PRIRUČNIK ZA SVE

HIT IZDANJE INSTITUTA ZA HRVATSKI JEZIK I JEZIKOSLOVLJE Iako dostupna i online, školska gramatika i dalje se dobro prodaje

Zagreb, 141119.
Interliber, Zagrebacki velesajam, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zeljko Jozic i autorice Male skolske gramatike Milica Mihaljevic i Lana Hudecek.
Foto: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / CROPIX

Milica Mihaljević, Željko Jozić i Lana Hudeček

Nedavno je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje objavio drugo izdanje “Hrvatske školske gramatike” Milice Mihaljević i Lane Hudeček.

Otprije godinu i pol dana gramatika je besplatno dostupna i na internetu (www.gramatika.hr). U početku je broj korisnika bio nekoliko tisuća mjesečno, no unazad godinu dana broj učitavanja znatno je porastao. S gotovo 80.000 korisnika mjesečno “Hrvatska školska gramatika” izjednačila se s brojem korisnika “Hrvatskoga pravopisa” (www.pravopis.hr).

Jednostavan pregled

“Kako institutske mrežne izvore posjećuje 2,5 milijuna korisnika godišnje, lako se da zaključiti da je naš iskorak s besplatnim sadržajima o hrvatskome jeziku na internetu - pun pogodak. Hrvati očito žele riješiti svoje jezične nedoumice, a naši im mrežni izvori u tome itekako dobro služe. ‘Hrvatska školska gramatika’ objavljena je gotovo 40 godina nakon - ‘Priručne gramatike hrvatskoga književnog jezika’ iz 1979. godine, prve gramatike u Titovoj Jugoslaviji koja je opstala s jednočlanim hrvatskim imenom u naslovu, a nastala je upravo u našem Institutu”, kaže ravnatelj Instituta Željko Jozić te dodaje:

“Nastanak ‘Hrvatske školske gramatike’ motiviran je praktičnom potrebom da se učenicima, ali i učiteljima i nastavnicima da jasan, kratak i jednostavan pregled osnovnih jezičnih znanja. Svi mi znanstvenici koji smo u idejnom, autorskom i uredničkome smislu sudjelovali u stvaranju ‘Hrvatske školske gramatike’ znamo koliko je truda potrebno uložiti da i najsloženije jezične teme približimo djeci, a pogotovo djeci modernih generacija. Ideja se nametnula sama od sebe dok smo smišljali koncepciju prikaza jezičnih sadržaja, za koji smo od početka znali da treba biti što dostupniji i prihvatljiviji školskoj djeci. Tako smo dobili prvu vedru, razigranu i pristupačnu školsku gramatiku hrvatskoga jezika.”

Gramatiku su ilustrirali Josip Sršen i Sebastijan Čamagajevac.

U drugom, dopunjenom, izdanju dodana je rubrika koju su, kažu u Institutu, radno zvali Zanimljivosti, a dodan je i opširan uvod, u kojemu se govori o hrvatskome jeziku, njegovim narječjima, gradskim govorima i žargonima te o standardnome jeziku. Na kraju knjige je Pojmovnik, u kojemu se objašnjavaju jezikoslovni nazivi koji se upotrebljavaju u Gramatici.

 “Čitajući zanimljivosti možete, primjerice, doznati koje je podrijetlo izraza OK i ponešto o germanizmima u zagrebačkome govoru i turcizmima u esekerskome, o tome koja sve značenja ima kratica prof., o tome da se u gramatici Ignjata Alojzija Brlića prvi put određuje i razlikuje uporaba posvojnih zamjenica i povratno-posvojne zamjenice onako kako ih određuje i razlikuje suvremena jezična norma”, kaže Milica Mihaljević.

Pojmovnik

“Doznajemo i što su značile Šulekove tvorenice ‘mjerina’ (hektometar), ‘sebirad’ (egoist), ‘svjećanin’ (kozmopolit) itd., saznajemo među ostalim i to koje su nazive upotrebljavali stari gramatičari za pojedine rečenične dijelove. Dodani su i sadržaji koje su tražili učitelji i nastavnici hrvatskoga jezika i drugi čitatelji prvoga izdanja”, objašnjava Milica Mihaljević i dalje kaže:

“U Pojmovniku usustavljujemo i objašnjavamo nazivlje upotrijebljeno u Gramatici kako bismo korisniku olakšali služenje njome. Pojmovnik je izrađen u suradnji s projektom JENA, koji u okviru programa STRUNA financira Hrvatska zaklada za znanost. Važno je napomenuti i da je nazivlje koje se upotrebljava u Gramatici usklađeno s nazivljem u Kurikulumu nastavnog predmeta hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije.”

Knjiga ili e-knjiga

Kolikogod da “Hrvatska školska gramatika” na internetu ima puno učitavanja, papirnato izdanje se i dalje traži. Dapače, jako se dobro prodaje.

“Gramatika je uz pravopis i rječnik temeljni jezični priručnik, kojim se korisnici stalno služe i kojemu se ponovno vraćaju, ali i priručnik iz kojega se može učiti i koji se može čitati - pa i podcrtavati ili obilježavati raznobojnim papirićima”, kaže Lana Hudeček. “Mnogi ljudi više vole knjigu od računala, primjerice i zato što je mogu lakše čitati u krevetu.

U svijetu je i dalje prodaja tiskanih knjiga višestruko veća od prodaje e-knjiga, a istraživanja pokazuju da čak i mladi radije čitaju tiskane knjige nego njihove e-inačice. Ljudi doživljavaju zaslon kao nešto što izaziva veći stres, što je nezdravo za oči te smatraju da se više informacija usvoji čitanjem knjiga te da nam pri čitanju na zaslonu češće nešto drugo može privući pozornost.”

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo