Interliber je jučer otvoren u Zagrebu, održava se do 13. studenog. Podsjećamo na najnovija izdanja hrvatskih izdavača, koja se mogu uz povoljne popuste nabaviti na Zagrebačkom velesajmu. Iskoristite priliku, ove je godine produkcija iznimno bogata.
"Issa", novi roman Roberta Perišića (Sandorf), smješten je u antičko doba, pripovijeda o Mediteranu, starim Grcima, mačkama i ljudima.
"Imaginarni prijatelj" Miljenka Jergovića (Fraktura) zbirka je kratkih prozno-esejističkih tekstova, portreta likova iz književnosti i stripa koje je autor prije više godina počeo redovito pisati za novine.
"Urania" Luke Bekavca (Fraktura) roman je u devet knjiga i šest svezaka na više od dvije tisuće stranica. U svom četvrtom romanu Bekavac nastavlja graditi fikcionalni svijet započet u prethodnim knjigama ("Drenje", "Viljevo", "Policijski sat", "Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku"). U "Uraniji" Osijek je pažljivo i detaljno ispisan, ovoga puta smješten u neke paralelne sedamdesete i osamdesete, dok materijal uključen u roman obuhvaća raspon od čiste dokumentarnosti do potpune fantastike.
"Dok prelaziš rijeku" (VBZ), novi roman Zorana Ferića, ljubavna je priča između pedesettrogodišnjeg pisca i dvadesetdvogodišnje studentice kiparstva. Roman se naslanja na kultnog "Ljubavnika" Marguerite Duras, ne samo sadržajem nego i naslovom, ali ovaj je, umjesto iz perspektive mlade ljubavnice sredovječnog kineskog bankara, pisan iz perspektive ljubavnika, u drugom vremenu i prostoru.
Zbirka "Gracija od čempresa" Želimira Periša (OceanMore) sastoji se od šest priča koje se protežu od srednjeg vijeka do postapokaliptičnog futura, preskačući sadašnjost. Različiti pripovjedači(ce) progovorit će o svijetu u kojem korumpirani i kvarni svjetovni i duhovni vođe manipuliraju i eksploatiraju druge, slabije, sve s agendom deus vult, posebice žene. U galeriji likova, raznih grofova, knezova, opata, ali i seljaka i siromaha, iskočit će portreti nekoliko buntovnica, revolucionarki, čak utopistica.
Novi roman Zorana Pilića "Morositas cordis" (Hena.com) pripovijeda kako se i zašto može oboljeti od opasne "mrzovolje srca" i zašto je zdravije voditi dosadan život. Hena.com objavio je i novi roman Karmele Špoljarić "Ulica jorgovana" te Denisa Peričića "San o Križaniću".
Roman Ive Ušćumlić "Očenaš" (Durieux) govori o usponu i padu jedne zagrebačke obitelji, čija se priča proteže od Drugog svjetskog rata do danas. Posrijedi je ispovijest obiteljske matrone Nade Kuršl koja pripovijeda kako se uzdigla iz trnjanskog blata i, radeći razne mutne poslove s mužem, postala jedna od najuglednijih gradskih gospođa. U tom svijetu moćnih, ali moralno nakaznih, koji ne znaju kamo će s novcem i vremenom, postoje nepisana i stroga pravila, a onaj tko ih ne slijedi mora platiti danak.
Roman Kristine Gavran "Između" (Disput) oslikava migrantsko iskustvo mladog zagrebačkog bračnog para u Birminghamu u razdoblju od 2011. do 2022. godine, govori o njihovoj dvojbi između ostanka ondje i povratka ovamo, o njihovu sazrijevanju praćenom razbijanjem predrasuda prema strancima i uklapanjem u britanski način života, ali i sve snažnijom spoznajom da im Zagreb postaje neki tuđi grad. Autorica propituje kako ista osoba može biti emigrant u svojoj zemlji i imigrant u tuđoj i kako nam ti termini omogućuju da ljude olako gurnemo u ladicu, bez da saslušamo njihove priče.
