IZBOR MAGAZINA

Najbolje knjige 2020.: Sedam autora izabralo je najbolje publicističke naslove

U izboru su sudjelovali Hrvoje Klasić, Karmela Devčić, Tvrtko Jakovina, Viktor Vresnik, Robert Bajruši...
Najbolje knjige - Publicistika

Hrvoje Klasić - Povjesničar. Zaposlen na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prošle je godine objavio knjigu "Mika Špiljak - revolucionar i državnik"

Tim Bouverie, Politika popuštanja Hitleru

Naklada Ljevak, preveo Igor Buljan

Odlično napisana, lako čitljiva i znanstveno utemeljena studija jednog vremena i njegovih glavnih protagonista. U vrijeme kada se povijest često revidira i njome manipulira, posebno kada je u pitanju upravo odgovornost za Drugi svjetski rat i zločine tijekom (i nakon) njega, ova je knjiga posebno važna. Naime, u Europi, posebno istočnoj, prevladava u posljednje vrijeme stav kako je rat počeo popuštanjem Staljina Hitleru i potpisivanjem tzv. Pakta Molotov-Ribbentrop o nenapadanju. Ova knjiga upozorava kako bi davanje zelenog svjetla Hitleru da krene u rat možda ipak trebalo tražiti u popuštanju britanskih i francuskih političara te konkretno u Münchenskom sporazumu kojim je Čehoslovačka žrtvovana radi mira, koji je vrlo brzo pregažen.

image
Politika popuštanja Hitleru

Susie Linfield, Lavlja jazbina

Naklada Ljevak, preveo Damir Biličić

Susie Linfield, ugledna novinarka, znanstvenica i sveučilišna nastavnica, analizira i kritički interpretira stavove osmero uglednih intelektualaca židovskog podrijetla i lijevog političkog svjetonazora o pitanjima izraelske državnosti, cionizma i izraelsko-palestinskih odnosa. Kako sama Linfield piše, "ova knjiga, velikim dijelom, govori o opasnostima fantazija, simbola, metafora i teorije koji nadjačavaju stvarnost i povijest". Pritom se ne ustručava za fantazije, proturječnosti i "gruba pojednostavljenja" prozvati i velikane poput Hanne Arendt ili Chomskog. Susan Linfield je cionistica i ljevičarka. Drugim riječima, podupire ideju  utemeljenja države židovskog naroda, ali se i oštro protivi židovskom nacionalizmu, imperijalizmu i grubim kršenjima ljudskih prava Palestinaca. Upravo zbog tog zanimljivog spoja i sama knjiga dobiva na originalnosti i specifičnosti.

Michael Martens, Vatra u vatri: Ivo Andrić

Naklada Ljevak, preveo Andy Jelčić

Njemački novinar, pisac i stručnjak za balkanska pitanja Mihael Martens napisao je biografiju u kojoj naglasak stavlja na Andrićeve izvanknjiževne aktivnosti. Posebno na one kontroverzne, poput njegove diplomatske službe u glavnom gradu Trećeg Reicha uoči Drugoga svjetskog rata, političkog "oportunizma" ili njegova "kontroverznog" obiteljskog podrijetla. Analizirajući lik i djelo Ive Andrića, Martens daje uvid u neke od najvažnijih događaja europske povijesti 20. stoljeća, daje kratku povijest prostora na kojem je Andrić živio i objašnjava njegov odnos s uglednim političarima i intelektualcima, od Gavrila Principa i Adolfa Hitlera do Tita i Krleže. 

image
Vatra u vatri

Tvrtko Jakovina, Budimir Lončar

Fraktura

Prvo nešto o nastanku knjige. Kao kolega i prijatelj Tvrtka Jakovine, posljednjih sam petnaestak godina doslovno svakodnevno svjedočio nastajanju rukopisa. Konačni produkt je obimom velika i sadržajem važna knjiga. Međutim, većina onih koji je krenu čitati vjerojatno ne mogu niti zamisliti trud koji stoji iza cijelog procesa pisanja. To podrazumijeva razgovore s Budimirom Lončarom i nizom zanimljivih i važnih osoba iz diplomatskog, političkog i kulturnog miljea, ali i istraživanja provedena u brojnim arhivima po regiji i diljem svijeta. Iako se knjigu može promatrati kao Lončarovu biografiju, riječ je ustvari o analizi jednog kompleksnog i burnog razdoblja svjetske povijesti. Kroz priču o pojedincu ispričana je priča o državi za koju se taj pojedinac borio, stvarao je i predstavljao u svijetu. Knjiga je ujedno i svojevrsni priručnik diplomacije.

image
Budimir Lončar

Nataša Mataušić, Diana Budisavljević

Profil

Nataša Mataušić uhvatila se u koštac s jednom od najvećih priča iz naše povijesti. Priča o Diani Budisavljević godinama ignorirana, relativizirana, pa čak i negirana. Sve ove izazove autorica je uspješno savladala dugogodišnjim arhivskim radom, a rezultat je knjiga zahvaljujući kojoj danas svi mogu saznati pravu istinu o austrijskoj humanitarki koja je tijekom Drugoga svjetskog rata spasila na tisuće djevojčica i dječaka koje su vlasti NDH prisilno odvojile od roditelja. U vremenima u kojima se hrvatsko društvo suočava s posljedicama povijesnog revizionizma i upravo na tom revizionizmu utemeljenom radikalizmu svaki doprinos u borbi protiv iskrivljavanja istine je koristan i blagotvoran.


Viktor Vresnik - Dogogodišnji urednik i novinar u izdanjima nekadašnje novinske kuće Vjesnik, a poslije Hanza Medije. Specijaliziran za ekonomske teme

Thomas Piketty, Kapital i ideologija

Profil, prevela Nataša Desnica-Žerjavić

Prošla knjiga, "Kapital za 21 stoljeće", napravila ga je globalno važnim i bogatim. S ovom je zagrebao dublje i otvorio više kontroverzi (tako je uvijek kad kopate po ideologijama). Ne morate se slagati sa svakim njegovim tumačenjem povijesti, ali "Kapital i ideologija" na svojih 1100 stranica donosi neprocjenjivu riznicu analiziranih i vrednovanih podataka o razvoju zapadne civilizacije. Pompozno i "francuski pretenciozno", ali riječ je o knjizi kojoj ćete se desetljećima vraćati, a da je možda nikada nećete pročitati cijelu. Barem ne odjednom. Piketty je uvjeren da dio našeg suvremenog demokratskog nereda proizlazi iz pretjeranog osamostaljenja ekonomskog znanja u odnosu na druge društvene znanosti i u odnosu na građansku i političku sferu. Pogledamo li kroz prozor, brzo ćemo zaključiti da je barem tu u pravu.

Tvrtko Jakovina, Budimir Lončar 

Fraktura

Voljeli ga ili ne, ako je itko od domaćih diplomata zaslužio za života vidjeti knjigu o sebi (a ne memoare koje je sam napisao), onda je to Budimir Lončar, 96-godišnji doajen jugoslavenske diplomacije. I nije riječ o pogrešci, Lončar jest i hrvatski diplomat, a iako se nije odazvao na Tuđmanov poziv da vodi diplomaciju nove Hrvatske, štoviše nikada nije službeno prešao na drugu stranu (ali je dao ostavku na sve YU pozicije), no odigrao je važnu ulogu u početnim godinama samostalnosti. Jakovina je dobar autor, ali i dobar znanstvenik, pa osim što dobro piše čitatelja bombardira dokumentiranim činjenicama. Važna knjiga za svakoga tko želi razumjeti što se zapravo događalo devedesetih u Hrvatskoj i s Hrvatskom, ali i ranije dok je Hrvatska bila još čvrsto usidrena u Jugoslaviji.

Fareed Zakaria, Deset lekcija za svijet nakon pandemije

Fraktura, prevela Iva Karabaić

Ide u kategoriju "brzih knjiga", onih koje reagiraju na aktualne događaje pa često prestanu biti zanimljive već nakon godinu-dvije nakon što povod za njihovo pisanje prestane biti aktualan. Rođen u Bombayu (danas Mumbai), s harvardskom diplomom i američkom karijerom, Zakaria je, međutim, drukčiji autor. Hiperobrazovan, navikao na medijski imperativ aktualnosti (uređivao je Newsweek), ali i previše tašt da bi se prihvatio posla čiji će rezultat brzo biti zaboravljen. Rezultat je zato knjiga koja će i nakon duljeg vremena biti solidna referenca jednog važnog, na papiru zaleđenog povijesnog trenutka nakon kojega je svijet postao drukčiji. Zakarijin zaključak: nije bitna ideološka obojenost vlade ili njezina veličina, već kvaliteta njezina upravljanja.

image
Deset lekcija

Francis Fukuyama, Identitet

Tim Press, preveo Višeslav Raos

Svojedobno je proglasio kraj povijesti, onda se toga odrekao, kao i društva neokonzervativaca koji su ga pokušali svijetu predstaviti kao svojeg globalno najpopularnijeg ideologa. Danas, 29 godina kasnije od "Kraja povijesti", povijest ne samo da nije završila, nego, kada je riječ o društvenom i političkom razvoju, možemo očekivati iznenađenja. Za Fukuyamu, to je prije svega bio ishod referenduma o Brexitu, a onda i izbor Donalda Trumpa u SAD-u. Odjednom se činilo kako se dvije, nekad vodeće demokracije koje su bile arhitekti modernog liberalnog međunarodnog poretka i vodile "neoliberalnu" revoluciju pod vodstvom Ronalda Reagana i Margaret Thatcher, okreću prema uskom nacionalizmu. Ključ knjige je u naslovu: danas je identitet najvažniji. Društveni, grupni, ali i osobni.

Darko Polšek i Velimir Šonje, Prešućeni trijumf liberalizma

Arhivanalitika

Distopijska scenografija polurazrušenog Centra Kaptol, gdje su na gornjoj etaži prekrivenoj crnim ceradama preživjeli jedino blještavi i najskuplji dućani s hranom u gradu, mala pivnica i neo-retro bar kinematografskog multipleksa, savršeno je odgovarala predstavljanju knjige kojom je zatvorena pristojna 2019. godina, a otvorena distopijska 2020. "Prešućeni trijumf liberalizma", analitička je, često osobna priča o padu Berlinskog zida i zalutaloj tranziciji. U prvim danima 2020. zaključak da se stvari ipak kreću prema boljem teško je bilo poreći, barem do sredine veljače, kad se promijenilo mnogošto, ne baš nabolje. Ali dobili smo vremena za čitanje.


Robert Bajruši - Novinar i komentator Jutarnjeg lista s posebno izraženim interesom za povijesne i političke teme. Napisao biografije Zorana Milanovića i Mate Granića

Nataša Mataušić, Diana Budisavljević

Profil

Prije 1941. i osnutka NDH Diana Budisavljević bila je poznata isključivo kao supruga uglednog zagrebačkog kirurga Julija Budisavljevića. Ali, njezin udoban građanski život prekinuo se kada je u listopadu 1941. počela pomagati srpskim ženama i djeci zatočenima u logorima NDH, kao i osobama koje su u velikim transportima preko Zagreba prebacivane na prisilni rad u Treći Reich. Potpuna priča uključuje niz drugih osoba - dobrih i loših - koje su vezane uz spašavanje djece u NDH. A tko su bili ti ljudi, što su radili, kakve su bile njihove sudbine i, kao pitanje svih pitanja, tko je odgovoran što se pola stoljeća nije znalo za Dianu Budisavljević, otkriva Nataša Mataušić u ovoj kapitalnoj knjizi.

image
Diana Budisavljević

Mihael Martens, Vatra u vatri: Ivo Andrić

Naklada Ljevak, preveo Andy Jelčić

Utemeljena na autorovim arhivskim istraživanjima, knjiga "Vatra u vatri" Michaela Martensa (1973.) prva je cjelovita biografija Ive Andrića, književnika koji je bio i izravnim svjedokom ključnih događaja jugoslavenske i europske povijesti 20. stoljeća. Naravno, nije ju napisao netko s južnoslavenskih prostora, nego - Nijemac, koji je sedam godina istraživao Andrićev život. U najkraćem, priča o Ivi Andriću je priča o 20. stoljeću. Preživio je dva svjetska rata, vidio je kako se imperiji rađaju i propadaju. Poznavao je osobno Gavrila Principa, a poslije je služio kao diplomat u Hitlerovoj Njemačkoj. I uz sve to iza sebe je ostavio divljenja vrijednu literaturu, pa ako ne čitate Andrića, vrijedi pročitati knjigu o njemu.

