Preminula je anglistica, prevoditeljica i profesorica Sonja Bašić Antić, u široj javnosti poznata i kao prva supruga glumca Relje Bašića. Zajedno imaju kćer Ninu Babić.
Sonja Bašić rođena je u Rijeci, pa je u intervjuu za Vijenac, koji je s njom radio Igor Marko Gligorić, jednom prilikom rekla: "Moji su korijeni u škrtom primorskom tlu koje oplakuju plave vode Kvarnerskog zaljeva. Postoji jedno platno, mislim da sam ga vidjela u starom zagrebačkom kazalištu u Gornjem gradu. Naslov slike je Pogled s Plasa, sela kod kojeg pred putnikom u vlaku prvi put pukne pogled na cijeli Kvarnerski zaljev. Na slici su zdesna nalijevo sela Hreljin, Praputnjak, Krasica, sela s kojima je vezana moja obitelj, pa dolje u udubini Bakarski zaljev s prekrasnim prastarim gradićem Bakrom (gdje se rodio moj otac), i već nadomak Sušaka i Rijeke, Kostrena Sv. Barbara (ishodište oca moje majke). Mislim da od Hreljina do Rijeke nema više od dvadeset kilometara...".
Školovana je u Zagrebu, gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirala anglistiku, a 1964. godine stekla doktorat znanosti na temu recepcije Edgara Allana Poea u hrvatskoj i srpskoj književnosti. Gotovo čitav svoj radni vijek provela je na Odsjeku za engleski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu kao profesorica, šefica katedre za amerikanistiku i voditeljica poslijediplomskih američkih studija. Od 1992. do 1994. g. bila je dekan Filozofskog fakulteta. Sada je profesor emeritus. Jedan je od osnivača i član uredništva časopisa Književna smotra.
Od 1966. do 1973. godine bila je tajnica Hrvatskog centra PEN kluba. U više navrata boravila je u SAD na stipendijama za znanstveno usavršavanje na američkim sveučilištima Columbia, New York University i Yale, a kao gost-profesor predavala je na New York University i Texas A&M University. Održala je brojna izlaganja na međunarodnim skupovima u Europi (Pariz, Sevilja, Rim, Beč, Bonn, Oslo, Graz, London, Dublin, Rennes, Trst, Venecija i dr.), a u Hrvatskoj u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku te na sveučilištima u Osijeku, Zagrebu i Rijeci, gdje je već godinama gost-profesor američke književnosti. U hrvatskim i inozemnim časopisima objavila je niz znanstvenih radova s područja moderne anglo-američke književnosti (o Jamesu, Hemingwayu, Faulkneru, Joyceu te mnogim suvremenim američkim piscima) i narativne teorije te knjigu Subverzije modernizma. Joyce i Faulkner. (Zagreb 1996).
U Hrvatskoj objavljuje u časopisima Studia romanica et anglica zagrabiensia, Književna smotra, Umjetnost riječi, Forum i Republika. S mnogim izdavačkim kućama surađuje kao urednica i autorica predgovora, kritičkih komentara i monografskih rasprava. Veći projekti kojima je značajno pridonijela su Povijest svjetske književnosti, Zlatna knjiga američke poezije, Leksikon stranih pisaca, Izabrana djela E. A. Poea i Izabrana djela Williama Faulknera. Prevela je na engleski niz monografija i kataloga s područja književnosti, glazbe i likovne umjetnosti. U suradnji s Gigom Gračan na hrvatski je prevela knjigu Davida Lodgea Načini modernog pisanja. Posebno se bavila prevođenjem modernih američkih i engleskih dramskih tekstova. Prevela je dvadesetak kazališnih hitova najpoznatijih suvremenih autora, od kojih su mnogi izvođeni na pozornicama hrvatskih kazališta.
U spomenutom intervjuu u "Vijencu" opisala je i kako se zaljubila u prevođenje: "Već sam od malih nogu bila sprijateljena sa stranim jezicima: od kolijevke do svoje trinaeste godine imala sam guvernantu koja je sa mnom govorila njemački. Za vrijeme Drugog rata moj je otac bio u talijanskom zatvoru u Rijeci jer je pomagao partizanima, a zatim je interniran u gradiću Mirandoli u Italiji. Majka i ja pošle smo za njim. Cijelu školsku godinu 1942/43. primala sam privatnu poduku (majka me nije dala u školu da ne bih morala biti u fašističkoj dječjoj organizaciji Balilla) i na kraju privatno položila 4. i 5. razred osnovne škole".
Bavila se, intenzivno, i skijanjem, bila je svojedobno i prva hrvatska alpinistkinja. Na Jahorini je svojedobno osvojila treće mjesto na studentskom natjecanju. Relju Bašića upoznala je na Kranjskoj gori, kako je rekla u intervjuu za Jutarnji list. Bila je i prva hrvatska skijaška olimpijka.