazalište. Orašar je veliki društveni događaj i to ne samo u Hrvatskoj, nego diljem svijeta. Svugdje su redovi i svugdje se čeka karta više - objašnjava Jakovina. “Orašar” je, kaže, prestiž za plesače zbog tolike publike i nevjerojatne pompe zbog kojeg se konstantno teži perfekciji, međutim “Labuđe jezero”, koje je fizički najzahtjevniji balet, ipak je najveći doseg za baletnog umjetnika.

Mara Bratoš/HNK

Scena iz 'Orašara' u HNK izvedena pred publikom u ponedjeljak

 

Bez djece

No, osim Klare i Vile šećera koje tumači jedna balerina, zamolili smo ravnatelja baleta HNK da izdvoji još nekoliko posebnosti novog “Orašara”.

- U ovoj koreografiji imamo manje djece iz škole za klasični balet jer Malakhov logično razmišlja, nismo htjeli da dođe do diskrepancije. Kad imate dječicu iz baletne škole u cijelom prvom činu uz Klaru i Fritza koji su djeca kao i oni, vidi se enormna razlika. Može se preko toga prijeći, naravno, ali Vladimir je odlučio da to probamo napraviti s našim plesačima, da njih prikažemo kao djecu, kako bi estetski bilo više smisla - objašnjava. Postoji i jedna promjena u Plesu lutaka.

 

- Uz uobičajenog Harlekina i Colombinu, u bivšoj verziji bio je Vojnik, a u ovoj je verziji, koja prati rusku bajku, Vrag koji iskoči iz kutije - dodaje Jakovina. Izrada kulisa i scenografije je pri kraju, kao i šivanje brojnih raskošnih kostima.

- Posebno su me se dojmili kostimi našeg ansambla koje nose u Valceru cvijeća, sa svim tim ružama koje naše šnajderice ušivaju u kostime- objasnio je Jakovina.

Mara Bratoš/HNK

Scena iz 'Orašara' u HNK izvedena pred publikom u ponedjeljak

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo