Lani su se knjige, kad nas je već korona zatvorila u četiri zida, više čitale, no to ne znači da su se bitno više i kupovale. Za lockdowna i knjižare su imale ključ u bravi, prodalo se bitno više samo putem interneta. Kako je u nas eknjiga u povojima, domaće izdavače nije dotaknula njihova povećana prodaja, koja je zabilježena na Zapadu.
Glavni urednik i vlasnik Frakture Seid Serdarević kaže da su za 2021. napravili više izdavačkih “scenarija” – optimistični, pesimistični i realni, “pa ćemo tome", objašnjava, "prilagođavati izdavački plan. Vidjet ćemo kako se će godina razvijati.” Za sada su svi književni festivali i sajmovi koji se održavaju u prvoj polovici godine odgođeni ili preseljeni na online platforme.
Domaće izdavače pitali smo što namjeravaju objaviti ove godine, koje su im izdavačke perjanice u godini za koju se nitko ni ne usudi prognozirati kako će izgledati…
V.B.Z. će objaviti zadnji, nedovršeni roman lani preminulog Bekima Sejranovića, “Chinook”. Glavni junak je pisac, Bosanac, nastanjen u Norveškoj, bivši ovisnik, trenutno u procesu odvikavanja od narkotika. Zatičemo ga na promo-turneji romana koji je netom izašao na engleskom, objavljen u SAD-u.
Radnja se zbiva u jesen 2016., u doba predsjedničkih izbora na kojima će pobijediti Trump. Pisca na promocijama prati nepoznati starac koji ga uporno ispituje je li musliman, je li komunist… Čudnovati starac će bosanskog pisca “dovesti” do plavokosog mladića, podrijetlom s Balkana, lovca na krzna, trapera, odvest će ga u divljinu sjevernoameričkih planina i u neko posve drugo doba, neposredno nakon završetka američkog građanskog rata.
Roman Zorana Predina
U 2021. izlaze i knjiga priča Borivoja Radakovića, novi romani Marinka Koščeca, Drage Glamuzine, Gorana Gerovca… (V.B.Z.), Borisa Perića (“Kafkin podrum”, Ljevak), Tatjane Gromače (Sandorf). Gromača se u “Početnici za luđake” bavi (samo)propitivanjima – junak priče muškarac je bez jasnog, fiksiranog identiteta i životne uloge, razgovara sa psihoterapeutom, radi bilješke, pokušava otkriti vlastitu prošlost.
Roman "Okretište" Damira Karakaša, koji izlazi u izdanju Disputa, bavi se teškom psihofizičkom traumom protagonista, načinom njegova nošenja s njom i pronalaženjem mehanizama ponovnog vraćanja povjerenja u ljude i svakodnevicu. Okidač radnje je stvaran nemili događaj otprije nekoliko godina u kojemu je autor bio napadnut na ulici, na okretištu tramvaja, pred zgradom u kojoj živi, nakon kojega junak završava u bolnici u doslovnom se smislu riječi boreći za život.
Dokumentaristička pozadina romana Dražena Katunarića “Prije vječnosti” (Sandorf) su tragična zbivanja 1993., dvanaest radnika Hidroelektre smrtno je stradalo od islamskih terorista.
Zoran Predin u romanu “Mongolske pjege” (Fraktura) pripovijeda o snazi ljubavi s jedne te nerazumijevanju i vjerskoj nesnošljivosti s druge strane.
Ovu će godinu u izdavačkoj kući Hena com obilježiti zbirka kratkih horor-priča „Što smo izgubili u vatri” najbolje argentinske spisateljice nove generacije Mariane Enríquez, u kojoj autorica donosi izvrsne priče o argentinskom predgrađu, uokvirene jezom, hororom i užasom. U prijevodu je i dugo iščekivana, dosad neobjavljeni roman „Nerazdvojne” Simone de Beauvoir. Napisan 1954., baca novo svjetlo na odrastanje njegove autorice, a govori o strastvenom i tragičnom prijateljstvu Simone i Zaze te egzistencijalističkim i intelektualnim ambicijama te uvažene feministkinje i teoretičarke.