Priče iz konzerve, (ur. Iva Kosmos, Tanja Petrović i Martin Pogačar)

Srednja Europa

Ostavimo po strani osobne gastronomske afinitete onih poput mene koji odmalena vole ribu iz konzerve za večeru. Međutim, industrija konzerviranja ribe oblikovala je gospodarsku, ali i svakodnevnu životnu sliku na prostorima od Izole, Banjola i Fažane do Rovinja, Lošinja, Cresa, sve do Hvara i Lastova. U "Pričama iz konzerve" kroz lokalne se priče problematiziraju šira relevantna pitanja: kakve je posljedice za gospodarstvo, društvo i okoliš imala industrija konzerviranja ribe na sjeveroistočnom Jadranu? Kako je ta industrija bila prepletena s globalnim tokovima? Kako je rad u tvornici oblikovao društveni život i socijalni svijet, koji se protezao i preko ograda tvornica, u svakodnevicu, zabavu, slobodno vrijeme te kako je ova industrija utjecala na odnose među muškarcima i ženama?

Tvrtko Jakovina, Budimir Lončar

Fraktura

Netko može pomisliti da je lako opisati život Budimira Lončara, koji je u svojih 96 godina života surađivao s najistaknutijim povijesnim ličnostima. Zapravo je sakupljanje materijala, odvajanje bitnog od nevažnog, a onda samo pisanje zahtijevalo golem intelektualni angažman. Rezultat je biografija je dalmatinskog partizana, jugoslavenskog diplomata i savjetnika hrvatskih predsjednika, ali i povijest Narodnooslobodilačke borbe, sukoba Tita i Staljina, otvaranja Jugoslavije prema Zapadu, kulturne scene New Yorka pedesetih godina, Indonezije, pokreta nesvrstanih, Zapadne Njemačke, tragičnih događaja devedesetih godina i naknadnih pokušaja da se prevlada njihovo naslijeđe.

Thomas Piketty, Kapital i ideologija

Profil, prevela Nataša Desnica-Žerjavić

Okej, Piketty je celebrity ljevice, i to zna biti naporno, pa i nesimpatično. Ali, ne može se poreći da otvara ozbiljna pitanja i daje još bolje odgovore o tome zbog čega je današnji ekonomski sustav dugoročno neodrživ i autodestruktivan. Dobro zvuči rješenje koje predlaže, a to je nova socijalna država, zasnovana na pravednom poreznom sustavu i međunarodnom financijskom registru kako bi mogao "opteretiti najbogatije i velike kompanije koliko bude potrebno". Možda bi stvarno trebalo razmisliti o minimalnom zdravstvenom i obrazovnom dotiranju svih stanovnika planeta, što bi se financiralo porezima onih jedan posto najbogatijih na svijetu.


Nenad Rizvanović - Književnik i književni kritičar. Uređivao je i uređuje više časopisa i novina. Ove je godine objavio knjigu "Stvaranje čitatelja"

David Graeber, Besmisleni poslovi

Jesenski i Turk/Drugo More, prevela Alenka Mirković Nađ

Svi smo se naravno jednom upitali čim se to zapravo bave savjetnici za ljudske resurse, koordinatori za komunikacije, PR istraživači, financijski stratezi i korporativni pravnici, i otkud to bujanje akademske znanstvene administracije, da i ne spominjemo pojavu novih industrija financijskih usluga ili telemarketinga. Američki antropolog, anarhist i aktivist David Graeber (1961. - 2020). u svojoj hit knjizi "Besmisleni poslovi" (odn. Bullshit Jobs) tvrdi da je riječ o besmislenim, izmišljenim - ali dobro plaćenim! - poslovima o kojima i sami zaposlenici shvaćaju da su nepotrebni, pa i štetni. No svi ti ljudi ipak se nečim moraju baviti, Graeber tvrdi da je njihov pravi zadatak povećanje opsega posla pravim radnicima i nemilosrdno rezanje troškova radničkih plaća.

Stefan Gužvica, Prije Tita

Srednja Europa

Stefan Gužvica (1993.) zavirio je u Ruski državni arhiv sociopolitičke povijesti (RGASPI) i pronašao dosad nepoznate arhivske izvore koji rasvjetljuju događaje u Komunističkoj partiji Jugoslavije od hapšenja generalnog sekretara CKKPJ Milana Gorkića u ljeto 1937., pa sve do ustoličenja Josipa Broza Tita na njegovo mjesto u siječnju 1939. Mladi povjesničar zapravo istražuje sudbinu "stare komunističke garde" koja je nestala u Staljinovim čistkama, a riječ je redom o likovima iz Krležinog sazviježđa; Kamilo Horvatin, Đuka i Štefek Cvijić, Vladimir Ćopić, kao i neki drugi zanimljivi i živopisni likovi poput Ante Cilige, Rodoljuba Čolakovića, Labuda Kusovca ili Mustafe Golubića.

