Što nas čeka u ovoj, 2016. godini u hrvatskim kazalištima? Zamislila su ih radno i često maštovito, bez obzira na nedostatak novca na koji se cijela kultura žali. Ostaje još da predstave kvalitetom prate predviđeni program.
HNK Zagreb nastavlja, kako je i počeo pod intendanturom Dubravke Vrgoč, ambiciozno, pa će već 6. veljače, u povodu 260. godišnjice Mozartova rođenja, Opera HNK izvesti - nakon punih četvrt stoljeća u ovom kazalištu - “Figarov pir”. Dirigentica je Natalie Murray Beala, a redatelj meksički kazališni redatelj i glumac Mauricio Garcia Lozano. Dramski program u novoj godini počinje u suradnji s Filozofskim teatrom, dramom “Nove postolovine Don Quijotea” Tariqa Alija; u glavnoj ulozi je Luka Dragić, redatelj Paolo Tišljarić, a premijera 11. veljače. Sljedećeg dana gostuje slavna drama Mossovjeta iz Moskve s predstavom “U prostranstvu Tennesseeja W.“ nastalom prema Williamsovoj drami “Tramvaj zvan čežnja” i romanu Shugoroa Yamamota “Grad bez godišnjih doba”.
Sljedeća premijera je ona Paola Magellija, koji postavlja “Ženu” Josipa Kosora. “Nakon toliko godina odsustva s hrvatskih pozornica dužni smo postaviti Kosora”, kaže Vrgoč. “Tri zime”, sad već slavnu dramu Tene Štivičić, postavlja Ivica Buljan, a premijera je 30. travnja. “Bit će to veliki projekt, u kojem će sudjelovati gotovo čitav dramski ansambl HNK”, dodaje intendantica.
‘Orašar’ i ‘Pepeljuga’
Operni repertoar otvara slavna Brechtova “Opera za tri groša”, a začin će joj dati režija Pascala Ramberta, poznatog nam iz ZeKaeMa, gdje je režirao dramu “Zatvaranje ljubavi”. Shakespeare, odnosno 400. godišnjica njegove smrti, bit će proslavljena dramom koju piše Mate Matišić - prvi put u HNK! – a režira Janusz Kica. Bit će tu i Puccinijeva “Manon Lescaut”. Od studenog sami će sebi postaviti jaku konkurenciju “Orašaru”, pa će postaviti Masssenetovu “Pepeljugu”. Balet također slavi Shakespearea pa će 19. ožujka 400. godišnjica njegove smrti biti obilježena premijerom “Romea i Julije”, dok će 2. srpnja na Jarunu najvjerojatnije biti postavljen “Petar Pan” Brune Bjelinskog.
Splitski HNK u dramskom programu očekuje pet premijera. “Strašni roditelji”, naoko bulevarska komedija Jeana Cocteaua, subverzivno zadire u mračne strane obiteljskih odnosa; premijerno će u režiji Gorana Golovka biti prikazana 6. veljače. Suvremeni “bračni triler o povjerenju i amneziji”, E. E. Schmitta “Mali bračni zločini” režirat će Trpimir Jurkić, 18. ožujka na Sceni 55. “Melodramu”, odnosno “dramu s pjevanjem”, odnosno “istraživački rad koji glazbenim kazalištem secira suvremeni hrvatski trenutak” režirat će Anica Tomić, skladatelj je Nenad Kovačević, a premijera 16. travnja. Prekretnicu u dramskoj literaturi, “Šest lica traži autora” režira Olja Lozica; premijera u jesen 2016., dok će vjerojatno dosta smijeha donijeti premijera slobodne adaptacije Shakespeareove komedije “Vesele žene windsorske”, koja u prepjevu Mate Marasa glasi “Vesele žene imotske”; smještena je u Imotski, u vrijeme suživota hrvatskih i turskih obitelji. Ona najavljuje prijelaz iz obiteljske tematike u sezoni 2015/16 u sezonu propitivanja odnosa prema drugima i drugačijima, najavljuje intendant Golovko. Rjeđe izvođenu Verdijevu operu “Ernani”, studiju razornog djelovanja politike na ljubav i obitelj, slušat ćemo i gledati pod ravnanjem Ive Lipanovića i u režiji Giancarla del Monaca. Premijera je 6. ožujka.
Novi Frljićev projekt
“Mala Floramy” konstanta je splitskog repertoara pa nas čeka i ove jeseni, a u baletu Splićane čeka “Vragolasta djevojka” Ferdinanda Hérolda i Ludwiga Hertela; koreograf je Norman Dixon. “Klasne razlike i ljubavni zaplet čine ovo djelo zavodljivim, ali nas i vragolasto golica po našim predrasudama”, kaže Golovko.
Sezonu započetu premijerom predstave “Kompleks Ristić” na ovogodišnjem Bitefu, HNK Ivan pl. Zajc završava još jednom premijerom - ovaj put na najznačajnijem evropskom festivalu, Wiener Festwochenu. Riječ je o projektu “Naše nasilje i vaše nasilje”, 29. svibnja. Predstava nastaje po motivima kapitalnog djela Petera Weissa “Estetika otpora”, a njome se ujedno obilježava stogodišnjica rođenja ovog slavnog njemačkog autora.