Za ljubitelje kvalitetne kriminalističke literature Hena com priprema nagrađivani krimi-serijal kubanskog pisca Leonarda Padure, a hrvatski prijevod doživjet će i još jedan roman Elif Shafak, „Pogled”, napisan u prvim fazama autoričina stvaralaštva. Od domaćih naslova u toj izdavačkoj kući najavljuju i nove romane Lore Tomaš, Renata Baretića, Zorana Pilića i mnogih drugih.
OceanMore objavljuje "Najljepšu noć duše" Sándora Jászberényija, roman koji čini 12 priča u kojima mađarski ratni dopisnik prati događaje tijekom arapskog proljeća, politička previranja u Egiptu, Izraelu i Iranu, istovremeno se boreći s vlastitim demonima. Jászberényija zovu enfant terribleom mađarske književnosti, a kritičari ga uspoređuju s Hemingwayem. Isti izdavač najavljuje i roman "Posljednji stavak" Roberta Seethalera, koji prati slavnog skladatelja Gustava Mahlera na putovanju brodom iz New Yorka u Europu.
V.B.Z. objavljuje i novi roman Jonathana Franzena “Raskrižje”, prvi dio trilogije “Ključ svih mitologija” koja se proteže kroz tri generacije i prati kulturološka previranja do danas. Smješten u povijesni trenutak moralne krize i sežući do početka dvadesetog stoljeća, “Raskrižje”, najavljuje izdavač, služi kao temelj za opsežno istraživanje ljudskih mitologija, dok obitelj Hildebrandt navigira političkim, intelektualnim i društvenim strujama proteklih pedeset godina.
Izlazi i “Berta Isla”, najnoviji roman Javiera Maríasa napisan 2017., nagrađen španjolskom nagradom kritičara (Premio de la Critica). Berta Isla i Tomás Nevinson upoznali su se kao srednjoškolci u Madridu 60-ih godina za vrijeme Francova režima. Mladi i zaljubljeni, odlučuju provesti život zajedno, ne sumnjajući da će s vremenom postati potpuni stranci.
Fraktura objavljuje roman “I njihova djeca za njima” za koji je autor Nicolas Mathieu dobio Nagradu Goncourt. Priča je to o ljudima uhvaćenima u zaleđe globalizacije, o obiteljima razapetima između pristojnosti i bijesa.
Posthumne priče
Bit će objavljen i “Grad pare” Carlosa Ruiza Zafóna, likovi, motivi i atmosfera iz “Groblja zaboravljenih knjiga” prisutni su i u ovim pričama. Autor je umro radeći na knjizi, a izdanje je ugledalo svjetlo dana zahvaljujući Zafónovom uredniku.
Na 700. obljetnicu Danteove smrti Sandorf izdaje biografiju “Dante – priča o životu” autora Marca Santagata, ista kuća objavljuje i humoristički krimić Maxa Bunkera “U ime mafije”, autora Alana Forda, Luciana Secchija, našoj publici poznatijeg kao Max Bunker.
Koprivnički Šareni dućan objavljuje "Godine kuge" Daniela Defoea, prvi prijevod te knjige na hrvatski. Prevoditelji su Denis Peričić i Domagoj Čavrak, a knjiga bi trebala izaći već do 1. veljače.
Profil priprema nove prijevode Elene Ferrante, Anthonyja Horowitza, Maggie O'Farrell, Reze Aslana, Anne Applebaum, Adama Granta...
Lumen izdaje triler-horor Stephena Kinga "Dr. Sleep", zastrašujući nastavak kultnog romana "Isijavanje", u kojemu pratimo kako se Dan, sada odrasli sin Jacka Torrancea, ponovo susreće s duhovima hotela Overlook. Mate Maras je za Lumen preveo trilogiju "Farseer" kraljice fantasyja Robin Hobb, a Marko Kovačić "Tajnu zajednicu" Philipa Pullmana.