Tvrtko Jakovina, Budimir Lončar

Fraktura

Dugo je Tvrtko Jakovina (1972.) - još od 2004. - pripremao profesionalnu biografiju diplomata Budimira "Bude" ili "Leke" Lončara (1924.) i na kraju napisao impresivnu knjigu na 774 str. Zaista je fascinantno gdje je Budo Lončar bio, s kim je surađivao, koga je sve vidio i upoznao - od Sukarna do Georgea Busha. Budo je ipak ostao najpoznatiji kao posljednji jugoslavenski ministar vanjskih poslova, i premda knjiga vrvi mnogobrojnim izvanrednim anegdotama, očito je mnogo toga ostalo neizgovoreno i prešućeno. Božo Kovačević, primjerice, u Preporodovu Journalu primjećuje da je u ovoj knjizi Vladimir Velebit spomenut samo jednom, ali ako zavirimo u Velebitov "Moj život" (2016.) vidimo da je Lončar tamo također spomenut samo jednom. Tko zna što se još krije u bespućima povijesne zbiljnosti?

Nataša Mataušić, Diana Budisavljević

Profil

Diana Budisavljević svojom je herojskom akcijom spasila tisuće ljudskih života iz ustaških konclogora. Komunistička partija i kardinal Stepinac naknadno su si pripisivali zasluge koje zapravo pripadaju njoj. Iza ovog slučaja rasplela se raskošna historiografska fabula satkana od neobičnih, prešućenih ili cenzuriranih događaja, od čudovišnih zakulisnih igara s mnštovom fascinantnih likova u sporednim ulogama. Autorica usput otkriva povezanost porodica Budisavljević i Budak koje su imale istog pretka i pripadale istom plemenu, što je imalo stanovito značenje i u tradiciji obje obitelji.

Benjamin Moser, "Sontag: Život i djelo"

Buybook, prevela Senada Kreso

Susan Sontag je uložila gargantuanski trud da postane osoba kakva je mislila da treba postati - piše Benjamin Moser u biografiji "Sontag" nagrađenoj Pulitzerovom nagradom. "Sontag" je svakako mnogo više od obične biografije, ne samo zato što je junakinja ove knjige bile "ikona američke kulture", "žena koja je pročitala najviše knjiga u Americi" ili "istovremeno i heroj i čudovište", već zato što Moser piše o iznimnoj strastvenoj predanosti životu i umjetnosti. Susan Sontag izvanredno je pisala o politici, teoriji, književnosti, fotografiji, bolesti, feminizmu, seksualnost..., a knjiga je dodatno zanimljiva i stoga što se pojavljuje mnoštvo slavnih ličnosti, od Thomasa Manna i Brodskog do Warhola, Diane Arbus, Annie Leibowitz i mnogih drugih.


Tomislav Brlek - Profesor na Katedri za opću povijest književnosti Odsjeka za komparativnu književnost. Objavljuje radove s područja teorije književnosti i filmologije

Mihail Bahtin, Teorija romana

Edicije Božičević preveli Ivo Alebić i Danijela Lugarić Vukas

Teorijska razmatranja Mihaila Bahtina predstavljaju za žanr romana isto što i Aristotelova Poetika za antičku tragediju, pri čemu je nimalo beznačajna razlika u tome što je potonji mislilac promišljao već dovršen predmetni korpus. Kako je njegova temeljna spoznaja o konstitutivnoj nedovršivosti i trajnoj otvorenosti romana, činjenica nedovršenosti korpusa, međutim, ne predstavlja nedostatak, nego je nužno stanje stvari, a razlog zašto Bahtin ne piše o djelima nastalim nakon što je roman postao dominantna vrsta, a književni sistem romanocentričan, to što su svojstva romana, sustavno obrazložena i podrobno izložena u ovdje sabranim kapitalnim studijama, postala odlikama sve moderne književnosti.

Emmanuel Carrère, Ja sam živ a vi ste mrtvi – biografija Philipa K. Dicka

Vuković & Runjić, prevela Ursula Burger

Premda u taj žanr spadaju, recimo, neke od najboljih knjiga koje su napisali André Maurois ili Stefan Zweig, romansirana biografija odavno posve zasluženo ne uživa osobitu reputaciju. U slučaju autora kao što je Dick – koji se veći dio svoga života ponašao kao da je protagonist nekog od svojih bezbrojnih romana, konstitutivno određenih nemogućnošću razlikovanja fikcije i zbilje uslijed kemijski induciranih ili teološki fundiranih fantazija, halucinacija i paranoidnih konstrukcija – mane koje neizbježno proizlaze iz generički zadane subjektivnosti pristupa postaju irelevantne.

