KNJIŽEVNA ZVIJEZDA

Lana Bastašić za Guardian: ‘Zbog podrške Palestini od izdavača sam odbila novac koji bi mi bio dovoljan za cijelu godinu‘

Lana Bastašić

 Davor Pongracic/Cropix/Cropix
Najavi Lane Bastašić prethodilo je pokretanje peticije koja poziva na bojkot njemačkih kulturnih institucija

Spisateljica Lana Bastašić, koja je 2020. godine za svoj roman prvijenac "Uhvati zeca" (Buybook) nagrađena nagradom EU za književnost, prekinula je suradnju sa svojim njemačkim izdavačem kao dio protesta protiv onoga što opisuje kao šutnju o humanitarnoj krizi u Gazi, piše The Guardian.

Na svome je Instagram profilu priopćila da je njena "moralna i etička dužnost bila raskinuti svoje ugovore" s izdavačkom kućom S Fischer. Kao jedan od razloga navodi "cenzuru u Njemačkoj".

Kako, dalje piše, The Guardian, "S. Fischer Verlag 1886. je godine osnovao židovski izdavač Samuel von Fischer. 1936. godine izdavačku je kuću protjerao nacistički režim. Ona sada pak na svojoj stranici navodi svoju namjeru da "se suprotstavi novim oblicima antisemitizma i rasističkom razmišljanja i postupanja (...) osobito nakon masakra koji je Hamas počinio 7. listopada 2023. godine".

Glasnogovornik ove izdavačke kuće potvrdio je da je Bastašić u prosincu raskinula svoj ugovor te dodao:" Poštujemo njenu odluku te smo u konstruktivnim razgovorima s njenom agencijom".

U mailu za Guardian autorica je napisala da se raskinuti ugovor odnosio na njen nadolazeći roman koji trenutno piše. "Odbila sam novac koji bi mi bio dovoljan za cijelu godinu".

Njemačka vlast jedan je od najglasnijih izraelskih saveznika od nedavne eskalacije konflikta na Bliskom istoku, piše The Guardian. U petak je ustvrdila da je optužba koja Izrael na Međunarodnom sudu pravde optužuje za genocid potpuno neutemeljena te je postala "političkom instrumentalizacijom UN-ove konvencije koja se odnosi na genocid".

Najavi Lane Bastašić prethodilo je pokretanje peticije koja poziva na bojkot njemačkih kulturnih institucija zbog onoga što neki nazivaju "mccarthyjevskom politikom koja guši slobodu ekspresije, odnosno izražavanje solidarnosti s Palestinom".

Organizatori peticije u ponedjeljak su rekli da su prikupili više od tisuću potpisa, uključujući one Nobelovke Annie Ernaux te nekoliko recentnih dobitnika britanske nagrade Turner, uključujući Tai Shani i Jesse Darling. Verificiranost tih potpisa je ipak upitna. Naime, u ponedjeljak ujutro, kako piše The Guardian, njihova je internetska stranica među potpisnicima navodila i Knuta Hamsuna, norveškog Nobelovca koji je umro 1952. godine.

Suhrkamp, njemački izdavač francuske književnice Annie Ernaux za Guardian je potvrdio da je autorica peticiju potpisala, no tvrdi da to neće utjecati na objave i dramsko izvođenje njenih tekstova u Njemačkoj.

Kazališta u Hamburgu, Osnabrücku i Weimaru, u kojima su najavljene predstave po njenim tekstovima, očekuju da će se iste izvesti prema rasporedu.

Jedan od razloga kritika cenzure u Njemačkoj je i nova "klauzula protiv diskriminacije" koju je potrebno potpisati kako bi se dobila kulturna financijska potpora u Berlinu. Klauzula, koju je najavio njemački političar Joe Chialo, navodno bi se trebala pobrinuti da "rasistički, antisemitski, homofobni i drugi diskriminatorni izričaji ne prime potporu iz državne blagajne".

Neke osobe iz svijeta umjetnosti klauzulu su kritizirale jer se, piše The Guardian, "oslanja na kontroverznu definiciju antisemitizma Međunarodnog saveza za sjećanje na Holokaust". Prema sudu tih pojedinaca ona bi gušila legitimne kritike izraelskih poteza.

Lana Bastašić rođena je u Zagrebu 1986. godine. Njen roman Uhvati zeca (Buybook, 2019.) dobio je Europsku nagradu za književnost 2020. godine i preveden je na dvanaest jezika. Dobitnica je nekoliko nagrada za kratku priču, poeziju i dramu. Osnovala je Školu književnosti “Bloom” u Barceloni. Ponekad živi u Beogradu. Knjigu "Mliječni zubi" u Hrvatskoj je izdala Fraktura.

O svom viđenju krize u Gazi Bastašić je za britanski The Guardian pisala i prije gotovo tri mjeseca.

U članku naslova "Odrasla sam u Bosni uslijed straha i mržnje prema Muslimanima. Sada vidim njemačke pogreške u vezi Gaze", koji je na portalu spomenutih novina objavljen 23. listopada, Bastašić je uvodno podijelila detalje o svom odrastanju te svoj doživljaj tadašnje društvene klime.

Pisala je pritom o napuštanju Hrvatske, djedovu izlasku iz koncentracijskog logora Jasenovac te dolasku svoje obitelji na sjever Bosne i Hercegovine.

Pripovijedala je o odnosu prema Bošnjacima te dijeljenju zajednice na Srbe, Hrvate i Muslimane:

"Do osme sam godine naučila prepoznati razlike između nas i njih. Učiteljica više nije bila učiteljica, bila je Srpkinja. Kolega iz razreda više nije bio kolega iz razreda. Bio je Musliman. Liječnik više nije bio liječnik. Sada je bio Hrvat", objasnila je te progovorila o posljedicama koje se u Bosni i dalje osjećaju.

Osvrnula se zatim na aktualna događanja u Gazi te neke od njemačkih reakcija na ista (spominje primjerice prekidanje pro-palestinskih prosvjeda te zabranu određenih simbola i izražavanja mišljenja u školama. "Svaki pokušaj davanja konteksta te dijeljenja činjenica o povijesnoj pozadini konflikta doživljava se kao grubo opravdavanje terora Hamasa", mišljenja je Bastašić, koja smatra da "njemačka nepokolebljiva službena podrška potezima izraelske vlasti ostavlja malo prostora za ljudskost".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. ožujak 2024 19:28