‘Bio je svjetski prvak u stolnom tenisu, zavodnik i fakin, a u II. svjetskom ratu riskirajući život spasio je mnoge Židove‘

Marko Gregur na sebe je privukao pažnju romanom o Vinku Vošickom, koprivničkom knjižaru i izdavaču koji je dvadesetih godina 20. stoljeća slavu stekao tiskanjem knjiga Krleže, Cesarca i Karla Maya. Marku je knjiga donijela nagrade "Fric" i "Vladimir Nazor" u kategoriji romana za 2020. godinu. Taj je roman doživio više izdanja, a upravo je objavljen njemački prijevod. Iako je studirao poslovnu ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a za poslijediplomski odabrao Odnose s javnošću na Vernu, pa specijalistički studij međunarodnih odnosa i diplomacije pa novinarstva i doktorirao medije i komunikaciju, odlučio se ipak baviti književnošću.

"O Vošickom se skoro ništa nije znalo, no našao sam sjajne materijale na tavanu njegove udovice", kaže Marko koji se posebno zanima za teme i ljude iz svoga koprivničkog kraja. Marko je do sada napisao devet knjiga, od toga šest romana, no radi i štošta drugo. Bio je tajnik Društva hrvatskih književnika, autor je nekoliko znanstvenih radova, a pokrenuo je i izdavačku kuću "Neolit" koja objavljuje novu domaću i stranu prozu. "Važno mi je pronaći zaboravljene ljude i od njih napraviti priče", kaže za vlastito pisanje. Petnaest godina je vodio "Galovićevu jesen", a pokrenuo je i književni časopis "Artikulacije" Također je pokrenuo i nekoliko festivala, primjerice "Krleža i Duga Rijeka". "Malo je poznato da je Bela u tom mjestu bila učiteljica, a navodno je klincima predavao i Krleža", govori Marko. "Iz tog je iskustva nastao ‘Vučjak‘."

Odnedavno je tajnik Hrvatskog društva dramskih umjetnika, član je Programskog vijeća HRT-a, a za pisanje i dalje nalazi vremena. "Evo, i danas sam ujutro prije posla pisao 45 minuta", kaže. Uz dvoje djece to nije lako, no Fraktura mu upravo, pred Interliber, izdaje novi roman "Dolinar", opet o junaku iz Koprivnice, ovaj put o svjetskom prvaku u stolnom tenisu, profesoru, zavodniku i fakinu, koji je u II. svjetskom ratu riskirajući život spasio mnoge Židove