Gilles Deleuze, Proust i znakovi

Sandorf, preveo Boris Žličar

Deleuzeova studija o književnom djelu Marcela Prousta pokazuje da sintetski pregled nad cjelinom djela i izoštren osjet za uočavanje posebnosti teksta, s jedne, a teorijski interes i minuciozna analiza, s druge strane, ne da nisu parovi pozicija suprotstavljenih do proturječnosti, nego da se, naprotiv, do stvarnih spoznaja o književnom i umjetničkom djelu dolazi samo onda kad se one međusobno podrazumijevaju. Uz knjigu o Kafki koju je napisao s Félixom Guattarijem (i koja je također odnedavno prijevodno dostupna), tu je možda više no drugdje ostvaren zahtjev što ga je Susan Sontag iznijela u svom znamenitom eseju protiv interpretacije, a koji završava pozivom da se hermeneutika zamijeni erotikom umjetnosti.

Marko Pogačar, Latinoamericana ili 1000 riječi španjolskog

Sandorf

Premda je na listu lako mogla biti uvrštena i druga ove godine objavljena, vrlo uvjetno rečeno, putopisna knjiga Marka Pogačara – Korov ili protiv književnosti – u korist ovakvog konačnog izbora presudila je činjenica da je Latinoamericana konciznija, ali istodobno i kompleksnija verzija istog konstruktivnog principa. Putovanje stvarnim prostorima pretvara se u obilaženje svakovrsnih literarnih referenci nesumnjivo stoga što je prethodno svako čitanje književnosti pružalo mogućnost za putovanja raznorodnim imaginarnim svjetovima. Ključni se intertekstualni sugovornik – Pedro Páramo Juana Rulfa – pokazuje naročito sretno izabranim u takvom potvrđivanju besmrtne smrtnosti pisanja.

image
Pisma s juga

Marko Tomaš, Pisma s juga

VBZ

Budući da je najdostupniji literarno dostojan izvor prihoda onih koji žive od pisanja, lako je previdjeti kako je kolumna, u stvari, naročito zahtjevan i stoga krajnje nezahvalan žanr, pa se pri ukoričavanju periodičnim, ali postojanim ritmom objavljivanih tekstova autori izlažu dvostrukom riziku: navlačenja predmetnog materijala na oprobani retorički kalup; odnosno, prepuštanja glavne riječi stihiji događanja sa sve posljedičnom stilskom i mentalnom kakofonijom. Ne iznenađuje, dakako, što je Marko Tomaš, kao jedan od pola tuceta najvještijih obrtnika riječi od Vardara do Triglava, a po pitanju proznog ritma možda i prvi među njima, sretno izbjegao i Scilu i Haribdu. No, svejedno raduje.

 


Karmela Devčić

Novinarka Jutarnjeg lista. U novinama sustavno prati produkciju knjiga u Hrvatskoj. Piše prikaze i kritike te vodi intervjue s autorima

Rutger Bregman, Ljudski rod

Naklada Ljevak

prevela Svetlana Grubić Samardžija

"Ljudski rod" nazivaju "Sapiensom 2020", aludirajući na dobro poznatu knjigu Yuvala Hararija, a Harari kaže da je čitajući Bregmana dobio više vjere u ljude. Točno tako osjete mnogi čitajući Bregmana, jer na 500 stranica argumentira da je ogromna većina ljudi intrinzično dobra, da nam je kao vrsti inherentna suradnja, nikako nasilje, otkriva neznanstvene metode u nekima od antologijskih eksperimenata socijalne psihologije koji o ljudskoj prirodi ne govore afirmativno.

"Ljudski rod" je po sadašnji poredak subverzivna knjiga. Jer, pristanemo li vjerovati jedni drugima, ojačamo li suradnju na koju smo po svojoj prirodi pozvani, što će nam sve te egom krnje vođe koje grade sustave kontrole, prijetnji i sankcija?

