Preminuo je veliki Jürgen Habermas

Jürgen Habermas, jedan od najutjecajnijih svjetskih filozofa čiji su radovi o komunikaciji, racionalnosti i sociologiji oblikovali intelektualnu scenu u njegovoj rodnoj Njemačkoj, preminuo je u 96. godini. Njegov izdavač Suhrkamp potvrdio je da je preminuo u subotu u Starnbergu pokraj Münchena, piše novinska agencija The Associated Press.

Tijekom desetljeća Habermas je često istupao u javnosti, komentirajući politička pitanja, dok je njegovo opsežno djelo prelazilo granice akademskih i filozofskih disciplina, nudeći viziju modernog društva i društvene interakcije. Među njegovim najpoznatijim radovima ističe se dvotomna „Teorija komunikacijskog djelovanja”.

Kao petnaestogodišnjak u trenutku sloma nacističke Njemačke, Habermas se kasnije prisjećao osvita nove ere 1945. godine i suočavanja sa stvarnošću nacističkih zločina kao ključnog iskustva bez kojeg vjerojatno ne bi pronašao put u filozofiju i društvenu teoriju. Tada je, kako je sam kazao, iznenada shvatio da je živio u politički kriminalnom sustavu.

Njegov odnos prema ljevičarskom studentskom pokretu kasnih šezdesetih u Njemačkoj bio je ambivalentan. Iako se uključio u rasprave, upozoravao je na opasnost onoga što je nazvao „lijevi fašizam” – bila je to reakcija na vatreni govor jednog studentskog vođe, za koji je kasnije priznao da je komentar bio pomalo neumjestan. Ipak, naknadno je priznao da je taj pokret potaknuo temeljnu liberalizaciju njemačkog društva.

Osamdesetih godina Habermas je bio istaknuta figura u takozvanoj „svađi povjesničara”, gdje su berlinski povjesničar Ernst Nolte i drugi pozivali na novu perspektivu o Trećem Reichu i njemačkom identitetu. Oni su nastojali usporediti događaje pod Adolfom Hitlerom sa zločinima drugih režima, poput smrti milijuna ljudi u Sovjetskom Savezu pod Staljinom. Habermas i drugi intelektualci tvrdili su da takve usporedbe pokušavaju umanjiti razmjere nacističkih zločina.

Habermas je 1998. godine podržao dolazak na vlast kancelara Gerharda Schrödera. Bio je kritičan prema tehnokratskom pristupu i nedostatku političke vizije Schröderove konzervativne nasljednice Angele Merkel, prigovarajući 2016. godine kako njezina politika uspavljivanja javnosti djeluje paralizirajuće na društvo.

Posebno je kritizirao ograničen interes njemačkih političara, poslovnih čelnika i medija za oblikovanje politički učinkovite Europe. Godine 2017. pohvalio je planove za europsku reformu novoizabranog francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, rekavši da način na koji on govori o Europi čini razliku, piše novinska agencija The Associated Press.

Habermas je rođen 18. lipnja 1929. u Düsseldorfu, a odrastao je u obližnjem Gummersbachu, gdje je njegov otac vodio lokalnu gospodarsku komoru. S deset godina postao je član Deutsches Jungvolka, sekcije Hitlerove mladeži za mlađe dječake.

Rođen je s rascjepom nepca, što je u djetinjstvu zahtijevalo niz operacija, a to je iskustvo presudno oblikovalo njegovo kasnije razmišljanje o jeziku. Habermas je isticao važnost govornog jezika kao sloja zajedništva bez kojeg kao pojedinci ne možemo postojati, prisjećajući se kako se u djetinjstvu borio da ga okolina razumije. Govorio je i o superiornosti pisane riječi, napominjući kako pisani oblik prikriva nedostatke govora.