SLAVNI KNJIŽEVNIK

PREMINUO SLOBODAN NOVAK Odlazak pisca kultnog hrvatskog romana 'Mirisi, zlato i tamjan'

    AUTOR:
    • Goran Šikić

  • OBJAVLJENO:
  • 26.07.2016. u 12:34

Zagreb, 28112012.
Predstavljanje Sabranih djela Slobodana Novaka u izdanju Matice hrvatske, u velikoj dvorani Matice Hrvatske.
Na fotografiji: Slobodan Novak, Igor Zidic i Tonko Maroevic.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / HANZA MEDIA

Jedna jedina knjiga bila je dovoljna da se Slobodan Novak velikim slovima upiše u povijest hrvatske moderne proze

Smrt je hrvatskog književnika i člana HAZU Slobodana Novaka zatekla u dubokoj starosti. Rođen je u Splitu prije 92 godine, 3. studenog 1924., u staroj splitskoj obitelji Novakovih.

Osnovnu školu završio je u Rabu, a gimnaziju je polazio u Splitu, te maturirao u Sušaku (Rijeka). Drugi svjetski rat proveo je u partizanima, što je kasnije ironizirao u autobiografskim zapisima 'Digresije' i 'Protimbe' (2003.). Hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti diplomirao je u Zagrebu 1953. godine.

Jedna jedina knjiga bila je dovoljna da se Slobodan Novak velikim slovima upiše u povijest hrvatske moderne proze. Književni domet njegovog romana 'Mirisi, zlato i tamjan', objavljenog 1968. godine, konkurira egzistencijalističkim klasicima svog vremena u europskim i svjetskim razmjerima. Radnjom smještenom u 60-e godine prošlog stoljeća, roman se odvija oko umirovljenog intelektualca srednjih godina koji sa ženom izoliran na otoku njeguje staricu Madonu Markantunovu, nekadašnju bogatu patricijku i vlasnicu polovice otoka.

Novakov antijunak sažima iskustvo cijele generacije koja je vjerovala u politički projekt i socijalnu utopiju, da bi na koncu doživjela bolno otrježnjenje.

Svoj književni put započeo je kratkotrajnom epizodom pisanja poezije, a zatim se fokusirao na pripovjednu prozu koju objavljuje u časopisima 'Krugovi' i 'Republika'. Pozornost je privukao kratkim autobiografskim romanom 'Izgubljeni zavičaj' (1955.) u kojemu opisuje događaje iz djetinjstva na idiličnom otoku.

U njegov književni opus ubraja se zbirka novela Tvrdi grad i kratki roman Izvanbrodski dnevnik, a pisao je i radio-drame (Strašno je znati, Majstore, kako vam je ime? i Zakrivljeni prostor), te kritike i feljtone. Među njegovim novelama naročito se ističu Badessa madre Antonia, Južne misli i Treba umrijeti logično.

 

Zagreb, 28112012.
Predstavljanje Sabranih djela Slobodana Novaka u izdanju Matice hrvatske, u velikoj dvorani Matice Hrvatske.
Na fotografiji: Slobodan Novak.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / HANZA MEDIA
 

Slobodan Novak proglašen je počasnim građaninom Grada Raba 1999. godine. Poznat je kao jedan od hrvatskih intelektualaca koji je kritički pisao o ulasku Hrvatske u EU.

 

Slobodan Novak bit će pokopan u obiteljskoj grobnici u Rabu, a ispraćaj iz Zagreba bit će u ponedjeljak 1. kolovoza u 10.50 sati iz mrtvačnice na Mirogoju.

"Smrću akademika Slobodana Novaka Hrvatska je izgubila jednog od svojih najvećih književnika i velikog domoljuba koji je svojim djelom obilježio burno razdoblje suvremene hrvatske povijesti. Bio je jedan je od klasika suvremene hrvatske književnosti i jedan od najuglednijih članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Kvalitetom i izražajnošću svojih proznih djela dosegnuo je vrhunce usporedive s europskim i svjetskim dosezima. Akademik Novak pripada među nacionalne velikane koji su zadužili hrvatsku književnost, hrvatsku kulturu, Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti i hrvatski narod. Bio je protivnik dogmatske misli i zloupotrebljavajuće slobode te se zalagao za čistoću umjetničkog izričaja", izjavio je povodom smrti akademika Novaka predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić.

Prijavite se na portala Jutarnji.hr i ne propustite najnovije vijesti iz Hrvatske i svijeta

Izdvajamo