VBZ izdaje u nas dugo čekan roman "Raskrižja" Jonathana Franzena (prijevod Igor Buljan). Američki se pisac u svom šestom romanu vraća u sedamdesete godine prošlog stoljeća i istražuje povijest dviju generacija jedne obitelji. Dočarava svijet koji snažno odjekuje i u naše vrijeme. Prepoznaje se Franzenov karakterističan potpis, pripovijeda priču iz različitih perspektiva ne bi li potpuno ogolio likove u centru radnje. Raskrižja su priča o američkoj obitelji sa Srednjeg zapada u prijelomnom trenutku ranih sedamdesetih, na zalazu Vijetnamskog rata.
László Krasznahorkai u romanu "Povratak baruna Wenckheima" (OceanMore, prijevod Viktorija Šantić) govori o ostarjelom i osiromašenom barunu Wenckheimu koji se, bježeći od kockarskih dugova, iz Buenos Airesa vraća u rodni gradić u kojem je proveo lijepo djetinjstvo i mladost. Svjestan približavanja samom kraju života jedina mu je motivacija mladenačka ljubav - Marika - kojoj želi reći da ju je volio cijeloga života. Ali, i taj provincijski grad punopravan je protagonist romana, s mnoštvom neobičnih, a i tipičnih karaktera.
U romanu "Neovisnost" (Fraktura, prijevod Silvana Roglić) Javier Cercas ponovno se bavi svojom opsesivnom temom - pitanjem zla. Što ako su oni koji čine zlo previše moćni? Ako iza njih stoje politika, bogatstvo i obiteljske veze? Ako ih štiti povijest, ako je svijet jednostavno uređen tako da im ne možeš ništa? Cercas priču priča kroz život Melchora Marína, sina prostitutke i vojnika narkokartela, umirovljenog policajca heroja.
"Noći kuge" Orhana Pamuka (Vuković Runjić, prijevod Ekrem Čaušević) povijesni su ep i napeta detektivska priča, roman koji se bavi nizom suvremenih tema i jednom velikom vječnom: nevidljivom i zagonetnom crtom razgraničenja između Istoka i Zapada. Travanj 1901., na izmišljenom otoku Mingeru u istočnom Sredozemlju polovinu stanovništva čine muslimani, polovinu pravoslavni Grci, a u posljednjim godinama Osmanskog Carstva među njima vlada napetost. Na otok je stigla kuga - epidemija je počela u Aziji i odnijela milijune žrtava, no Europu je poštedjela: zbog higijene, znanstvenih postignuća ili mjera karantene?
Profil objavljuje roman "Naknadni životi" (prijevod Dinko Telećan) što je prva u nas izdana knjiga Abdulrazaka Gurnaha, dobitnika Nobelove nagrade za književnost prošle, 2021. godine. Riječ je o višegeneracijskoj sagi o progonstvima, gubicima i ljubavi u vremenima kolonizacije istočne Afrike početkom 20. stoljeća.
Abdulrazak Gurnah rođen je na Zanzibaru, u današnjoj Tanzaniji. Premda mu je materinski jezik svahili, piše na engleskom. U svojim se romanima naslanja na brojne literarne tradicije, od sura, arapske i perzijske poezije do Shakespearea. Centralne su teme njegovih romana razorne posljedice kolonijalizma te iskustvo migranata i izbjeglica.
"Stijena Tanios" Amina Maaloufa (Ljevak, prijevod Maja Vukušić Zorica) istražuje mitove libanonske prošlosti. Maalouf ispisuje povijest jednog neobičnog života: života Taniosova, djeteta planina. U ovom romanu pripovjedač istražuje i umiješanost vlastite obitelji u legendu o Taniosu: nesretni je Tanios ubio prelata nakon što mu je ovaj ukrao ženu i potom trideset godina lutao Mediteranom prije nego što je i sam ubijen i pretvoren u stijenu. Maalouf je za ovo djelo dobio nagrađen Goncourtom.
