VINO NIJE DOBRO AKO...

Franko Lukež skupljao je poslovice o hrani i piću u Istri. No, za života ih nije stigao objaviti. Donosimo neke od njih

Magdalena Vodopija, direktorica Sajma i Boran Kalčić, Lukežov prijatelj

 Goran Sebelic/Cropix/Cropix
‘Na prvom Histrokozmosu želimo prikazati Franka Lukeža, njegov mikrokozmos i njegov rad koji je možda široj publici manje poznat, a to je Franko etnolog‘

Istra i njen mikrokozmos kroz Sagu o vinu bit će ove godine u posebnom fokusu poznatog 29. Sajma knjige u Istri koji će se održati krajem studenog i početkom prosinca u Puli. Iako program do kraja još nije obznanjen, zna se da će ovogodišnji posjetitelji odmah nakon poznatog "Doručka s autorom" u 12.15 sati moći čuti nešto više o filozofiji hrane i pića u Istri, kulturi stola i velikoj istarskoj tradiciji po pitanju enogastronomije, ali i guštati u vinima poznatih istarskih vinara koji će ovaj put svoje vino sljubiti s književnošću i publicistikom. Riječ je o programu Histrokozmos koji će s temom Saga o vinu biti svojevrsni sajam u sajmu, a posvećen je Franku Lukežu, istarskom Barbieriju, Mandiću i Matvejeviću u jednom, koji je preminuo lani. Lukež je bio poznati enogastronomski znalac, publicist te svojevrsni filozof hrane i pića u Istri i šire te mali izdavač. Baš zato ove mu se godine na pulskom Sajmu knjige odaje posebna počast, a moći će se o njemu čuti i nešto novo.

Franko Lukež nije samo objavljivao kuharice, eseje i članke o hrani i piću u Istri te ih povezivao s europskim kontekstom. On je bio i vrijedan sakupljač poslovica vezanih upravo za hranu i piće u Istri, ali ih nikada nije stigao objaviti. No, one će već iduće godine ugledati svjetlost dana na 30. pulskom Sajmu knjige, a obimnu građu za objavljivanje trenutno priprema Lukežova kći Petra. Bit će to prva u nizu knjiga koja će obuhvatiti veliki opus neobjavljenog materijala koji je ostao za ovim plodonosnim publicistom. Prva knjiga "Tom prvi – Poslovice", u ediciji pod nazivom Lukežijana, bit će objavljena u izdanju Hrvatske sveučilišne naklade. Materijal za knjigu čine poslovice koje je Lukež iznosio u radio emisiji "Historia Histriae" Radio Pule urednika Marka Percana.

Poseban odnos s Lukežom imala je i direktorica pulskog Sajma knjige u Istri Magdalena Vodopija.

image

Magdalena Vodopija, direktorica Sajma i Boran Kalčić, Lukežov prijatelj

Goran Sebelic/Cropix/Cropix

- Franko Lukež je temelj našeg programa Histrokozmos, koji je i posvećen njemu. Svjedočimo odlasku ljudi koji su stvarali naš svijet svojim perom i djelovanjem. Franko je jedan od onih koji je pratio i kontekstualizirao priču o Istri koja se stvarala 90-ih godina prošlog stoljeća u do tada nezapamćenom kulturološkom zamahu. Ta je atmosfera usporediva jedino s vremenom stvaranja Čakavskog sabora krajem 60-ih godina kada je oblikovana snažna kulturološka klima koja svojom snagom nadilazi prostor Poluotoka. Devedesetih godina u Istri se stvorila erupcija kreativnosti, došlo je do osvještavanja prostora i njegova karaktera, a u tome su najveći doprinos svojim literariziranjem tog zanosa dali upravo Franko Lukež i Drago Orlić. Išli su ispred vremena i učinili Istru onakvom kakvom su je sanjali. Lukež, osim toga, kada piše, uspoređuje i povezuje ovaj prostor sa svijetom. Primjerice, kada piše o vinarima Istre, ne piše samo o njima, već o putevima vina kroz Europu i tako dolazi do Istre. Osvjetljava Istru na poseban način i stalno ju stavlja u odnos s područjima kao što su Italija i Francuska, kaže nam direktorica Sajma i dodaje da je sada vrijeme da se, pronalazeći i spajajući krhotine kulturološke cjeline, preispitaju svi mitovi o Istri koji su stvoreni u zadnjih 30 godina.

