Frankfurt u jesen, London u proljeće, tako se, u dvije sezone, poput modne, vrti i svjetska izdavačka industrija. Frankfurtski sajam od londonskog je daleko veći, na njemu su zastupljeni izdavači iz doslovce svih kutova svijeta.
Tamo su i nacionalni štandovi, dok je londonski mjesto namijenjeno književnim agentima, fokusirano na prodaju autorskih prava. 69. frankfurtsko okupljanje izdavačke industrije počinje 11. listopada. Na sajam dolazi više od sedam tisuća izlagača iz 106 zemalja, uključujući i Hrvatsku. Jedan od gostiju ovogodišnjeg Frankfurta na kojeg će, baš kao i na njegovu Francusku, biti uperena svjetla, jest Michel Houellebecq.
Tim mi je zanimljivije bilo čuti kako Diana Matulić, agentica koja, uz desetak hrvatskih književnika, zastupa i Zorana Ferića, kaže: “Ferić mene, donekle, podsjeća na Houellebecqa, mislim da je on baš za francusko tržište.”
Nova paradigma
Matulić zastupa i Ivanu Bodrožić, Ivicu Đikića, Dragu Glamuzinu, Ivana Sršena, Zorana Pilića… Upravo je na britanskom tržištu objavljen “Hotel Zagorje”, promocija u Londonu je 4. listopada. Kratko nakon Frankfurta isti roman Ivane Bodrožić bit će objavljen i u Americi. Na Frankfurtskom se sajmu nada novim poslovnim dogovorima.
Kako prodati domaćeg pisca američkom, britanskom ili francuskom izdavaču? Američkom, kaže Matulić, teško; osim rijetkim pojedincima koji imaju senzibilitet za ovdašnje autore. “Njima to je li netko češki, hrvatski ili austrijski pisac ne znači puno, za njih je to sve - europska književnost. Prvo treba naći urednika, a ima ih, koji su zainteresirani za hrvatsku književnost ili, šire, književnost s ovih prostora. Kako ih zainteresirati? Izokola. Ako su čitali išta od naših autora, Andrića, Krležu, to u nekom slučaju može biti put.
Recimo, Đikić ima nešto nalik Andriću u toj tradiciji bosanskog usmenog pripovijedanja, a Andrića su čitali. To je, dakle, neki izokolni put da im uopće privučem pažnju na nekog domaćeg autora, a onda tek ide sama priča o romanu koji im želim prodati. Trebam im u nekoliko rečenica reći koja je njegova vrijednost. Potom im šaljem ogledne prijevode koje imamo na engleskom ili drugim većim svjetskim jezicima.”
Pitanje kontinuiteta
Što se nacionalnog nastupa tiče, budući da se na ovaj sajam slijevaju izdavači i agenti sa svih strana svijeta i mnoštvo je nacionalnih štandova, Frankfurt je, nema sumnje, pravo mjesto da se nacionalna književnost predstavi toj mnogobrojnoj i raznolikoj publici.
Ove godine Ministarstvo kulture je organizaciju hrvatskog nastupa prepustilo Zajednici nakladnika i knjižara te u tu svrhu odobrilo 210.000 kuna. Kako doznajemo, ovogodišnji će nastup hrvatskih izdavača imati sasvim novu paradigmu koja će biti predstavljena koncem idućeg tjedna.
“Ako se uspije prezentirati barem jedan pisac, ali na uspješan način, da onaj tko se zaustavi na par minuta na hrvatskom nacionalnom štandu dobije informaciju zašto je taj pisac kojeg predstavljamo bitan, koji su njegovi uspjesi, s kime se taj autor može usporediti, to je već uspjeh. I takvi koncepti najbolje prolaze. Iako ništa ne garantiraju, naravno”, kaže Ivan Sršen, vlasnik izdavačke kuće Sandorf i književni agent.
