GORANOVO PROLJEĆE

Goranov vijenac odlazi u ruke autora poznatog po radikalnoj slobodi tematiziranja seksualnosti i erotike

Pjesnik, prozaik, dramatičar, esejist, teoretičar, polemičar i kazališni kritičar Milko Valent dobitnik je ovogodišnjeg Goranovog vijenca za ukupni doprinos pjesništvu

 Hrvoje Grgic/Hrvoje Grgić
Karla Kostadinovski nagrađena je Goranom za mlade pjesnike za svoj rukopis ‘Sebevražda‘
Karla Kostadinovski nagrađena je Goranom za mlade pjesnike za svoj rukopis ‘Sebevražda‘

Pjesnik, prozaik, dramatičar, esejist, teoretičar, polemičar i kazališni kritičar Milko Valent dobitnik je ovogodišnjeg Goranovog vijenca za ukupni doprinos pjesništvu, a Gorana za mlade pjesnike dobila je Karla Kostadinovski, objavio je danas tim Goranova proljeća koje će se ove godine održati 63. put u Zagrebu, Lukovdolu i Rijeci od 19. do 22. ožujka.

„U svemu što piše – a riječ je o autoru koji živi isključivo od pisanja, piscu visoke radne energije, eruditu i osobi gotovo enciklopedijske žudnje za spoznajom – Milko Valent ispoljava izrazit angažman u procesu tekstualne izvedbe koju inovira zadivljujućom, uvijek svježom energijom karakterističnom za različite odvjetke modernističkih prosedea, ali i kreativizira, nadopunjuje i razvija u nove intrigantne sklopove na način postmodernističkih narativno-stilskih riznica. Književnost je njegov životni i umjetnički projekt (nije slučajno da i sam često rabi izraz kreativne radionice) u kojem se spajaju njegovo autobiografsko i autorsko ja u nastojanju da se impresivnoj energiji književnog teksta podari struktura i oblik koji će slobodno, ne robujući tabuima i konvencijama, izreći brojne intrigantne aspekte ljudske egzistencije i djelovanja. U tom smislu svakako je najpoznatiji po radikalnoj slobodi tematiziranja seksualnosti i erotike te ga se u tom okviru, ali i po neskrivenoj energiji pjesničkoga bunta, nerijetko uspoređuje s možda prvim hrvatskim pjesničkim buntovnikom, društvenim i književnim nekonformistom Kamovom“, stoji u obrazloženju dodjele nagrade koje potpisuje pjesnikinja Andrijana Kos-Lajtman.

Milko Valent rođen je 6. srpnja 1948. u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost. Zastupljen je u 30 antologija i u više od 50 hrvatskih te inozemnih izbora, zbornika, pregleda i panorama poezije, proze, drame i eseja. Dosad je objavio 37 knjiga. Dvije njegove drame iz dramske trilogije „Zero“ („Gola Europa“ i „Ground Zero Aleksandra“) nagrađene su 2000. i 2002. trećom i prvom Nagradom Marin Držić. Za doprinos poeziji nagrađen je 2009. Nagradom Maslinov vijenac i mramornom pločom na Zidu od poezije (Selca, Brač) u koju je uklesan njegov stih. Za roman „Umjetne suze“, kao najbolje književno ostvarenje objavljeno 2013., dobio je 2014. godišnju nagradu „Vladimir Nazor“ i stimulaciju Ministarstva kulture RH za jedno od najboljih književnih djela u 2013. godini. S romanom „Umjetne suze“ bio je među pet finalista Nagrade tportala za najbolji roman objavljen u 2013. Za ukupan doprinos hrvatskom pjesništvu dobio je 2022. Nagradu Kvirin.

image

Karla Kostadinovski nagrađena je Goranom za mlade pjesnike za svoj rukopis "Sebevražda"

Karla Kostadinovski, koja je nagrađena Goranom za mlade pjesnike za svoj rukopis „Sebevražda“, završila je preddiplomski studij kroatistike i bohemistike na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, a trenutačno je na diplomskom studiju Digitalne lingvistike. Bavi se PR-om, društvenim mrežama, marketingom i produkcijom te je radila u HNK-u u Zagrebu, Teatru &TD, Frakturi i Centru za mirovne studije. Na Radio Studentu vodila je i uređivala emisije o kazalištu i mentalnom zdravlju. Svoju poeziju objavljuje na blogu Murati od baršuna. Producentica je drag queer kolektiva House of Flamingo te osnivačica Gusta Partyja.

„Radi se o rukopisu duboko ukorijenjenom u postpandemijski, digitalno ubrzani kapitalizam. Ovo je poezija generacije koja istodobno nosi naslijeđene traume i živi u svijetu prekarijata, društvenih mreža i stalne dostupnosti. U kontekstu suvremene poezije, rukopis se izdvaja upravo zato što ne pokušava biti ‘angažiran‘ u očekivanom smislu, već u registru koji je histeričan i nerijetko sulud, a istodobno neopterećen i nepretenciozan. Autorica ne pokušava igrati na sigurno, ne imitira postojeće poetske modele i ne traži legitimaciju u već potvrđenim estetskim matricama“, stoji u obrazloženju žirija koji je potpisala pjesnikinja Marija Skočibušić.

Lauretima će nagrade biti dodijeljene 21. ožujka u podne u Domu kulture Lukovdol.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
06. lipanj 2026 11:08