- Lukežova duboko promišljena, iskonska, autentična, a svjetska priča o vinu i Istri polazište je oko kojeg Histrokozmos stvara novu sagu – Sagu o vinu, kaže Magdalena Vodopija, ističući da je Franko Lukež bio znatiželjni istraživač enogastronomske baštine Istre.

- Na prvom Histrokozmosu želimo prikazati Franka Lukeža, njegov mikrokozmos i njegov rad koji je možda široj publici manje poznat, a to je Franko etnolog. Franko Lukež, kojeg ste uvijek mogli sresti po oštarijama uz trpezu, zapravo je bio i isposnik, jer je gotovo isposnički, u tišini stvarao i sakupljao poslovice o hrani i piću. Sakupio ih je čak 1200 i vrlo je metodično radio na toj građi. Zato je Lukežijana, prvi program Histrokozmosa, posvećen upravo tom segmentu njegovog rada, najavljuje Vodopija.

Lukežov veliki prijatelj Boran Kalčić, ujedno i inicijator Histrokozmosa, kaže da je Lukež bio dobri duh Istre, a Histrokozmos u njegovoj maniri namjerava predstaviti ono najbolje od Istre.

- S Frankom se Istra doimala poput škrinjice s blagom. Bilo da je riječ o marendi u Vodnjanki, posjeta slowfood restoranima u Italiji, ocjenjivanju jela od boškarina, divljači u istarskoj kuhinji, suhog istarskog nareska, pulaštra u Funčićima, sukreiranju vampirskog menija u Kringi ili pjenušca "Prstenac". Bez obzira jesu li to bili počeci Kalavojne i Vinistre, Istria Gourmeta, usporedni test najboljih svjetskih šampanjaca za Novu godinu ili nabavka vina i kobasica za naše osobne potrebe - sasvim svejedno, smatra Kalčić koji zajedno s Petrom Lukež trenutno preslušava materijal radio emisija u kojima je iznosio sve te poslovice. Jer one zapravo nigdje nisu zapisane. A upravo to vraća ga u dane kada je s Lukežom dijelio i mjesto i vrijeme. A ono je, ističe dalje, neponovljivo i dragocjeno iskustvo, cijeli jedan univerzum.

- Digne li se tko s Frankova stola u gluho doba noći i sitne jutarnje sate s namjerom da napusti društvo, njegov je komentar bio: "Gdje ćeš, sad kad je najljepše". Učinio je svojom i onu legendarnu Mandićevu rečenicu: "Cijeli sam život otkidao od usta da bi dobro jeo". Nije s njim bilo straha. Svaku bi "dramu" redovito smirivao riječima: "Bit će sve dobro, samo da nas panika ne uhvati", prisjeća se Kalčić. Kaže da su često njihove putešestvije Istrom postajale nadrealne.

- Jednom smo unaprijed dogovorili kupnju kobasica u selu nedaleko Batluga. Stigli smo u dogovoreno vrijeme i tamo saznali da je domaćin umro par tjedana prije. Završili smo u domaćinovoj konobi s ucviljenom udovicom i pola suseljana; Franko svira harmoniku, bio je, naime, i vrstan harmonikaš ponikao u klasi profesora Mihovilovića, a mi plešemo rašpu slaveći pokojnika i njegovo umijeće izrade kobasica. Znao nas je i pokuditi, nas "dicu", a te su lekcije postale dio našeg odnosa prema svijetu. "Griješiš, ne poistovjećuj hedonizam i materijalizam", jedna je od onih njegovih rečenica koja me odredila. "Znaš", govorio je, "hedonizam je duhovna kategorija. Nažalost, danas ga ljudi sve više poistovjećuju s onim što se može kupiti novcem, a zapravo je tu riječ o neumjerenosti u uživanju u hrani i piću i ostalim ovozemaljskim zadovoljstvima", zaključuje Kalčić.

Saga o vinu

Osim predstavljanja djela Franka Lukeža koji će otvoriti Histrokozmos, cijeli ovaj program bit će obilježen Sagom o vinu, pa će na brojnim programima ravnopravno s književnicima i publicistima nastupati i istarski vinari.

- Na temelju Lukežovih istraživanja preispitivat ćemo aktualni trenutak Istre i što se sve dogodilo u 30 godina. Zanima nas rađaju li se neki novi vinari, ide li ta priča o Istri i vinu dalje ili je zastala negdje u vremenu. Naravno, tu ćemo Sagu o vinu literarizirati. Odabrali smo autore koji dobro poznaju vinsku kulturu kao što su Boris Dežulović, Ivica Ivanišević, Živko Skračić i Sinan Gudžević te Vlaho Bogišić. U samom programu nastupit će sami mikrokozmosi Istre: Milan Rakovac, Tamara Obrovac, Dario Marušić, Roberta Razzi, Edi Maružin i Korado Korlević. Tu će biti dosta kritičkog mišljenja a bit će i ironije i autoironije, pojašnjava nam Vodopija. Cijeli se program radi u suradnji s Vinistrom i Hrvatskim sommelier klubom.

- S druge strane imamo i jaku struku. U programima Histrokozmosa gostovat će sjajni vinari poput Ivice Matoševića, Gianfranca Kozlovića, Petera Polettija, motovunske grupe s Nikolom Benvenutijem i Markom Fakinom. Oni će ravnopravno sudjelovati u programu s književnicima: možda bude i sukobljenih mišljenja, a možda otkrijemo i nekog poetu među vinarima. Spajamo, dakle, literarne i vinske svjetove Istre. U fokusu našeg Sajama nije isključivo književnost, on potiče i promišlja brojna druga područja mišljenja i djelovanja, ističe Vodopija.

Ujedno, u prodajnom i izložbenom dijelu, spajat će se vina i literatura o Istri. A pravi boom napravit će antikvarijat Tereze Pulja iz Valbandona, najslavnije knjižarke Istre koja je pola stoljeća sakupljala brojne knjige o Istri u svojo kućnoj biblioteci. One će biti izložene i prvi put ponuđene na prodaju. U sklopu Sajma Hrvatski sommelier klub zajedno s Vinistrom organizirat će vikendom u 18 sati vođene degustacije na velikoj pozornici u centralnoj dvorani Doma hrvatskih branitelja.

l pese deve nudar tre volte, la prima in acqua, la seconda nel’oio e la terza nel vin

Riba mora plivati tri puta: u vodi, u ulju i u vinu.

No xe bon vin se no’l stussiga el morbin.

Vino nije dobro ako ne pobuđuje veselje .

Ogni vin fà alegria se‘l se beve in conpagnia.

Svako će vino izazvati radost kad se pije u društvu.

Il vino per ‘l sapor, il pane per l’odor.

Vino daje okus, a kruh miris.

Uccelo che vola xe bon per la gola.

Ptica koja leti dobra je za nepce.

Gallina che canta ha fatto l‘uovo.

Kokoš koja kokodače snijela je jaje.

Troppi galli a cantar non fa mai giorno.

Previše pijetlova koji kukuriču nikad ne dozovu dan.

Non si può far la frittata senza rompere le uova.

Ako ne razbijete jaja, ne možete napraviti omlet.

Quello che a marzo mette fuor la testa è roba buona per la minestra.

Ono što u ožujku promoli glavu – odlični su sastojci za maneštru.

Festa senza torta xe solo un incontro.

Fešta bez torte je samo susret, obično okupljanje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. travanj 2024 19:20