Pjesnik, prozaik, dramatičar i kritičar Milko Valent upravo je objavio novi roman Umjetne suze (Profil). Valorizacija teksta tek će uslijediti, ali sa svojih 1408 stranica “Umjetne suze” ući će u povijest hrvatske književnosti kao jedan od najopsežnijih romana. Titula najopsežnijeg, doduše, pripada “Gordani” Marije Jurić Zagorke koja broji blizu sedam tisuća stranica, a tu su i “Zastave”, petoknjižje Miroslava Krleže koje u izdanju Naklade Ljevak broji 1826 stranica.
Potresna slika
Edo Popović za Milka Valenta kaže da se radi o autoru čije su proze daleko ispred njegova vremena i prevladavajućih književnih obrazaca, a “Umjetne suze” naziva romanom epohe. “On je u svojoj biti egzistencijalna dijagnoza početka 21. stoljeća i ujedno romaneskna psihotična freska zloćudnog procesa banalnosti. Ovaj roman hrabro uranja i u svijet sve upitnije i problematičnije institucije suvremenoga monogamnog braka. To je roman o ljubavi koja se raspada, o nemogućnosti rađanja djece odnosno o neplodnosti jednog partnera, o strasti i osveti, ali istodobno to je roman o stresnoj poziciji istraživačkog novinara. To je također roman o nemogućnosti dugotrajnih emocija te roman o potresnoj slici suvremene Hrvatske i suvremene Europe”.
'Umjetne suze' Edo Popović naziva romanom epohe
Milko Valent na književnoj sceni prisutan je od kraja sedamdesetih, a autor je velikog i žanrovski raznovrsnog opusa.
Dvanaest jezika
Zaštitni znak njegova pisanja jest otvoreno i provokativno bavljenje različitim aspektima seksualnosti. Njegova priča “Nježna palisandrovina”, prvi put objavljena 1986. u časopisu Quorum, primjerice, bila je prva priča u hrvatskoj književnosti koja se bavila incestuoznim erotskim kanibalizmom.
Brojni njegovi tekstovi dosad su prevedeni na dvanaest jezika.