EDO POPOVIĆ

‘Moji krimići su inspirirani hrvatskom šund zbiljom. Ipak, kod mene loši momci nadrapaju‘

Edo Popović

 Ivan Posavec/
‘Književnost bi trebala pružiti utjehu, stvarnost je dovoljno zajebana‘ kaže književnik čiju novu knjigu ‘Hrvatski pasijans‘ uskoro objavljuje izdavač OceanMore
‘Književnost bi trebala pružiti utjehu, stvarnost je dovoljno zajebana‘ kaže književnik čiju novu knjigu ‘Hrvatski pasijans‘ uskoro objavljuje izdavač OceanMore

Edi Popoviću upravo je u Njemačkoj izašla knjiga pod naslovom "Das Leben: es lebe!" u prijevodu Maše Dabić. Radi se o knjizi koju znamo po naslovom "Kako sam brojio ružičaste robote" i to mu je deveti naslov u Njemačkoj.

Nedavno se vratio sa šestomjesečne stipendije u Švicarskoj na kojoj je imao prilike dobro upoznati tu zemlju. "To je pozivna stipendija. Mnogo sam putovao, domaćini te ohrabruju da putuješ. Naravno da sam i pisao. Završio sam ondje zadnji roman.".

Lani je potpisao ugovor s njemačkim izdavačem Voland & Quist za još dva naslova. Riječ je o prijevodima "Poglavnikovog pudla", što ga je prije nekoliko godina objavio 24sata u ediciji Balkan Noir, i "Hrvatskog pasijansa", koji uskoro objavljuje OceanMore. "To su špageti krimići, inspirirani talijanskim vesternima, Tarantinovim filmovima, pikarskim romanima i Queneauovim smislom za humor, a nadasve hrvatskom šund zbiljom. Ne libim se izravnih političkih komentara u svojim prozama, ne pišem za vječnost, nego za vrijeme u kojem živim. Špageti krimić je endemski, moguć samo kod nas. Svi znaju tko je i što i gdje i kada napravio, ali nema katarze. Ipak u mojem krimiću loši momci na kraju nadrapaju. Književnost bi trebala pružiti utjehu, stvarnost je dovoljno zajebana."

Edo se od 19. do 24. ožujka sprema na Sajam knjiga u Leipzig, a onda 6. lipnja i u Beč, u Literaturhaus, na promocije prijevoda svojih knjiga i čitanja. U Leipzigu će ga čitati Nijemac Clemens Meyer, kolega pisac i dobar prijatelj.

"Trenutno radim na knjizi pod radnim naslovom "Nema mačaka lutalica u Švicarskoj", koju sam počeo za boravka na stipendiji. To je esejističko-putopisna proza, zapisi o jezerima, rijekama, gradovima, planinama, pročitanim knjigama, muzejima…". Fascinirala ga je kavana Cabaret Voltaire u Zürichu, u kojoj se 1916., u bijegu od Prvog svjetskog rata okupljala i nastupala europska umjetnička avangarda, i gdje je utemeljen dadaizam. "Lenjin je stanovao ni 70 metara od te kavane. Na kući iznad spomen-ploče na kojoj to piše danas visi ukrajinska zastava."

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Komentari (0)

Komentiraj

Ovaj članak još nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
09. srpanj 2025 10:52