Iz Ministarstva kulture priopćena je u utorak očekivana vijest - pjesnik Danijel Dragojević odbio je primiti Vladimira Nazora, najvišu državnu nagradu na području kulture i umjetnosti što ju dodjeljuje Republika Hrvatska za najbolja umjetnička ostvarenja u kategorijama godišnje nagrade i nagrade za životno djelo.
Danijel Dragojević, kojeg mnogi nazivaju najznačajnijim živućim hrvatskim pjesnikom, a koji je ovom prilikom trebao primiti nagradu za životno djelo, poznat je po svojoj samozatajnosti. Autor, rođen 1934. u Veloj Luci, intervjue ne daje, a nije niti član književnih udruženja. Zadnji put kada je bio viđen u javnosti, sada već davne 2010. godine, pjesnik se dao u trk pred objektivom fotoreportera Feđe Klarića, koji ga je slučajno susreo u splitskoj Marmontovoj ulici.
Stroga pravila
Pjesnik pritom odbija biti prevođen na druge jezike, a uspješno se sakriva čak i od svemoćnog Googlea, koji o njemu donosi zapanjujuće malo podataka,
Dragojević je objavio dvadesetak knjiga, a zadnja zbirka “Kasno ljeto” objavljena mu je prošle godine.
“Općepoznato je da gospodin Dragojević, naš najveći živući pjesnik, ne prima nagrade niti želi imati medijske nastupe. On smatra da su njegove knjige tu da govore u njegovo ime, same za sebe. To što je odbor odlučio dodijeliti njemu nagradu, jest njihovo pravo, kao što je njegovo pravo da je odbije. To je slična situacija kakva je bila sa J. P Sartreom i njegovom Nobelovom nagradom za književnost, koju je odbio šezdesetih”, rekao je Seid Serdarević iz Frakture, izdavačke kuće koja je tiskala Dragojevićeve zbirke “Negdje” i “Kasno ljeto”. Pritom su, govori, poštovali odluku da se tiska samo jedno izdanje. Broj primjeraka nikada nije bio objavljen u javnosti.
Tomislav Brlek, profesor na Odsjeku za komparativnu književnost FFZG-a i član komisije koja je ove godine odlučivala o Nazoru u kategoriji književnost, rekao nam je kako je žiri mogao pretpostaviti da će se tako razviti stvari s Dragojevićevom nagradom za životno djelo.
“Mogli smo to pretpostaviti, s obzirom na to da gospodin Dragojević već dulje vrijeme odbija sve nagrade. To, međutim, ne umanjuje važnost te njegove nagrade. On je nju zaslužio, a kakav je njegov stav prema tome, jest pitanje njegovog osobnog izbora”, komentirao je Brlek.
Nagrađeni roman
Godišnja će pak nagrada za područje književnosti biti uručena Ludwigu Baueru za roman “Muškarac u žutom kaputu”.
Nagrada za životno djelo u području glazbe pripala je Dunji Vejzović, a godišnju će dobiti Dalibor Bukvić za koncert održan u Muzeju Mimara u Zagrebu u okviru kojega je praizveden triptih...aeterna... za vokalni ansambl.
Marija Sekelez dobitnica je Vladimira Nazora za životno djelo na području kazališne umjetnosti, godišnju dobiva Krešimir Dolenčić za režiju opere “Čarobna frula” W. A. Mozarta u zagrebačkom HNK.
Za životno djelo na području likovne i primijenjene umjetnosti nagrađena je Nevenka Arbanas, a godišnja nagrada ide Matku Mijiću za samostalnu izložbu skulptura, objekata, instalacija, sliko-reljefa, asamblaža i crteža u Modernoj galeriji.
Dodjela 18. lipnja
Na području filmske umjetnosti za životno djelo nagradu dobiva Rade Šerbedžija, godišnju nagradu primit će Nebojša Slijepčević za dokumentarni film “Srbenka”.
Branko Silađin nagrađen je za životno djelo u području arhitekture i urbanizma, Tomislav Ćurković i Zoran Zidarić dobivaju godišnju nagradu za zgradu Vinarije u Kutjevu.
Nagrade će laureatima biti dodijeljene 18. lipnja u Hrvatskom državnom arhivu.
Nagradu dodjeljuje Odbor Nagrade Vladimir Nazor na prijedlog komisija koje osniva za pojedina područja umjetnosti. Predsjednika i članove Odbora, na prijedlog ministrice kulture, imenuje Hrvatski sabor iz redova umjetnika, kulturnih i javnih djelatnika. Odborom nagrade predsjeda akademik Zvonko Kusić.