"Gledajte kako plešemo" (Fraktura, prijevod Vlatka Tor) nastavak je u nas vrlo čitanog "U zemlji drugih" francuske autorice Leile Slimani. Roman govori o šezdesetim godinama prošlog stoljeća, o njihovu odjeku u cijelom svijetu, o oslobađanju od stega prošlosti, o istraživanju seksualnosti... Likovi i priča ponovno su dijelom inspirirani poviješću i pričom autoričine obitelji.
"Max, Mischa i ofenziva Tet" Johana Harstada (OceanMore, prijevod Anja Majnarić) proglašen je knjigom desetljeća u Norveškoj, a nizozemski je prijevod 2018. osvojio Europese Literatuurprijs (nagradu za europsku književnost u prijevodu). Harstad piše o Norvežaninu Maxu Hansenu, kazališnom intendantu koji živi u Sjedinjenim Američkim Državama.
Roman "Osvajanje vlasti" nobelovca Czesława Miłosza (Disput, prijevod Adrian Cvitanović) iz 1955. jedinstven je u poljskoj poslijeratnoj književnosti po tome što pokazuje kako politika pretvara ljude u puke poslušnike koji prodaju sva prijašnja načela u zamjenu za privremenu sigurnost. Jedan je totalitarizam smijenio drugi, pritišćući te nastojeći iskoristiti i potkupiti dojučerašnje zaklete protivnike.
Roman "Čudesa" španjolske književnice Elene Medel (Hena.com,prijevod Ela Varošanec Krsnik) bavi se klasnim podjelama i odnosom društva prema ženama u Španjolskoj - od Francove diktature do danas.Među ostalim, propituje ulogu novca u suvremenom svijetu, a pogotovo položaj žena u oskudici. Jedan je od najaktualnijih književnih debija.
David Diop prvi je francuski pisac nagrađen International Bookerom upravo za roman "Brat po duši" (Ljevak, prijevod Maja Vukušić Zorica). Diop je senegalskog podrijetla, piše o senegalskom vojniku koji odlazi u jednu francusku satniju boriti se u Prvome svjetskom ratu, a nakon pogibije najboljeg prijatelja započinje osvetničke akcije pokrećući time spiralu nasilja, otvarajući pred sobom ponor ludila.
"Sve nijanse zbrkanosti" (Sandorf, prijevod Karmela Cindrić) zbirka je priča nigerijske spisateljice Kasimme (umjetničko ime Kasimme Okani), prikazuje Nigeriju u začudnoj perspektivi koja suprotstavlja povijesnu tradiciju, mitologiju i običaje naroda Ibo uz sliku suvremene Nigerije opisane žargonom ulice.
"O, Williame" Elizabeth Strout (Profil, prijevod Srećko Jurišić), dobitnice Pulitzerove nagrade, ušao je i u finale nagrade Booker 2022. Roman govori o braku i tajnama.
Damona Galgut, dobitnik nagrade Booker za 2021. godinu, u romanu "Obećanje" (Lumen, prijevod Ana Josić) oslikava pad i propast bjelačke južnoafričke obitelji koja živi na farmi nedaleko od Pretorije. U toj priči o disfunkcionalnoj obitelji Swart i neispunjenu obećanju koje duguju svojoj vjernoj sluškinji Salome pogađaju nas nesmiljene i nježne istine.
"Te sitnice" Irkinje Claire Keegan (Hena.com, prijevod Tatjana Radmilo) posvećen je patnjama žena i djece u zloglasnim irskim Magdalenskim praonicama. Utemeljen na stvarnim događajima, pripovijeda o skromnu prodavaču ugljena i hrabrosti pojedinca da se suprotstavi moćnicima i šutnji zajednice.
"Iskrivljeni plug" jednog od ponajboljih suvremenih brazilskih pisaca Itamara Vieire Juniora (Hena.com, prijevod Marina Negotić) dobitnik je tri važe luzofonske nagrade: Jabuti, Oceanos i Leya. Tematizira ropstvo u ruralnim dijelovima Brazila u jeku 20. stoljeća. Vieira je izuzetan pripovjedač, koji nam egzotičan i dalek prostor Brazila približava i folklorom, mitologijom i vjerovanjima.