Michael Martens, Vatra u Vatri: Ivo Andrić

Naklada Ljevak

preveo Andy Jelčić

Dugogodišnji dopisnik Allgemeine Zeitunga s Balkana Andrića interpretira stavljajući ga u vremenski okvir u kojem je pisao, objašnjava ga za tih opasnih godina kad je vukao diplomatske i životne poteze. Martens je novinar starog kova; ima upornost, znanje i strpljenje da se temeljito uhvati velike teme, da je kontekstualizira na lako razumljiv, sadržajno relevantan, argumentiran način.

Razgovarao je sa za Andrića bitnim ljudima, iščitavao njegov opus, no ne bavi se književnom kritikom niti književnom biografijom, pisca i diplomata Kraljevine Jugoslavije stavlja u europski kontekst, politički i kulturalni, vremena i oprečnih režima u kojima je živio, a u kojima se redom uspijevao jako dobro snaći.

Byung-Chul Han, Društvo umora

Mizantrop

prevela Nataša Medved

Njemačko-korejski kulturolog u nizu eseja ukoričenima u "Društvo umora" bavi se ubrzanošću Zapada, govori o potrebi za usporavanjem. Živimo pritisnuti imperativom uspješnosti, izvrsnosti, velike produktivnosti i, posljedično, pretjerane konzumacije; vrtimo se u tom neurotičnom klupku, egzistiramo u društvu koje je, nametnutim diktatom stalnog stvaranja, trčanja za ciljem, postalo hranilište za depresije, napade panike, ADHD …

Nekadašnje zajednice bazirale su se na zabrani, na onome što se nije smjelo, u njima su bujali "luđaci i kriminalci", današnje se društvo pak temelji na imperativu moranja, onoga što se mora učiniti, doba je "depresivaca i gubitnika". Knjiga je poziv na usporavanje.

Benjamin Moser, Sontag: Život i djelo

Buybook

prevela Senada Kreso

Prva knjiga o Sontag koja se temelji na njezinim privatnim arhivima, nedostupnima javnosti. Moser je nagrađen Pulitzerom, zaorao je duboko, to je i biografija o bitnim momentima 20. stoljeća o kojima je Sontag pisala, u kojima je bila emocionalno angažirana i društveno aktivna, protiv kojih je istupala - od rata u Vijetnamu, pada Berlinskog zida, pojave AIDS-a, opsade Sarajeva… 800 stranica povijesti 20. st.

Zanimljiva je diskrepancija između javne slike Sontag, koja je ostavljala dojam beskompromisne i vrlo jake osobe, i privatnosti žene koja se borila s izraženim osjećajem vlastite neadekvatnosti, čija je nesposobnost za svakodnevni život bila mučna i njoj i drugima.

Ivan Krastev, Pandemija nostalgije - Kako koronavirus mijenja Europu

TIMpress

preveo Marko Maras

Autor je politolog, Bugarin koji živi i radi u Beču, kolumnist New York Timesa. Knjigu je napisao za vrijeme proljetnog lockdowna, u samo nekoliko mjeseci prevedena je na više desetaka jezika, objavljena od Tokija do Madrida, Londona, Sydneyja..

Velike epidemije i dosad su mijenjale svijet, baš kao i ratovi i revolucije, ali ratove i revolucije puno više pamtimo, makar su posljedice pandemija jednako dramatične.

U Europi se s koronavirusom dogodio zatvaranje državnih granica, višestruki rast značaja nacionalnih država. Je li to početak kraja EU, pita se Krastev. Nije euroskeptik. Tim gore što je i on uvjeren da će nakon kraja pandemije EU biti bitno promijenjena, prijeti val nacionalizma i populizma.

TVRTKO JAKOVINA

Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Nataša Mataušić

Diana Budisavljević, Prešućena heroina Drugog svjetskog rata

Profil

Muzealka i povjesničarka iz Hrvatskog povijesnog muzeja Nataša Mataušić karijeru završava objavljenom doktorskom tezom o Diani Budisavljević. Austrijanka udana za Srbina, spasiteljica srpske djece s Kozare u ustaškom Zagrebu, zahvaljujući Dani Budisavljević i filmu koji je pobijedio na festivalu u Puli, postala je simbol borbe protiv fašizma u Hrvatskoj 21. stoljeća. Diana Budisavljević uspjela se izboriti za to mjesto danas, iz sličnih razloga zašto je mogla spašavati djecu tijekom Drugog svjetskog rata. Bila je Austrijanka, a muž joj je bio utjecajan liječnik, pa ju se naprosto nije moglo ignorirati. Kod nas se ne govori o onima koji su se borili protiv ustaša, pa su onda osobito važne i priče o onima koji su koristili kaos i bili dovoljno humani da slabe i ostavljene spašavaju.

