Dodijeljena nagrada Fric

‘Miljenko Jergović ispisuje snažnu sliku imaginarnog Sarajeva, onoga koje se sada, s vremenskom distancom, gradi iskustvom i sjećanjem‘

Miljenko Jergović

 Damjan Tadic/Cropix
‘Trojica za Kartal (Fraktura) bilježe gubitke, svijest o tome kako se ništa ne može spasiti, pa čak ni obiteljske vaze za koje se činilo da svjedoče kako se uspomene ipak ne može ubiti‘ stoji u obrazloženju

Nagrada Fric, tjednika Express i 24sata za najbolju knjigu fikcijske proze 2021./22. otišla je u nedjelju u Zagrebu u ruke književniku Miljenku Jergoviću, za knjigu "Trojica za kartal", remasteriranu verziju kultne zbirke "Sarajevski Marlboro" iz 1994. godine. Na svečanom proglašenju dobitnika u Hrvatskom državnom arhivu kojemu su, među ostalima, nazočili izaslanik predsjednika RH Zdravko Zima, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Vesna Bedeković i izaslanica zagrebačkog gradonačelnika Maja Petrić, okupljene je uvodno pozdravio glavni urednik 24sata Ivan Buča. Rekao je kako je ponosan što se ova nagrada u šest godina profilirala ne samo kao vrijedno priznanje najboljim autorima na našim prostorima, već je postala i "prostor koji otvara društvene rasprave, u kojemu se razvijaju dijalog, različitost i sloboda".

Pobjednički naslov proglasio je glavni urednik Expressa Igor Alborghetti, dok je obrazloženje pročitala predsjednica prosudbenog žirija, književna kritičarka Jagna Pogačnik. Uz Pogačnik, prosudbeni su žiri ove godine činili Igor Vikić, Tomislav Brlek, Čedo Prodanović, Dubravka Vrgoč, Hrvoje Klasić i Dragomira Majhen. Koordinator nagrade je Kruno Lokotar.

image

Dodjela nagrade

Damjan Tadic/Cropix

Laureatu je pripao novčani iznos od 75 tisuća kuna te, u referenci na Miroslava Krležu kao žiroskopa svojega vremena, i skulptura savršeno balansiranoga žiroskopa koji se, jednom pokrenut, može vrtjeti zauvijek.

Jergović je zahvalio organizatorima nagrade i Atlantic grupi koja ju sufinancira, istaknuvši kako mu je golema čast što se našao u njezinu finalu i to s petero autorica i autora čije je knjige ocijenio ostvarenjima koje nude užitak čitanja.

U obrazloženju žirija piše sljedeće: "Priča o knjizi ovogodišnjoj dobitnici nagrade Fric započinje 1994. godine kada je obavljena zbirka priča Sarajevski Marlboro koja je promijenila sliku prozne scene kao prva cjelovita prozna knjiga u kojoj su se tzv. ‘stvarnosni‘ događaji počeli tretirati kao pogodna literarna građa i smanjivati dihotomija između fikcijske i faktografske priče. Dvadeset i devet priča funkcioniralo je kao katalog ljudi i događaja koji su u jednom trenutku podvrgnuti eroziji velike povijesti, odnosno rata koji je zadesio Sarajevo. Priče se fokusiraju na pojedinačnu tragediju koja funkcionira kao metafora globalnog stanja, ali i mapiranje jednog grada i njegovog mentaliteta. U autopoetičkom tekstu "Bilješka uz priče", na kraju knjige koju je žiri odlučio ove godine nagraditi Fricom, stoje sljedeće rečenice: "Između mene i tog vremena stoji jedan odrastao i već zreo čovjek, kojemu je godina upravo onoliko koliko mi je bilo usred tog rata. Taj čovjek sam ja, kao što sam i onaj čovjek bio ja".