Mjuzikl s Massimom
Između ova dva projekta smjestilo se dosta toga. Evo nekoliko naslova. U dramskom programu to je prvi nastup Mire Furlan na pozornici jednog nacionalnog kazališta u Hrvatskoj nakon 1991. Predstava nastaje po romanu “Kasandra” Christe Wolf, u režiji Nade Kokotović. U opernom programu to je projekt “Giulio Cesare in Egitto” u suradnji svih ansambala, a u kojem će nastupiti renomirana mezzo-sopranistica Diana Haller. “U Talijanskoj drami na koju smo, kao jedini profesionalni dramski ansambl jedne nacionalne manjine u Hrvatskoj, posebno ponosni, treba istaknuti mjuzikl ‘Nel blu dipinto di blu’ u režiji drage slovenske gošće Mojce Horvat”, kaže Oliver Frljić. Poseban gost je Massimo Savić.
Osječki HNK pripremio je 2016. na poznatom repertoaru pa za travanj 2016. priprema Čehovljeve “Tri sestre”. “Jedan čovjek, dva šefa”, komedija je, najavljeno “urnebesna”, u režiji Radovana Marčića; premijera je 11. lipnja. Jedna od odrednica osječkog HNK je i čuvanje regionalne baštine, kaže intendant Božidar Šnajder, pa su se odlučili za priču o tajanstvenom junaku u borbi protiv bandi koje haraju Slavonijom. Dakle, “Vitez slavonske ravni”, prema romanu Marije Jurić Zagorke, premijerno studenog 2016., u dramatizaciji Ane Prolić i režiji Dražena Ferenčine. Američki hit mjuzikl “Moje pjesme, moji snovi” iz 1965. imat će premijeru u travnju 2016. Opera koja je zadnji put u Osijeku izvedena prije 42. godine, “Porin”, druga hrvatska opera uopće, premijeru će imati u studenom. Omiljeni zagrebački tenor Domagoj Dorotić od ove sezone je u angažmanu u Osijeku, nadajmo se da ćemo ga imati priliku i čuti.
Uvod u kapitalizam
U Gavelli se priprema predstava “Kao na nebu”, redatelja Renea Medvešeka, inače, to je švedski kino hit o potrazi umjetnika za identitetom. Premijera je 25. ožujka. Flaubertovu “Madame Bovary”, koju, osobno, nikad nisam gledala u zagrebačkom teatru, tim me više zanima jer će je redatelj Saša Božić i dramaturginja Ivana Sajko suprotstaviti “Filumeni Marturano” Eduarda de Filippa u režiji Dražena Ferenčine. “Ideja je pokazati dva različita pogleda na problem malograđanskog morala”, kaže ravnatelj Boris Svrtan. Sezonu završavaju “Priče iz Bečke šume” u režiji Ivana Vuka Torbice.
ZKM 5. ožujka ima premijeru naziva “Priroda i društvo” po konceptu Maje Sviben, Nore Krstulović i Vedrana Peternela, a bavi se, recimo to tako - uvodom u kapitalizam. “Crna knjiga”, autorski projekt Boruta Šeparovića bavi se dužničkom krizom 21. stoljeća; premijera 11. ožujka. Autorski projekt Mirana Kurspahića “Pad” premijerno igra 7. svibnja: tema je pad Vukovara i raspad ljudskih i vrijednosti koje su uslijedile.
“Velika bilježnica”, slavni roman Agote Agote Krištof, režira Edvin Liverić; premijera 4. lipnja. U drugoj polovici godine Krešimir Dolenčić režirat će “Sherlocka Holmesa” po Arthuru C. Doyleu; a 17. prosinca Paolo Magelli, prema tekstu “Noćni život” Ivana Vidića, pozabavit će se našom čežnjom za sveobuhvatnom promjenom današnjice, najavljuje Snježana Abramović, ravnateljica ZKM-a. Teatar &TD planira u ovoj godini pet premijera, a kako kaže ravnateljica Nataša Rajković, s obzirom na otvorenost ovog teatra novim suradnjama, možda bude i koja više. “Sluškinje” Jeana Geneta postavit će Saša Božić, a Miran Kurspahić autorski projekt “Teror tolerancije”. “Oba su danas uspješni redatelji, ponosni smo što smo ih podržali od njihovih početaka”, kaže Rajković te najavljuje još i projekte dviju mladih redateljica: Vedranu Klepicu koja će u autorskom projektu “Bijeli bubrezi” problematizirati danas ponovo aktualan položaj žena u društvu te Nataliju Manojlović, još studenticu režije, koja istražuje novi kazališni format plesne radio-drame. U koprodukciji &TD-a i Autorske radionice kreacija, ilustracija i koreografija postavlja Marina Petković Liker predstavu “Umjesto svega”.
‘Sporni ministri za skretanje pažnje’
Neki iz stranke smatraju i da je izbor dvojice ministara - Mije Crnoje za branitelje te Zlatka Hasanbegovića za kulturu, također dio istog scenarija u svrhu unutarstrančkih izbora.
- Koja je logika da HDZ za kulturu ne stavi svog čovjeka, primjerice Jasena Mesića ili Dinka Čuturu koji imaju reference za to mjesto, ili da za resor branitelja inzistira na čovjeku kojeg ne podupire ozbiljna braniteljska grupacija? Sve je to zbog izbora u stranci, a uopće nije isključeno da se nakon nekog vremena sadašnjim ministrima jednostavno zahvali uz neko obrazloženje da je pritisak javnosti prevelik da bi oni ostali na svojim funkcijama - uvjeren je jedan HDZ-ovac.