Predstavljen je program 65. dubrovačkih ljetnih igara koje tradicionalno počinju 10. srpnja. Do 25. kolovoza organizirat će se niz dramskih, glazbenih i inih događanja što će okupiti oko dvije tisuće umjetnika, naših i inozemnih, među kojima ima zbilja uglednih umjetnika.
Dramski program daje dvije premijere. Prvu 25. srpnja, Shakespeareova “Romea i Julija” u režiji beogradskog gosta Jagoša Markovića i, drugu, 9. kolovoza, Držićeva “Dunda Maroja” u režiji intendanta Igara Krešimira Dolenčića.
Markoviću je to prva režija na Igrama, a predstava igra u renesansnom ljetnikovcu Skočibuha na Boninovu. Romea igra Robert Budak, Juliju Kristina Stevović, a još su u podjeli Žarko Savić, Siniša Popović, Jelena Perčin, Nataša Janjić Lokas, Boris Svrtan i drugi.
“Dundo Maroje” zaigrat će na Držićevoj poljani. To naše najslavnije (i nedovršeno) komediografsko djelo u moderno je doba otkrio Marko Fotez, uprizorivši ga u zagrebačkom HNK 1938.
Dramski klasici
U Dubrovniku, po Fotezovoj preradbi, prvi ga je, 1950., režirao isto jedan beogradski gost, Bojan Stupica. Slavna je režija Koste Spaića, na Gundulićevoj poljani, iz 1964., s Perom Kvrgićem kao Pometom, Izetom Hajdarhodžićem kao Dundom Marojem, Tonkom Lonzom kao Dugim Nosom (prve je godine igrao Špiro Guberina) i Mišom Martinovićem kao Bokčilom.
Otad je “Dundo Maroje” iznova postavljen na Igrama barem jednom u svakom desetljeću, a u ovoj predstavi Pometa igra Frano Mašković, Dunda Maroja Maro Martinović, Dugog Nosa Zvonimir Zoričić, a Bokčila Nikša Butijer. Laura je Ksenija Marinković, a Petrunjela Srđana Šimunović.
Dramski program posvećen klasicima (450 godina od Shakespeareova rođenja) zaokružuje “Ekvinocijo” Iva Vojnovića u režiji Joška Juvančića, što je premijerno izveden 2004. Predstava igra na Lokrumu.
Splitsko ljeto gostuje sa Shakespeareovim “Timonom Atenjaninom” u režiji Georgija Para, premijerno odigranim lani.
U znaku baroka
Mani Gotovac će, kao i lani, voditi autorski projekt “Pisci u Sponzi”, u sklopu kojeg će ugostiti i dosta glasovitog talijanskog pripovjedača Alessandra Baricca, čije je djelo adaptirala za scenu.
“Pozdravljamo ove godine velikane Georgija Para i Joška Juvančića, Iva Brešana, Arsena Dedića i Alessandra Baricca” - istaknuo je intendant Krešimir Dolenčić.
U koprodukciji Dubrovačkih ljetnih igara, Slovenskog narodnog gledališča iz Maribora i Festivala Ljubljana, koreografski i redateljski dvojac Valentina Turcu i Leo Mujić postavit će na Boškovićevu poljanu neobarokni balet “Opasne veze” po motivima romana “Les Liaisons dangereuses” Pierra Choderlosa de Laclosa i “Kvarteta” Heinera Müllera na glazbu Georga F. Händela, J. S. Bacha, Antonija Vivaldija i drugih majstora baroka.
Izložba i monografija
Glavni događaji glazbenog programa su tri koncerta. Talijanski barok predstavit će ansambl Concerto de’ Cavalieri pod umjetničkim vodstvom Marcella di Lise. Na programu je serenada Erminia, Tancredi, Polidoro e Pastore Alessandra Scarlattija. Njemački barok predstavit će, izvodeći svih šest Bachovih Brandenburških koncerata, jedan od najslavnijih svjetskih orkestara - Bachorchestra of the Gewandhaus Leipzig. Francuski će pak barok predstaviti Le Concert Spirituel, izvodeći francusku sakralnu glazbu iz doba Luja XIV.
Nastupit će i Hrvatski barokni ansambl, dok će Zagrebački solisti izvesti, u izvornom obliku, svih osam simfonija Luke Sorkočevića. S baroknim repertoarom nastupit će i talijanski pijanist Andrea Padova, dobitnik Prve nagrade na Bachovu natjecanju u Weimaru, te Dieter Flury, soloflautist Bečke filharmonije.
U popratnom programu bit će otvorena izložba “Oblikovatelji sjećanja - fotografi i dizajneri Dubrovačkih ljetnih igara”, gdje će se predstaviti djela Toše Dabca, Vilka Zubera, Marije Braut, Krešimira i Slobodana Tadića, Pava Urbana, Ede Murtića, Fedora Vaića, Branka Kovačevića, Toma i Luke Gusića, Borisa Ljubičića, Orsata Frankovića. Bit će predstavljena i monografija velike kazališne glumice Neve Rošić. Bit će i projekcija više filmova te će tradicionalno nastupati i folklorni ansambli Linđo i Lado.
Prlender: Nitko me nije kontaktirao
Dan prije nego što je predstavljen program jubilarnih Igara stigla je vijest da je protiv Ivice Prlendera (57), donedavnog, dugogodišnjeg njihova ravnatelja, mjesna policija podnijela kaznenu prijava radi “zloporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju”. Policija sumnjiči Prlendera da je oštetio tu kulturnu ustanovu za 76 tisuća kuna, od 2010. do 2012., a posrijedi su različite isplate za službena putovanja. Bivši ravnatelj Prlender danas kaže isto što i jučer: “Iskreno cijenim ponuđenu priliku da govorim, ali kako sam jučer već dao izjave, ne držim korisnim ponavljati se”. Dakle, ostaje pritom da pojma nema o čemu je riječ te da ga “nitko od nadležnih nije kontaktirao tijekom istrage niti je u postupcima revizije itko postavljao pitanje o navodno počinjenim nepravilnostima, sumnjivim putnim nalozima i avionskim kartama”.