image

Dodjela nagrade

Damjan Tadic/Cropix

Trojica za Kartal Miljenka Jergovića remasteriraju kultni Sarajevski Marlboro i kada bi knjige mogle govoriti kao njihovi pisci vjerojatno bi to izgledalo ovako – ta knjiga sam ja, kao što sam i ona knjiga bila ja! Iako ćemo zajednički identitet dviju knjiga prepoznati isprva samo po njihovoj strukturi, broju priča i naslovima poglavlja, njihova je genetska veza, bez obzira što pripovijedaju o drugim ljudima i drugim događajima, iznimno jaka. Ona se iskazuje i u primjeni dinamičke fokalizacije, pri čemu se spretno izmjenjuju vizure likova i samog pripovjedača. Jergović opisuje ambijent, identificira karaktere, kada je potrebno pruža vremenski sažetak događaja, čemu u prilog govori i upotreba univerzalnih iskaza zbog kojih se priče ponekad pretvaraju u parabolu. Rekonstruirajući prošlo vrijeme, birajući događaje i pojedinačne sudbine ili pak pišući o sebi i svojoj obitelji, vlastitim strahovima i nadanjima koja se prelijevaju s onima sugrađana, Jergović ispisuje snažnu sliku imaginarnog Sarajeva, onoga koje se sada, s vremenskom distancom, gradi iskustvom i sjećanjem - jer kako je zapisano u priči "Džoint" onoga čega nema u sjećanju, ne može biti ni u priči - ali i predtekstom Sarajevskog Marlbora. Trojica za Kartal bilježe gubitke, svijest o tome kako se ništa ne može spasiti, pa čak ni obiteljske vaze za koje se činilo da svjedoče kako se uspomene ipak ne može ubiti. Ali, što je najvažnije, svijest kako je priča jedina koja može o(p)stati i u njoj naizgled obični ljudi i stvari mogu postati veliki i važni.

Priče iz zbirke polaze od grada kao školjke uspomena koja se rastvara pred svjedocima - čitateljima i čuva priče o korijenima pripovjedačeva identiteta i o tome kako su ljudski životi kraći od treptaja oka, o zvukovima Sepetarevca od kojih svaki ima svoju emociju i danima kakvih ima u Sarajevu i nigdje više u svijetu. Jergovićeva Trojica za Kartal iskazuju vjeru u književnost kao izravan govor o zbilji, premda s jasnom sviješću kako literarizacija podrazumijeva i otklon od onoga kako se doista dogodilo i određeni stupanj transformacije. Po njima ćemo, tim malim pričama, biti sigurni da smo nešto doživjeli, piše na jednom mjestu, čime se između ostaloga književnosti, pripovijedanju i priči daje ona uloga u odnosu na zbilju kakvu uistinu i zaslužuju.

Između prve knjige i njezine remasterirane varijante velika je vremenska praznina, u njoj je pripovjedač postao zreliji, svjesniji kako se priče nikad ne ponavljaju, ali i s istim efektom na čitatelje uronjen u sugestivno mapiranje grada, onakvog kakav postoji još samo u sjećanju. Rečenica kojom završava knjiga, nakon što pripovjedač postane svjestan kako na mjestu razbijenih vaza stoji samo praznina glasi: "O toj praznini bih da mogu". Prazno mjesto na kojem su nekada stajale, ironično, potresom uništene vaze, metaforičko je čvorište mnogih drugih, emotivnih i egzistencijalnih praznina koje bilježe priče Trojice za Kartal, a o njima ovaj pripovjedač itekako – može".

Ovogodišnji je pobjednički naslov odabran među 59 razmatranih, od kojih se ukupno šest profiliralo u uži izbor za nagradu.

Uz "Trojicu za kartal" (Bodoni) to su romani "U kasno ljeto" Magdalene Blažević, "Yesterday" Namika Kabila, "Niotkuda s ljubavlju" Đorđa Matića, "Stjenice" Martine Vidaić i zbirka priča "Izvještaj o generaciji" Dalibora Šimprage.

Miljenko Jergović šesti je dobitnik Nagrade Fric. Dosadašnji su dobitnici Damir Karakaš ("Sjećanje šume"), Jurica Pavičić ("Crvena voda"), Darko Cvijetić ("Schindlerov lift"), Marko Gregur ("Vošicki") i Damir Uzunović ("Ja sam").

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. siječanj 2023 12:56