Zajednica nakladnika i knjižara ovih je dana predložila Vladi da knjižare i antikvarijate otvore što prije, već za prvih mjera normalizacije života.
Očekuju da bi to moglo biti već sljedeći tjedan, a u četvrtak, 23. travnja održava se i Noć knjige. U drugoj fazi popuštanja mjera korona karantene očekuje se da će biti otvorene i knjižnice.
“Mi kao branša imamo sve preduvjete da se knjižare otvore, možemo napraviti da kupci drže socijalnu distancu i da se unutar knjižara provodi sva higijenska regulativa koju je predložio Stožer”, govori predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Slavko Kozina.
Prijedlog Vladi
O tome se za Jutarnji list očitovala i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek. “Analizirali smo različite djelatnosti u području kulture, umjetnosti i medija u promišljanju kako bismo mogli popuštati mjere. Prijedlog će biti objedinjen u Vladi, a nakon toga ćemo razgovarati s epidemiolozima”, rekla je ministrica.
“Mogu potvrditi da smo razgovarali s knjižarima o otvorenju knjižara, da će to biti sigurno jedna od mjera koju predlažemo, ali da smo u kontaktu i s drugim dionicima kako bismo predložili ono što je realno i što se može realizirati i u situaciji produljenih ograničenja.”
Knjižarska se branša tek netom donekle oporavila nakon ne tako davnog kraha Algoritma i Agrokora, pa je otvaranje knjižara bitno za cijelu knjižarsku i nakladničku industriju.
“Ne očekuje nitko velike promete niti promete kakvi su bili prije, jer broj kupaca koji posjećuju, šetaju ili gledaju bitno je smanjen, ali važno nam je čak i simbolički da se knjižare po mogućnosti otvore sljedeći tjedan, jer je 23. travnja Svjetski dan knjige i dan kad se održava naša manifestacija Noć knjige”, kaže Kozina.
Noć knjige se održava u cijeloj zemlji, na raznim je događanjima ranijih godina taj dan bilo više od 2000 sudionika, od škola, knjižara, knjižnica, pisaca, klubova čitatelja, bilo je puno aktivnosti što kreativnih što promidžbenih.
Ove se godine, zbog koronavirusa, Noć knjige održava online. “Otvaranje knjižara bi nam značilo vraćanje privida normalne situacije, bilo bi to bitno ohrabrenje, da ljudi mogu taj dan prošetati do knjižara, bila bi to velika, odlična poruka.
Ugledali smo se na talijanski model, oni su među prvim mjerama normalizacije otvorili knjižare i dućane s dječjom opremom. To nije slučajno. Zemlja koja je tako puno stradala zadnjih mjeseci kao što je Italija šalje jasnu poruku što znači i koja je uloga kulture”, upozorava Kozina i dodaje: “Imamo oko tisuću i petsto ljudi zaposlenih u knjižarskoj i nakladničkoj industriji.
Na to se nadovezuje barem tisuću pisaca, lektora, korektora, prevoditelja, grafičkih dizajnera, ukratko ljudi raznih profila koji su uključeni u proizvodnju knjige. Pri tom mislim da su ove moje brojke zapravo vrlo konzervativna procjena. Otvaranje knjižara donijelo bi optimizam u cijelu branšu. Paradoks je da u ovim trenucima, kad su ljudi puno kući i kad se više čita, kupci ne mogu do knjiga.”
Online prodaja
Naravno da su tiskane knjige dostupne online prodajom, a mnogi čitaju i digitalna izdanja, ali u nas prodaja internetom još uvijek čini tek mali dio prodaje.
“Tijekom svih ovih godina internet prodaja je bila oko 5 posto prodaje knjiga. Ova nova situacija s koronavirusom i karantenom sigurno će taj kanal prodaje učiniti jačim, prvi podaci kažu da se prodaja knjiga preko interneta skoro udvostručila”, govori Mišo Nejašmić, vlasnik Superknjižare i član Vijeća Zajednice nakladnika i knjižara.
“Ali, s obzirom na to da je to u ukupnoj prodaji knjiga nešto ispod 5 posto, što će reći da je glavnica, tj. čak 95 posto prodaje knjiga zaustavljeno, čak i da je ta prodaja od 5 posto duplo narasla i dalje je to svega 10 posto, blokirano je dakle i dalje 90 posto kanala prodaje.
Hoće li doći do daljnjeg većeg povećavanja prodaje internetom ovisi o razvoju cijele ove situacije i dužini trajanja pandemije, mogu se očekivati promjene, ali one teško da mogu biti dramatično veće, jer da se podigne prodaja i više puta, to je i dalje možda nekih 20 posto od ukupne prodaje knjiga. Pa ako je 80 posto kanala blokirano, to znači ulazak u duboku depresiju.”