"Izdaja Anne Frank" kanadske autorice Rosemary Sullivan (Fokus, prijevod Anja Franjić) navodno otkriva tko je osoba koja je izdala obitelj Anne Frank. O ovom se djelu posebice puno govorilo u Nizozemskoj, gdje je na koncu knjiga povučena iz prodaje, jer teorija koju iznosi Rosemary Sullivan nije službeno provjerena i potvrđena. Knjiga, među ostalim, pruža detaljan uvid u preobrazbu grada poput Amsterdama pod okupacijom. Što se događa kad ljudi, iz bilo kojeg razloga, pognu glave? Što se događa kad prestaju vjerovati institucijama koje bi ih trebale štititi? Kako ljudi odgajani u slobodi reagiraju kad im katastrofa dođe na kućni prag?
Roman "Putzi. Hitlerov pijanist" Thomasa Snégaroffa (TIM press, prijevod Dubravka Celebrini) oslikava uspon Hitlerove nacističke stranke na vlast u Njemačkoj te ulogu koju je u tome imao Ernst Hanfstaengl - Putzi, predani nacist, Führerov prijatelj, pouzdanik i pijanist.
Henry James u "Portret jedne dame" (Iris Illyrica, prijevod Irena Škarica), klasiku 19. stoljeća, prati život mlade Amerikanke Isabel Archer. Roman propitkuje iskonske ideje osobne slobode, dužnosti, odgovornosti i izdaje.
"Dogovor" Hernana Diaza (Stilus, prijevod Lada Furlan Zaborac) ušao je u ovogodišnji širi izbor nagrade Booker, pripovijeda o tajkunu s Wall Streeta i kćeri ekscentričnih aristokrata. Zajedno su stekli nezamislivo bogatstvo.
Naklada Vuković & Runjić objavljuje "Sanjaju li androidi električne ovce?" Philipa K. Dicka (prijevod Maja Tančik) koji je poslužio Ridleyju Scottu kao predložak za "Blade Runner". Jedno od najpoznatijih ZF štiva u povijesti književnosti postavlja egzistencijalno pitanje što je to ljudskost, te je li potrebno nešto više od krvi i mesa da se bude čovjekom. Radnja romana smještena je u postapokaliptični San Francisco.
Vuković & Runjić ponovo izdaju "Samo strast" Annie Ernaux (prijevod Ela Agotić), ovogodišnje dobitnice Nobela. Knjiga je u nas prvi put prevedena prije točno dvadeset godina i već odavno rasprodana.
Bodoni izdaje "The Sick Bag Song" u prijevodu Voje Šindolića. Riječ je o pjesmama koje je Nick Cave zapisivao na vrećicama za mučninu koje putnici koriste u avionu, dajući toj poeziji i fizičku dimenziju: i sama je vrećica za mučninu postala pjesma. Potraga je to za stabilnom točkom u dugom izbivanju, stalnom premještanju i neprestanoj izloženosti tijekom sjevernoameričke turneje, vrtlog misli koji se urušavao u tim pjesmama.
U novom prijevodu Tatjane Radmilo Bodoni objavljuje "Zločin i kaznu" Fjodora Mihajloviča Dostojevskog. Novi će prijevod ruskog klasika približiti mlađim generacijama čitatelj(ic)a. Vječito aktualan roman vraća nas temeljnim pitanjima dobra i zla, morala i nemorala, krivnje i oprosta, vjere i ateizma, tradicije i modernosti.
