'RAJSKI KLJUČAR'

PRIČE O ŠARENOJ GALERIJI LIKOVA IZ RATNIH 90-ih Nakon romana 'Obala maršala Tita', novinar Vlado Vurušić objavio i zbirku priča

    AUTOR:
    • Jutarnji list

  • OBJAVLJENO:
  • 14.03.2020. u 16:35

Zagreb, 161018.
Koranska 2.
Na fotografiji: Vlado Vurusic.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Tomislav Krišto / HANZA MEDIA

Vlado Vurušić

Pred čitateljem se niže defile karaktera: idealisti, zanesenjaci, junaci, kukavice, ucviljene majke, oficiri i vojnici, časnici i dragovoljci

Nakon romana “Obala maršala Tita”, objavljenog 2018. godine, nedavno je iz tiska izašla i knjiga priča novinara i publicista Vlade Vurušića “Rajski ključar”.

Zbirka priča izašla je u izdanju Naklade Breza, a tematski se kreće u prvim godinama rata u Hrvatskoj. “Vurušićeve priče, različite duljine, vraćaju nas u ratne godine sugestivnošću velike snage”, kaže se u recenziji knjige. “Pred sobom vidimo defile karaktera – idealiste, zanesenjake, junake, kukavice, ucviljene majke, oficire i vojnike, časnike i dragovoljce.”

Vlado Vurušić, rođen 1960. u Trogiru, novinar je Jutarnjeg lista, karijeru je započeo u listu Polet, a tekstove je objavljivao i u Danasu, Startu, Nedjeljnoj Dalmaciji, Mladini te Globusu. Za dvije reportaže objavljene u Globusu dobio je nagradu Hrvatskog novinarskog društva Marija Jurić Zagorka. Objavio je, uz ostalo, dvije publicističke knjige “Nogomet: svjetska prvenstva” (s Ivicom Buljanom, 2010.) te “Slaven Bilić: priča o nogometu i rokenrolu” (2008.). Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je slavistiku – rusistiku, te prevodi s ruskog jezika.

Okretanje proznoj književnosti u zrelim godinama objasnio je i recenzent knjige Boris Rašeta:

“U zrelijim godinama čovjek shvati da se istina neke epohe ili nekog trenutka, njen duh, ono supstancijalno životno, ne nalazi u povijesnim knjigama, registrima, brojkama i statistikama. Ono istinsko nekog vremena se nalazi u književnosti, ako je ta književnost dobra”, napisao je, dodavši da se bez “naknadne pameti” u pojedinim pričama govori i o drugoj, srpskoj strani rata i što se događalo Srbima koji su ostali s ove strane bojišnice, od izbacivanja iz stanova do nepovjerenja okoline prema njima.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo