JASNA HORVAT - 'AURON'

Krađa aureole svetog Marka u inteligentnoj slikovnici za odrasle

Jasna Horvat jedna je od osebujnijih pojava na domaćoj književnoj sceni. Osječka sveučilišna profesorica na Ekonomskom fakultetu kojoj je “čisti” znanstveni rad bio preuzak za sve njezine interese, krenula je pomalo netipičnim putem i odlučila spojiti znanost i literaturu.

Danas je iza nje šest knjiga za djecu i odrasle i jedna napisana u suatorstvu s Irenom Vrkljan, a roman “Az” nagrađen je nagradom HAZU u kategoriji književnog stvaranja. Romani koje Jasna Horvat piše nisu tekstovi za jednokratnu i brzu upotrebu, čitatelj će s njima imati “posla”, a može ih i iščitavati na brojne načine, nelinearno, otkrivajući u širokoj mreži sadržaja i forme različita literarna značenja, pa i posve izvanliterarne informacije.

Precizno odmjereno

Knjige Jasne Horvat uvijek su pomno osmišljeni pokušaji da se građi koja joj se čini podatnom za literarizaciju pristupi znanstvenom metodom - od početne ideje, preko promišljene strategije, do očekivanog cilja. Stoga njezini romani funkcioniraju kao koncepti u kojima nema mjesta za pogreške i prazan hod, a sve je u njima matematički precizno odmjereno.

U slučaju njezinog najnovijeg romana koncept na okupu drži zlatni rez, savršena proporcija, kôd ljepote - auron, koji se u roman ugrađuje kako u samu temu, tako i u kompoziciju čiji se ustroj na njemu bazira. No, Jasna Horvat očito dobro zna kako napisati roman ne znači samo smisliti savršenu formu, pa priču prepušta u ruke pet ženskih i osam muških glasova, vodi je od Šibenika preko svjetskih odredišta do Osijeka, obuhvaća više vremenskih razdoblja, a njezinu okosnicu pronalazi u stvarnom događaju - krađi aureole sv. Marka u šibenskoj katedrali koja je imala pomalo bizarno razrješenje.

Na marginama

Mjesto glavnog lika prepušta Auronu, čovjeku s dvostrukim zjenicama koji u svemu traži zlatni rez, ali pri tome ne propušta odnose među likovima začiniti intrigama. No, sama priča ima i svoju nadogradnju, ispisanu i ilustriranu na marginama romana.

Nastojeći da i svojim romanom “uhvati”, kao i mnoge druge umjetnine kroz povijest, savršenu proporciju, autorica se unutar fabule kreće naprijed i natrag, zastajkuje i pronalazi skrivene omjere u formi romana koji svoje središte ima u poglavlju nazvanom “Pupak”. Roman “Auron” tako se može čitati na više razina, kao i birati puteve kojima se to čini. “Auron” je tako neka vrsta inteligentne slikovnice za odrasle, one koji nisu zaboravili koliko je važan odnos teksta i slike i koliko je puteva njihove interpetacije.

plus 5 pitanja:

U umjetnosti su osjećaji nužni, kod matematike su smetnja

Svaki je vaš roman rezultat promišljenog koncepta. Kako ide stvaralački proces - prvo nastaje ideja koja traži svoju fabulu ili obrnuto?

- Prvo se zaljubljujem u temu. U romanu “Az” to je bila glagoljica, roman “Bizarij” tematizira Osijek i vezanost za mjesto, a roman “Auron” - kôd ljepote. Koncept slijedi temu sažimajući je na kratak podsjetnik. Priču razrađujem istodobno s konceptom, ali je ispisujem posljednju. U pravilu, priču donosi dijalog većeg broja pripovjedača koji temu različito osvjetljuju.

“Bez matematike nema umjetnosti”, jedan je od citata u vašem romanu. Dijelite taj stav?

- Vrhunska djela nisu izrađena “slučajno”. Umjetnost zahtijeva majstorstvo, a svako majstorstvo primjenjuje matematiku. Jezik simbola jednako uspješno koriste i matematika i umjetnost. Razlikuje ih jedino osjećajnost koja je za umjetnosti nužna, a za matematiku smetnja.

Koja je veza između “zlatnog reza” i umjetnosti i zašto vam je ona intrigantna?

- Zanimaju me pravilnosti upisane u nas i u najveće domete ljudske kreacije. Jedna od njih zlatni je rez, omjer zaslužan za dojam ljepote. Prisutan je u ljudskom tijelu kao i u vrhunskim umjetničkim djelima. Jednostavno, želim znati zašto je lijepo ono što je lijepo.

Kako to da je jedan od likova romana glumica Stana Katic?

- Glumica Stana Jacqueline Katic trenutačno nastupa kao Kate Beckett u TV seriji “Castle”. Fenomen je popularne kulture, ujedno i osoba koja se vratila u rodni kraj svoje majke kako bi određene stereotipe doživjela u njihovoj izvornosti. Ona parodira javnost i privatnost, žanr i njegova lica i naličja.

Što dobiva čitatelj ako čita samo “ilustrativni” dio na marginama?

- Zbirku podataka o zlatnom rezu u umjetnosti i prirodi, o vrhunskim djelima hrvatske i svjetske kulture, glazbenicima, znanstvenicima i slikarima, ali i o elementima popularne, globalne kulture i svakodnevice. Posebno su mi drage dionice o Baščanskoj ploči, šibenskoj i osječkoj katedrali i citati Hermana Dalmatina iz njegove rasprave “O bitima”.

Izdvajamo