Ministarstvo kulture objavilo je imena dobitnika Nagrade za dramsko djelo Marin Držić za lanjsku godinu.
Predrag Raos osvojio je prvu nagradu za tekst “Raj pa kraj”, drugu dijele Sanja Porobija za tekst “Bez traga (par riječi predgovora)” i Dorotea Šušak za djelo pod nazivom “Kako smo preživjeli Dies Irae”. Treću nagradu dijele Beatrica Kurbel za “Park” i Ivana Vuković za “55 kvadrata”.
Osim nagrađenih naslova, među 40 tekstova koji su pristigli na natječaj za nagradu, Povjerenstvo preporuča još tri naslova za koja drže da zaslužuju da ih se iščita kao potencijalna uprizorenja. To su drame “Drage naše ruševine” Ružice Aščić, “Generator snova (skica života i mita H. P. Lovercraft)” Jadranke Bargh i “Zvijezda na Mjesecu” Borne Vujčića.
Crnohumorni kut
Raosov “Raj pa kraj” satiričan je tekst o Božjoj kreaciji Adama i Eve uz asistiranje Lucifera i pomoć poslušnih anđela predvođenih arkanđelom Mihaelom. Govori o kontra-evoluciji čovjeka i žene koji iz Raja kreću kao razmaženi i bahati, stereotipni predstavnici suvremenog muškarca s pivom u ruci i ženom u ulozi dominirajućeg zanovijetala, a sve pod dirigentskom palicom Lucifera.
U ovom se tekstu, ističe Povjerenstvo, autor vješto poigrao civilizacijskim tekovinama, izvrnuvši priču postanka, ukazujući na problematiku međuljudskih odnosa od samih početaka ukorijenjenu u egocentričnosti, neradu i željom za zadovoljavanjem osnovnih instinkata, poentirajući ih kroz lucidni, crnohumorni kut gledanja obogaćen suvremenim referencama.
U drami Dorotee Šušak “Kako smo preživjeli Dies Irae” glavni lik je nastavnica, samohrana majka troje djece koja donosi svoju životnu priču borbe sa Zakonom o stečaju potrošača Republike Hrvatske. U pitanju je ispovjedno-poetska drama, pisana gotovo isključivo u monološkoj formi slobodnog stiha. Nastavnica je rastrgana između financijske krize, svakodnevnog života i brige za djecu kojoj želi priuštiti sve što i druga djeca imaju.
Ubojstvo u parku
“Bez traga (par riječi predgovora)” Sanje Porobije je triler s elementima horora. Radnja je smještena u jednom selu na otoku gdje prilikom pogreba u grobu pronalaze leš nepoznate djevojke. U maloj sredini u kojoj se svi poznaju, isprva su šokirani otkrićem, međutim kako se priča razvija otkriva se sve veća involviranost cijelog mjesta u strašni zločin.
Obrati polako rasvjetljavaju priču o četiri sestre čiji je otac nasilnik ubio majku te su mu one presudile, zavjetovavši se na skrivanje svog ženskog identiteta i vođenje života kao muškarci. Otkrivanje tajne dolazi usred ljubavne veze jedne od sestara s mještaninom koji ju nakon što otkriva njezin pravi identitet siluje i ubija.
Isprepletenost ljudskih sudbina, tragičnost neuspjele ljubavne veze i nasilje nad ženama tvore temeljnu okosnicu trećenagrađene drame “Park” Beatrice Kurbel.
Tematizira nemogućnost pomirbe s prošlošću i gluhoću i sljepoću društva spram nasilja prema ženama nakon što je Emina majka brutalno ubijena u parku. Ema se godinama na godišnjicu ubojstva ponovo vraća na isto mjesto - park, istovremeni simbol grozne tragedije, ali i nevinog djetinjstva.
Susrećući se u suvremenosti sa svjedocima ubojstva, susjedima koji žive oko parka, Ema ponovo otvara stare rane, evocirajući uspomene i tražeći svojevrsnu pravdu. Drama završava pomirbom svih uključenih i svojevrsnim stvaranjem spomenika preminuloj u parku prilikom čega se svatko na svoj način pokušava oprostiti od preminule i opravdati svoj položaj.
“55 kvadrata” Ivane Vuković priča o obitelj koja zbog turizma, ali i postupaka njezinih članova podleglih zamkama suvremenog načina života - gubi sve. Prisiljeni su zajedno živjeti u 55 kvadrata zbog iznajmljivanja stanova turistima, baka nikada ne dočekuje odlazak u dom jer je sin prodao stan i prokockao novce…