Lenjinova nagrada

Spartakov ustanak jedini je izravno zaprijetio srcu Republike, no baletna priča uzima slobodu u prenošenju povijesnih zapisa

Prvak baleta HNK Guilherme Gameiro Alves
 

 Neja Markicevic/Cropix/Cropix
Balet ‘Spartak‘ u koreografiji Jiříja Bubeníčeka te u koprodukciji s riječkim HNK Ivana pl. Zajca, daje se u HNK Zagreb

HNK u Zagrebu 27. siječnja premijerno će izvesti balet "Spartak" prema glazbi Arama Hačaturjana, u koreografiji Jiříja Bubeníčeka te u koprodukciji s riječkim HNK Ivana pl. Zajca

Balet "Spartak" jedno je od najpoznatijih djela Arama Hačaturjana, koji je često u svojim djelima evocirao armensku narodnu glazbu. Djelo prati pothvate Spartaka, vođe pobune robova protiv Rimljana poznate kao Treći robovski ili Gladijatorski rat ili, prema Plutarhu, Spartakov rat, koji je bio posljednji u nizu nepovezanih i neuspješnih robovskih pobuna protiv Rimske Republike. Ovaj posljednji Spartakov ustanak jedini je izravno zaprijetio srcu Republike, ali baletna priča uzima znatnu slobodu u prenošenju povijesnih zapisa. Hačaturjan je skladao "Spartaka" 1954., a iste je godine za to djelo nagrađen Lenjinovom nagradom. Praizvedba je bila u Kazalištu Kirov u Lenjingradu (danas Marijinsko kazalište u Sankt Peterburgu) 1956., u nekonvencionalnoj koreografiji Leonida Jakobsona. Zatim je djelo postavljeno dva puta u Baletu moskovskoga Boljšoj teatra; 1958. u koreografiji Igora Moisejeva i 1968. u koreografiji Jurija Grigoroviča, a tek je ova produkcija donijela baletu najveću popularnost.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. siječanj 2023 16:28