200 BESPLATNIH KNJIGA

Najčitanije besplatne elektroničke knjige u 2017.

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 03.01.2018. u 15:30

Zagreb, 231009.
Kresimir Pintaric, knjiznica Ivan Goran Kovacic (Vukovarska 35) na temu za ili protiv elektronskih knjiga.
Foto: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / HANZA MEDIA

Krešimir Pintarić, pisac i voditelj projekta BEK

Projekt Besplatne elektroničke knjige iza sebe ima još jednu uspješnu godinu: u 2017. godini 56 posto više korisnika preuzelo na svoje uređaje 15 posto više e-knjiga, a s 12 novoobjavljenih naslova njihov broj se popeo na dvjesto, kao što je i s ovogodišnjih 282.000 posjetitelja premašena brojka od dva milijuna posjeta.

Najčitaniji je prozni naslov iz ponude BEK-a u 2017. roman „Ljubav je sve“ Krešimira Pintarića koji je čitan više od osam tisuća puta, a iza njega slijede Marinelina zbirka priča „Pušite li?“ (4.116) te prozni zapisi Henryja Davida Thoreaua „Walden“ (3.109). Najčitaniji pjesnički naslov je „Tri jeseni“ Ane Ahmatove koji je čitan 4.182 puta, a iza njega slijede „Zbogom, fašisti“ Marka Tomaša (2.410) i „Uzimaj sve što te smiruje“ Ivice Prtenjače (2.395).

Najčitaniji publicistički naslov je „Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć!“ Dražena Šimleše koji je čitan 10.418 puta, a iza njega slijede „Mediji, propaganda i sistem“ Noama Chomskog (9.585) i „Rađanje nacije“ Darka Polšeka (3.385). Najčitaniji esejistički naslovi su „Razumijevanje filma“ Hrvoja Turkovića (7.940), „Hodanje“ Henryja Davida Thoreaua (5.626) i „Barikade“ Borisa Budena (3.829), dok su najčitaniji teorijski naslovi „Filmske vrste i rodovi“ Nikice Gilića (9.935), „Strukturalizam, semiotika, metafilmologija“ Hrvoja Turkovića (2.272) i „Mediji i kultura“ Katarine Peović Vuković (1.680).

 

U travnju su u sklopu projekta objavljene tri zbirke pjesama nagrađivanih hrvatskih pjesnikinja: „Riječi kupuju zločine koje ćeš počinit” Irene Delonge, „Novaljski svjetlopis“ Andriane Škunce te „Era gmazova“ Martine Vidaić. Andriana Škunca dobitnica je Goranova vijenca, nagrade za pjesnički opus i ukupan prinos hrvatskoj književnosti, dok su Irena Delonga i Martina Vidaić dobitnice Gorana za mlade pjesnike.

Početkom lipnja objavljene su tri zbirke pjesama nagrađivanih hrvatskih autora: „Na kraju taj vrt“ Gorana Čolakhodžića, „Ostatak svijeta“ Ivice Đikića i „Pucketanja“ Branislava Oblučara. Goran Čolakhodžić i Branislav Oblučar dobitnici su Gorana za mlade pjesnike, dok je Ivica Đikić dobitnik više važnih nacionalnih i regionalnih književnih nagrada.

Sredinom rujna objavljena su tri prozna naslova nagrađivanih i prevođenih hrvatskih autorica: novele „Doppelgänger“ Daše Drndić, roman „Sloboština Barbie“ Maše Kolanović i zbirka kratkih priča „Birali ste broj koji se ne koristi“ Antonije Novaković. Novele Daše Drndić očekuju svoje englesko izdanje, zbirka priča Antonije Novaković nagrađena je Prozakom, a roman Maše Kolanović objavljen je i kod uglednog njemačkog izdavača Prospero Verlag.

U studenom su objavljena tri prozna naslova nagrađivanih i prevođenih hrvatskih autora: romani „Kao kad progutaš brdo balona“ Zorana Malkoča i „Ovce od gipsa“ Jurice Pavičića te zbirka novela „San žutih zmija“ Ede Popovića. Roman Zorana Malkoča bio je finalist V.B.Z.-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman, a autor je dobitnik više važnih nacionalnih nagrada za prozu, „Ovce od gipsa“ Jurice Pavičića preveden je na njemački u izdanju Nummer 8 iz Wetzlara, dok je Edo Popović jedan od najprevođenijih suvremenih hrvatskih prozaika.

Izdvajamo