Što se tiče publicistike, bit ćemo u prilici čitati “Povijest Hladnog rata” norveškog povjesničara Odda Arnea Westada (Fraktura), koja Hladni rat promatra kao globalnu pojavu u perspektivi od stotinu godina, od prve krize kapitalizma koncem 19.st. do pada Berlinskog zida i raspada SSSR-a. V.B.Z. izdaje “Poslije rata: povijest Europe poslije 1945.” U knjizi "Sovjetistan" Erika Fatland (TIM press) na primjeru pet bivših sovjetskih republika – Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana, Turkmenistana i Uzbekistana – oslikava razvoj tih zemalja od raspada SSSR-a do danas.
Školska knjiga priprema "Nema mjesta za male snove – Hrabrost, imaginacija i stvaranje modernoga Izraela" Šimona Peresa, koji u tom svome autobiografskome djelu iskreno pripovijeda o događajima koji su obilježili desetljeća povijesti mlade izraelske države. Ta izdavačka kuća najavljuje i studiju "Magija na hrvatskome povijesnom prostoru" Denivera Vukelića, koja prvi put u Hrvatskoj složeni fenomen magije obrađuje na sveobuhvatan, interdisciplinaran način.
Dnevnik Cesarčeve žene
OceanMore objavljuje "Alternativne činjenice" Åse Wikforss, koje se bave fenomenom post-istine. Koristeći primjere iz društva i politike, autorica nastoji objasniti po čemu se znanje razlikuje od mišljenja, zašto se sumnja i dezinformacije tako lako šire, zašto je tako teško prihvatiti istinu i kako nas društvena priroda ljudskog znanja čini lakim metama za manipulacije.
"Dnevnik 1918-1934." Marije Vinski, liječnice, intelektualke židovskog porijekla rođene u današnjoj Ukrajini, odrasle u Beču, koja je zrele godine života provela u Zagrebu, koji izlazi u izdanju Disputa, zapis je jedne kompleksne osobe i hrabre žene koja je u hrvatskoj javnosti malo poznata, tek kao životna družica Augusta Cesarca (i ona je, po svemu sudeći, bila pogubljena na Dotrščini 1941. godine). U kontekstu činjenice da su međuratni ženski dnevnici prava rijetkost, ova će knjiga pružiti vrijedan uvid u društveni, ekonomski, socijalni i, napose, emocionalni položaj žene i iskustvo majčinstva u prvoj polovici 20. stoljeća.
Ljevak donosi “Imperij” najvećeg poljskog književnog putopisca 20. stoljeća Ryszarda Kapuścińskog o raspadu SSSR-a, a kombinira sjećanja iz djetinjstva s novinarskim zapisima u kojima autor prati relevantne svjetske događaje. TIM press također objavljuje Kapuścińskog, knjigu "Drugi", koja pruža novi pogled na zapadnjačku ideju Drugog: neeuropskog ili neameričkog.
Ivo Goldstein u knjizi "Hrvatska 1990. – 2020., Godine velikih nada i gorkih razočaranja" (Profil) donosi opširan pregled trideset godina samostalne Hrvatske.
Britanski premijer Boris Johnson napisao je biografiju Winstona Churchilla koji mu je, kaže, najveći povijesni uzor. "Winston Churchill: Kako je jedan čovjek stvarao povijest" izdaje Profil.
Bit će objavljena i "Možemo! Rađanje nove hrvatske ljevice" Roberta Bajrušija, novinara koji od početka prati i piše o djelovanju grupe mladih, novih lijevih aktivista i ideologa, koji su se u raznim akcijama u Zagrebu, a potom i na prostoru cijele Hrvatske oformili i afirmirali kao zanimljiv i politički efikasan pokret boraca za socijalnu pravdu i pravnu državu.