Fraktura, kako je slučaj već niz godina, ne nastupa na nacionalnom štandu, već samostalno, točnije štand dijele sa slovenskom izdavačkom kućom Beletrinom. Slovenija, spomenimo, radi na tome da 2021. bude zemlja gost Frankfurtskog sajma.
“Ta suradnja dvije nakladničke kuće koje imaju sličan program i zastupaju svoje autore godinama se pokazala uspješnom. Imamo vidljivost na sajmu, svi naši inozemni partneri i te kako dobro znaju gdje će nas naći i što mogu očekivati. To je pitanje kontinuiteta”, kaže Seid Serdarević, vlasnik Frakture.
Što se tiče predstavljanja hrvatskih autora, fokusirat će se na tri imena - Miljenko Jergović, Igor Štiks i Slavenka Drakulić. Jasno, predstaviti će i radove i ostalih domaćih autora koje objavljuju.
Svjetski trendovi
“Štiks je sad objavio novi roman, a njegova ‘Elijahova stolica’ prevedena je na 15 stranih jezika, postoji interes potencijalnih nakladnika. Jergovićev ‘Rod’ ove je godine preveden na njemački i dobio je krajnje afirmativne kritike u svim važnim njemačkim novina. To je dodatni poticaj da jednu tako veliku knjigu kupe i nakladnici u manjim zemljama kojima nikad nije jednostavno upustiti se u prijevod obimne knjige kao što je ‘Rod’. ‘Dora i Minotaur’ Slavenke Drakulić u Njemačkoj je polučila veliki uspjeh, a već smo prodali neka prava i za ‘Mileva Einstein, teorija tuge’. To je knjiga koja može zanimati i neka druga tržišta”, komentira Serdarević.
Iako je i dalje zadržao istu važnost, posljednjih godina i Frankfurtskom sajmu opada posjećenost. Brojni su razlozi. Dinamika izdavačke industrije bitno se promijenila, ovdje se sad praktički dolazi upoznati one s kojima zapravo odavno surađujete.
“Sad se sve događa e-mailom, često se s izdavačima i agentima čujete Skypeom, sve ide puno brže. Nekad ste stvarno tek na Frankfurtu možda prvi put čuti za najnovije naslove koji će postati hitovi, danas to znate puno prije. Vrlo često se u Frankfurtu zapravo više i ne sklapaju poslovni ugovori. Većina izdavača nerijetko kupuje naslove prije Frankfurta”, govori Matulić.
Frankfurt je mjesto gdje se dolazi vidjeti trendove. “Ono što se vidi već sad, protekla godina je pokazala da je e-knjiga dosegnula svoj maksimum, nekakvih 20 posto tržišta i tu se stabilizirala na anglosaksonskom tržištu. Već dvije-tri godine nema velikog naslova autora koji bi poharao top ljestvice diljem svijeta, već su tu naslovi poput nastavaka serijala ‘Millennium’ ili autori poput Dana Browna. Također je vidljivo da je tzv. crime noir, osim skandinavskog, sve jači i u Italiji, Francuskoj, Njemačkoj … to je neki trend”, kaže Serdarević.
Ivan Sršen komentira: “Na Frankfurtu se vidi koji su novi trendovi na svjetskoj razini, bilo da se radi o tehnološkim inovacijama ili o estetikama i poetikama. Tamo ćete čuti o novim žanrovima ili podžanrovima koji će do mainstream publike doći tek za godinu, dvije ili tri, tako da, kao izdavač, imaš vremena razmisliti je li to ono što želiš pratiti ili ne.” Diana Matulić dodaje: “Trendovi su ponekad teško predvidljivi, stvaraju ih dobrim dijelom skupa izdavači i agenti. Jedno je vrijeme bio trend ženskih psiholoških krimića na tragu npr. ‘Nestale’, uslijedio je cijeli val te književnosti koja se odlično prodavala. Sad je svima dosta tog i pokušavaju naći nešto novo. Dakle, i ti trendovi se aktivno grade. Nisu oni proizvod slučaja.”