Dvadeset i pet godina od objavljivanja prvog romana "Harry Potter i kamen mudraca" i dugo nakon što su na našem tržištu rasprodani prijevodi "Harryja Pottera", Mozaik knjiga novi je vlasnik prava za prijevod na hrvatski jezik. Prva ("Harry Potter i kamen mudraca") od sedam knjiga iz serije o Harryju Potteru izlazi za Interliber. Preostalih šest nastavaka ("Harry Potter i Odaja tajni", "Harry Potter i zatočenik Azkabana", "Harry Potter i Plameni pehar", "Harry Potter i Red feniksa", "Harry Potter i Princ miješane krvi" i "Harry Potter i Darovi smrti") bit će objavljeni u 2023. godini.
"Uspon zmaja", koji potpisuju George R. R. Martin, Elio M. García, Jr., i Linda Antonsson (Lumen, prijevod Marko Maras), monografija je o Martinovoj dinastiji Targaryen ekraniziranoj u seriji "Zmajeva kuća".
Gabrielle Zevin "Sutra, i sutra, i sutra" (Stilus, prijevod Paula Jurišić) priča je o dječaku i djevojčici koji se upoznaju u bolnici, poslije postaju kreativni partneri, stječu slavu i bogatstvo, ali i štošta drugo. Prava za ekranizaciju romana prodana su dok je tekst još bio u rukopisu.
PUBLICISTIKA
"Dnevnici", svezak II., Franza Kafke (TIM press, prijevod Nadežda Čačinović) iz prve ruke daju uvid u Kafkinu osobu, njegov svijet: kulturni i društveni život Praga na početku dvadesetog stoljeća, kompleksne osjećaje prema ocu, prema Maxu Brodu i ženi s kojom se nikad nije vjenčao, a osobito njegov dnevnik snova.
Brendan Simms u "Hitlerovu američkom gambitu" (Ljevak, prijevod Damir Biličić) na primjeru jednog od ikoničkih događaja 20. stoljeća, izloženog kao kronika nekoliko dana, obrađuje mnoge elemente rata i politike: lažne vijesti, pokušaji iskrivljavanja stvarnosti i špijunaža; način donošenja odluka u visokoj politici i koliko u visokoj politici bitnu ulogu igra slučaj, a koliko dubinske analize i planiranje te kako se donose odluke koje utječu na život i smrt milijuna ljudi.
Od carskog dekreta Josipa II. o njemačkom jeziku, preko uspona nacionalizma i stvaranja novih država nakon Prvog svjetskog rata, osvajanja Trećeg Reicha, kontrole Sovjetskog Saveza i konačnog rušenja komunizma, pa sve do suvremenog uspona nacionalizma i populističkih politika diljem regije, američki povjesničar John Connelly u svojoj knjizi "Od naroda do nacija - Povijest istočne Europe" (Fraktura, Vuk Perišić) opisuje posljedice povijesnih događaja na obične ljude koji su po često nejasnim kriterijima tvorili određene etnose. S obzirom na okolnosti u kojima su živjeli, istočni Europljani su, nedvojbeno, razvili osjećaj za neizvjesnost povijesti: nacije nisu vječne, one nastaju, a katkad i nestaju.
"Poslije rata: povijest Europe poslije 1945." (VBZ) djelo je britansko-američkog povjesničara Tonyja Judta (1948. - 2010.) koje predstavlja nezaobilaznu sintezu za proučavanje suvremene europske povijesti. Ujedno je riječ o prvom integralnom historiografskom djelu koje istodobno pokriva povijest i Istočne i Zapadne Europe poslije Drugog svjetskog rata, čime je autor na neki način pokazao da se "Istok ne može razumjeti bez Zapada, ali i obrnuto". Povjesničari su gotovo jednoglasni u ocjeni važnosti ovog obimnog i iscrpnog povijesnog djela (objavljenog 2006. na engleskom jeziku, na više od 1000 stranica), pa ga je ugledni britanski povjesničar Ian Kershaw proglasio "ponajboljom općom studijom" druge polovice 20. stoljeća, a Tvrtko Jakovina piše o Judtovoj knjizi kao o pravom "historiografskom čudu".
U eseju "Pet genija" Béla Hamvas (Disput, prijevod Kristina Peternai Andrić) tumači teoriju prema kojoj je Mađarska smještena na razmeđi pet geografsko-kulturnih predjela, od kojih svaki ima svoj specifični duh, "genij": prostranstva Istoka donose težnju za slobodom, Zapad označava društvenu progresiju i stabilnost, Sjever uspostavlja vezu s prirodom, Jug donosi "radost življenja", a Transilvanija u sebi utjelovljuje proturječne elemente ostalih arhetipova. Osim o tome Hamvas piše i o "svjetskoj krizi", univerzalnoj tradiciji i čovjekovu "temeljnom stanju" te društvenoj hijerarhiji (kastama), što su velike teme njegova ukupnog djela, ali i europskog antimodernizma općenito.
Profil objavljuje "Jugoslavija i politička ubojstva/Povijest i posljedice Titova rata protiv emigracije" autora Christiana Axboe Nielsena (prijevod Damir Biličić). Nielsen je izvanredni profesor studija Jugoistočne Europe na Sveučilištu Aarhus u Danskoj, radio je kao analitičar na Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju i na Međunarodnom kaznenom sudu, a bio je i vještak u međunarodnim i domaćim kaznenim te građanskim predmetima, uključujući suđenje Radovanu Karadžiću. Početkom 2014. dobio je upit njemačkih vlasti bi li bio voljan pripremiti stručni izvještaj za kazneni postupak koji se pred Visokim zemaljskim sudom u Münchenu vodio protiv dvojice visokopozicioniranih bivših dužnosnika jugoslavenske Službe državne bezbednosti, Josipa Perkovića i Zdravka Mustača. Nakon završetka suđenja dobio je dopuštenje Suda da svoj izvještaj pretoči u knjigu i upotrijebi dobivenu građu.
Dnevnik Milovana Đilasa naslovljen "Raspad i rat - Dnevnik 1989-1995" (Sandorf) zabilješke pisane od siječnja 1989. do njegove smrti travnja 1995, daju pregled tragedije Jugoslavije i njezinih naroda, povijesni dokument. Đilas bilježi svoja razmišljanja i osjećaje, strahove i tugu. Piše o općoj dezorijentaciji, vulkanu očaja i mržnje, beznađu i kaosu, groteski i tragediji, krvavom ponoru i bezumnoj, neizmjernoj bijedi… Bilježi da će izgleda umrijeti s Jugoslavijom, a kasnije zapisuje kako je nažalost preživio njezin raspad samo da bi bio svjedok krvavog građanskog rata.
"Rat je svugdje isti" (Fraktura, prijevod Rujana Jeger, Anita Peti-Stantić, Ivana Ramljak i Hana Samaržija) Slavenke Drakulić donosi niz njezinih eseja o ratu koji su uglavnom u stranim publikacijama izlazili od 1991. do danas.
Knjiga "Intelektualac", s podnaslovom "Čovjek u pitanju", Vjerana Zuppe (Durieux), pisana je kao istraživanje nastanka i povijesti pojma intelektualac. Taj neologizam smislio je početkom 19. stoljeća socijalist i utopist Henri Saint-Simon, u drugoj polovici 20. stoljeća dolazi do niza problema oko pitanja čemu još intelektualci. U drugome dijelu ove knjige, a nakon analize Matoševih i Krležinih stavova, središnja pitanja na tu temu odnose se na tekst "Deklariramo se kao grupa" iz 1960. Tu se analizira dvojstvo komunizam/socijalizam, kojim je pojam intelektualac zamijenjen pojmom disident.
Dvanaest godina nakon objavljivanja "Barbara" Alessandro Baricco u eseju "The Game" (VBZ, prijevod Snježana Husić)
ispisuje povijest digitalne revolucije od 70-ih godina 20. stoljeća do danas i mapira transformacije koje je digitalna revolucija izvršila na krajoliku ljudskog iskustva. Zašto su društveni mediji postali toliko popularni? Zašto ne možemo a da ne stvaramo svoje digitalne kopije na internetu? Kakva nas budućnost čeka? - samo su neka od pitanja koja postavlja u ovom eseju nagrađenom Europskom nagradom za esej "Charles Veillon" 2020.