Tim Bouverie, Politika popuštanja Hitleru - Chamberlain, Churchill i put u rat

Naklada Ljevak

preveo Igor Buljan

Prvijenac britanskog povjesničara već je postao hit i silno hvaljena knjiga o temi koja je poznata, iako daleko manje eksploatirana nego što bi se moglo pretpostaviti. Politika velikih europskih sila prema Čehoslovačkoj 1938. izručila je Čehe i Slovake Nijemcima. Zapadne države su u isto vrijeme pokazale nemoć pred silom. Svi izvještaji koji su diplomati slali iz Berlina 1933. i kasnije, kako se vojska Reicha gradi, kako Hitler smatra da se "izgubljena njemačka područja ne mogu dobiti svečanim zazivanjem neba, nego samo oružanom silom" nije djelovala na političare onog doba. Bouverie problematizira i pitanje appeasementa, popuštanja, koncepta koji je u međunarodnoj politici do danas proskribiran i često odbacivan upravo zbog Münchena 1938. Novi dokumenti, novi, širi, pogled na politiku tridesetih godina, Hitlera i Britance.

Carl Müller Frøland, Idejni svemir nacizma

Tim press

preveo Mišo Grundler

Frøland je Norvežanin, mlad, napisao je knjigu o ideologiji koja je vjerojatno najobrađenija u svjetskoj literaturi, ali na posve inovativan način. Hitlerov intelektualnu obzor bio je integralan, a ne izniman dio njemačke povijesti ideja, s korijenima u romantizmu i idejama koje se razvijaju nakon 1790. godine. Tome je nacizam pridodao biologizam. Knjiga je povijest ideja i praksi koje su sustav mišljenja pretvorili u opaku politiku. Frøland je pokazao kako je moguće da ideologija zavede velike mase obrazovanih i discipliniranih, kako su takvi prihvatili ideju da je izlaz u likvidiranju velikih grupa ljudi. Baš po ovom relativiziranju zla, knjiga je aktualna da se teško u ovom času može pronaći važnija.

Stefan Gužvica, Prije Tita - Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije 1936.-1940.

Srednja Europa

Prvijenac povjesničara koji ima hrvatsko i srpsko državljanstvo, čija je supruga Ruskinja, koji trenutačno živi u Rijeci, a studirao je ili studira u Budimpešti, Pragu i Regensburgu. Optimističan, poletan, Gužvica je objavio rukopis o sukobima u ilegalnoj partiji koja su postala važna zato što je KPJ uspio povesti ustanak i postati vladajući. Ovo je knjiga koja sjajno predočava ličnosti koje će ponekim povjesničarima značiti nešto, kao i mnogim starijim i obrazovanijim, a svima drugima bit će posve nove. Način na koji su frakcije, frakcijski sukobi i komunisti koji su bili važniji od Tita opisani, uzorno je historiografsko istraživanje, kakvo će biti jako korisno svima koji žele razumjeti zašto su frakcijske borbe u, na primjer, HDZ-u važnije od sukoba HDZ-a s opozicijom.

Mario Vargas Llosa, Surova vremena

Vuković i Runjić

preveo Dinko Telećan

Llosini romani često su ljepše ispričane povijesne epopeje. "Surova vremena" govore o Gvatemali pedesetih i jedina je knjiga na hrvatskom gdje se može pročitati kako je Richard Patterson, nakon što je 1945. postao prvi američki ambasador u Titovoj Jugoslaviji, otišao za veleposlanika u Guatemalu. Llosa govori o narodnooslobodilačkom pokretu i partiji koja je od 1955. vladala Guatemalom i gušila sve koji su imali bilo kakve liberalne i lijeve simpatije, kakve su pripisivana prethodnoj dvojici predsjednika, Jacobu Arbenzu i Juanu Arevalu. "Surova vremena" nije genijalna kao "Jarčevo slavlje", maestralni Llosin roman o diktatoru Dominikanske Republike Rafaelu Trujillu, ali vrlo je blizu. Llosa pisac često je uvjerljiviji kao povjesničar od epidemiologa u nekim zemljama kada je riječ o medicini.

Magazinov izbor najboljih beletrističkih djela pročitajte OVDJE

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. prosinac 2020 22:01