Ispred Muzeja za umjetnost i obrt, najugroženijeg zagrebačkog muzeja oštećenog u potresu, jučer su se našli ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ravnatelj MUO Miroslav Gašparović.
Ministrica kulture rekla je da su počeli s potpisivanjem šteta na kulturnim dobrima. “Prvi korak su prijava Gradu Zagrebu i procjena statičke ugroženosti nakon čega se počinje s procjenom štete na kulturnim dobrima. Uspostavili smo metodologiju i za nepokretnu baštinu i za pokretnine, nažalost u MUO, šteta je i na zgradi i na građi.”
Zaštita najlonom
Stradalih je kulturnih institucija mnoštvo. Palača Erdödy u Opatičkoj 29 u kojoj se nalazi Državni arhiv u Zagrebu pretrpjela je, priopćili su iz Ministarstva kulture, znatna oštećenja i u kasnobaroknoj dvokatnici i u klasicističkoj jednokatnici. Brojne su pukotine na zidovima i stropovima, urušio se dio krova dvokatnice, te je preventivno ispod konstrukcije krova postavljeno oko 400 m2 najlona kako bi se zaštitilo gradivo od oborina.
PRIRODOSLOVNI MUZEJ Stalni postav pretvoren je u krš od eksponata i stakla
Hrvatski državni arhiv, secesijska građevina Rudolfa Lubinskog na Marulićevom trgu, gotovo u svim prostorijama bilježi oštećenja pada žbuke te pukotina po zidovima, na spojevima zidova i stropova. Iz Ministarstva kulture su priopćili da “najveću opasnost trenutno predstavljaju puknuća na kupoli iznad središnjeg dijela zgrade koja su prema prvim uvidima konstrukcijske naravi. Pukotine su prisutne i na četiri ugaona stupa središnjega – najvišega dijela građevine, iznad Velike čitaonice, koji između ostaloga, na svojim završetcima nose skulpture od po četiri sove.”
DRŽAVNI ARHIV Palača Erdödy na Gornjem gradu ima znatnih
oštećenja, a gradivo je privremeno zaštićeno
U spremišnim prostorima, kaže se dalje, klasične metalne police uglavnom su nakošene s nemogućnošću ispravljanja radi svijanja vijaka i spojeva, a oko 3000 kutija s gradivom poispadalo je na pod.
U Gliptoteci HAZU u Medvedgradskoj ulici, kako se može vidjeti na fotografijama, skulpture su pale i razbile se čak i na stepenicama. Ravnateljica Vesna Mažuran Subotić kaže: “Sa statičarima smo jučer obišli zgradu i ona je statički u redu”. Nemoguće joj je, kao i brojnim muzejskim i galerijskim institucijama po Zagrebu, procijeniti štetu, međutim, kako kaže:
“Više je umjetnina, rekla bih na prvu, stradalo u depou, gdje je 11.000 jedinica, nego u stalnom postavu. Mogu potvrditi da su Meštrovićeve Nike, za koje ne postoje odljevi, netaknute. Kao i Panoptikum Vanje Radauša. Gipsani odljevi Rudinskih glava su stradali, no za njih imamo negative”.
Teško je stradala i Kuća Šenoa, u kojoj se čuvaju uspomene na književnika Augusta Šenou. Jasmina Reis, nasljednica ostavštine Augusta Šenoe i voditeljica Kuće Šenoa, kaže nam: “Teško je stradao mural slikara Branka Šenoe koji se nalazi na prvom katu. Srećom, petrolejska lampa pod kojom je Šenoa pisao uspjela je ostati sačuvana.”
Kuća Šenoa: mural Branka Šenoe
Zabranjen prilaz
Gornjogradska palača Amadeo, dom Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, također je pretrpjela velika oštećenja na prvome i drugom katu zgrade, a stalni postav u nekim je vitrinama pretvoren u krš od eksponata i slomljenog stakla.
I Hrvatski športski muzej pretrpio je znatna oštećenja, no koliko je oštećena građa teško za sada mogu reći, jer do građe, zbog statike, u ovom trenutku gotovo nemoguće doći. Teško je stradala i zgrada u kojoj je smještena Akademija likovnih umjetnosti.
Muzej dokumentacijskog centra uspio je popisati neke muzeje koji su oštećeni: Muzeju Prigorja je ugroženo krovište jer su se grede koje ga drže pomaknule. Službe su zatvorile i Hrvatski školski muzej čija je zgrada označena neupotrebljivom.
ARHEOLOŠKI MUZEJ Stradao je zastrašujući broj izložaka i skulptura
Atelijer Meštrović nije teško oštećen, ali i na njegovim zidovima ima napuklina. U Strossmayerovoj galeriji HAZU, sagrađenoj 1880. godine, dvorane su oštećene, no prema prvim podacima građa u stalnom postavu nije stradala. U Muzeju Mimara imaju napuknuća zidova, štetu na predmetima tek obrađuju.
Pisali smo kako su teško stradali, što građom, što građevinama, Hrvatski povijesni muzej, Arheološki muzej i Hrvatski povijesni muzej. U HPM-u su tručne službe ustanovile niz strukturnih oštećenja na palači čime je statična ispravnost objekta znatno narušena.
Stanje kazališta
Zgradu HNK u Zagrebu, kazala je intendantica Dubravka Vrgoč, u srijedu ujutro obišli su statičari. “Dobili smo potvdu da je zgrada upotrebljiva bez ograničevanja. Više smo nego sretni, ugodno iznenađeni sa stanjem, jer oko HNK puno je zgrada koje su dosta oštećene. Naša je ostala gotovo pa neoštećena, neke pukotine na zidovima, neki ukrasi su pali, ali sve to je zapravo nevelika šteta”, izjavila je Vrgoč.
Na krov upravne zgrade Dramskog kazališta Gavella, one na Frankopanskoj ulici, urušila su se dva stara dimnjaka i dio bočnog zida potkrovlja zgrade susjedne Hotelijersko -turističke škole. Ostala šteta unutar kazališta uglavnom se svodi na puknuću žbuke i zidova na nekim dijelovima zgrade.
KAZALIŠTE GAVELLA Na krov kazališta urušila su se dva dimnjaka
Na zgradi kazališta Komedija, koja je inače spomenik kulture, na Kaptolu 9, nastale su rubne pukotine stropa iznad prostora za orkestar, napuknuto je stepenište prema garderobama, vanjska pukotina na fasadi, raspucan je dimnjak kotlovnice, izvaljena kamena obloga na stubištu za publiku. Oštećeno je kroviše upravne zgrade Kazališta, na Kaptolu 27, na zidovima su srednje velike napukline. Manja oštećenja su na Kerempuhu, napuknuća spojeva i dilatacija. Scena Vidra je bez oštećenja.
GLIPTOTEKA Više je štete nastalo u depou nego u izložbenom prostoru
Ravnatelj kazališta Exit, Matko Raguž kaže da na Exitu “nema ništa drastično, barem ono što smo mi mogli vidjeti, ali nisu još bili statičari. Nije bilo urušavanja, mislim da statički zgrada nije oštećenja, ima jedan stari aneks koji je u lošem stanju, ali bio je i prije u lošem stanju.” Dijelom je oštećena zgrada dječjeg kazališta Žar ptica, popucao je vanjski zid, zidovi na drugom katu.
Trešnja nema većih oštećenja.