Marco Aime, poznati talijanski antropolog, knjigom "Misliti drukčije" (TIM press, prijevod Hana Klak Ustolin) u deset pojmova približava nam disciplinu koja nam može pomoći u razumijevanju sve bržih promjena. Govoreći o različitim poimanjima svijeta, pokazuje da je današnji način života jedan od mnogih mogućih, ni bolji ni gori od drugih, te da je poznavanje pravila i mehanizama pomoću kojih postajemo ljudi i uspostavljamo društva jednako važno kao i spoznaja da se Zemlja okreće oko Sunca.
Johann Hari, istraživački novinar, u knjizi "Zašto se više ne možemo koncentrirati" (Planetopija) bavi se pitanjem što nam to neprestano i sve više podriva pažnju. Progovara o nametnutim vanjskim uzrocima koji nam svakodnevno nemilice kradu pažnju - od tehnologije koja služi profitu, a ne korisniku, i gospodarskog rasta kao glavnog ekonomskog načela, do loše prehrane i globalnog zagađenja.
Planetopija izdaje i knjigu "Umjetna inteligencija - napredak ili prijetnja" Stuarta Russella, britanskog znanstvenika, stručnjaka za umjetnu inteligenciju koji objašnjava kako umjetna inteligencija može unaprijediti život, ali i koje prijetnje se u njoj kriju ako čvrsto ne postavimo nadzor kako bismo bili sigurni da strojevi neće ispunjavati svoje, umjesto naših ciljeva.
"Temeljni zakoni ljudske gluposti" Carla M. Cipolle (Sandrof) sastoji se od dva duhovita eseja. U prvom autor - uz ironijsku distancu spram ambicioznih studija iz političke ekonomije - iznosi povijest zapadnoeuropske civilizacije kroz trgovinu paprom. U drugom eseju upozorava: glupi ljudi vladaju svijetom. Umjesto akademskog istraživanja o psihološkim razlozima zašto ljudi donose nepromišljene odluke, knjiga nastoji objasniti kako glupi ljudi djeluju te poziva na oprez, jer, tvrdi, 98 posto ljudi vjeruje da je pametnije no što uistinu jest.
OceanMore objavljuje memoare Ai Weiweija "1000 godina radosti i tuge - sjećanja" (prijevod Katarina Penđer). Slavni kineski umjetnik i disident Ai Weiwei u prvome dijelu knjige donosi tragičnu životnu i umjetničku priču svoga oca, pjesnika Ai Qinga, kojega je Mao Zedong označio kao "desničarskog intelektualca" zbog njegova kritičkog pogleda na vladu. Imao je teško djetinjstvo, s ocem je živio u gulazima za "preodgoj kroz rad". Ai Weiwei govori o vlastitome putu, od ranih studentskih dana preko velikih svjetskih izložbi pa do redovnog nadzora kineskih vlasti koje je kulminiralo njegovim višemjesečnim pritvorom 2011.
Izlazi i autobiografija Andree Bocellija "Glazba tišine" (Iris Illyrica). Koristeći treće lice u pokušaju objektivnog odmaka od onoga što je proživio, Bocelli pripovijeda o svome djetinjstvu, odrastanju, voljenim osobama i dragim mjestima, otvoreno govori o putu koji ga je doveo do današnjeg statusa jednog od najpoznatijih svjetskih tenora.
"Arsen - sjećanja" (Profil) knjiga je ispunjena sjećanjima na Arsena Dedića koja su autorici Diani Šetki iznijeli njemu bliski ljudi, od članova obitelji do značajnih ličnosti hrvatske kulture, glazbe, estrade i medija.
Školska knjiga objavljuje autobiografiju Matthewa McConaugheyja "Zelena svjetla" (prijevod Vedran Pavlić). Poznati oskarovac piše o životu dječaka iz radničke obitelji odgojene u katoličkom duhu, zamršenom odnosu s roditeljima, zlostavljanju u tinejdžerskoj dobi, glumačkom usponu, krizi i preporodu te duhovnim traganjima, partnerstvu i djeci.
Američki esejist, predavač, filozof i pjesnik Ralph Waldo Emerson predvodio je transcendentalistički pokret sredinom 19. stoljeća i bio pobornik individualizma i oštroumni kritičar društva i vremena u kojem je živio. Filozofski klasik "O prirodi" (Planetopija) njegova je prva knjiga u kojoj je iznio temelje transcendentalizma, sustava vjerovanja koji zastupa netradicionalno poštivanje prirode te sugerira da božansko prožima prirodu i da se put k razumijevanju samog sebe mora tražiti i pronalaziti u osamljenosti i kontemplaciji.
Osim njegove prve objavljene knjige "O prirodi", u ovom izdanju koje je preveo i priredio Vojo Šindolić, još su i odabrani dnevnički zapisi te glasovita prepiska s Waltom Whitmanom, kojom, smatraju neki, počinje moderna američka književnost.
"Što je film?" filmskog teoretičara i kritičara Andréa Bazina (Disput, prijevod Mirna Šimat) knjiga je eseja, a teme razmotrene u pojedinim esejima obuhvaćaju, među ostalim, odnos filma s drugim umjetnostima (romanom, kazalištem i slikarstvom), odnos filma s društvom, evoluciju vesterna, neorealizam…
Knjiga "Prisiljen da razmišljam" autora Borisa Perića i Tomislava Pletenca (Ljevak) zamišljena je kao niz psihoanalitičko-teorijskih ogleda o poetici hrvatske popularne glazbe, kako u tekstualnom, tako i u glazbenom pogledu.
Nakadašnji kapetan hrvatske nogometne reprezentacije Darijo Srna u autobiografiji, koju je napisao s Milanom Vlaović, pripovijeda svoju uzbudljivu životnu priču. "Zašto te zovu Srna" (VBZ) knjiga je o čovjeku koji je unatoč postignutim uspjesima doživio i prebrodio puno teških situacija i izazova.
Izlazi i nekoliko putopisa. "Ne postoji sutra u Atru" Martine Divić (Libricon) dobro je napisana zbirka kratkih priča iz zemalja zapadne Afrike - Senegala, Mauritanije i Maroka. Martina Divić bilježi trenutke, slučajne susrete i kroz njih pripovijeda o životima ljudi i mentalitetima krajeva kojima putuje.
"Mama Colombia" (Durieux), zbirka putopisnih priča Splićanina Vedrana Buble, pripovijeda o Kolumbiji koja se ogleda u ljudima koje susreće i njihovim pričama; bilo da je riječ o Somalcima koji u potrazi za boljim životom putuju preko pola svijeta, mladom medellinskom bračnom paru, kostimiranom vozaču taksija ili indijskom moreplovcu.
Zbirka putopisa Damira Šanteka "Gdje misli nestaju" (Mozaik knjiga) donosi zapise iz Srednje i Južne Amerike, Afrike, Azije i Europe.
Lara Černicki i Stašo Forenbaher već su se prethodnim knjigama "Kratke šetnje u prošlost", "Starim cestama preko Velebita" i "Starim cestama do mora" dokazali kao izvrsni poznavatelji hrvatske prirodne i kulturno-povijesne baštine, javnosti otkrili niz do tada zapostavljenih spomenika kulture. U knjizi "Kvarnerski otoci pješice i biciklom" (Libricon) pišu o Krku, Cresu, Lošinju i Rabu te o Prviću, Iloviku, Susku i Unijama.
"Odgajanje dobrih ljudi" Hunter Clarke-Fields (Egmont), kako u najavi stoji, objašnjava roditeljima kako ostati smireni - čak i tijekom najgorih djetetovih izljeva bijesa - i odgovoriti na njih konstruktivno i suosjećajno. O odgoju i majčinstvu govori i knjiga Danijele Miklec "Ti (ni)si sama" (Iris Illyrica).