Izdavačka kuća Fraktura upravo je obilježila 18 godina postojanja otvaranjem svoje prve knjižare na adresi Kneza Mislava 17 u Zagrebu. U sto metara četvornih trenutno se može naći oko dvije tisuće naslova, odnosno oko 10 tisuća knjiga, kako Frakturinih, tako i onih još 40-ak nakladnika s kojima je su za sada sklopili ugovore, priča nam urednik Seid Serdarević.
- Jako smo sretni da smo otvorili knjižaru i nadamo se da će ona biti mjesto raznih okupljanja, kuća književnosti u svakom smislu te riječi: otvorena za sve pisce, autore, za različite programe, za ono što se zove dobra vibracija u kvartu i u gradu - rekao nam je Serdarević još na iznimno posjećenom otvorenju, koje je bilo obilježeno cjelodnevnim programom.
- Trebao nam je baš ovakav prostor u kojem ćemo moći prezentirati knjige na način koji je primjeren, a s druge strane imati bazu u kojoj ćemo moći održati niz promocija i imati živo mjesto za živu kulturu - kaže.
S programima su intenzivno počeli već protekloga tjedna.
- Nadamo se da će ovo biti mjesto stalnog i živog kontakta s našim postojećim, ali i s novim čitateljima. U blizini je niz srednjih škola pa se nadamo da ćemo otvoriti i mogućnost da se mladi više uključe u književnost - kaže.
Lokacija
Iako knjižara nije smještena u strogi centar grada, Serdarević smatra da to nije nužno problematična stavka.
- Ovaj dio grada dobro vibrira. U posljednje se vrijeme centar, kao što je bio slučaj recimo 80-ih godina, širi na veći potez. Rekao bih na relaciju od Trga Francuske republike do Kvatrića, a volio bih da to bude i šire, da centar grada nije samo na Cvjetnom trgu, kao što je to bilo neko vrijeme - kaže i dodaje da su u blizini i drugi kulturni objekti poput HDLU-a ili Kuće arhitekture Oris.
Prostor u koji se smjestila nova knjižara u vlasništvu je Državnih nekretnina, a Fraktura je ponudila najveći iznos za najam na natječaju provedenom u prosincu.
- Najam plaćamo po komercijalnoj cijeni - kaže Serdarević, pa otkriva još detalja o prostoru: - Trideset godina je ovaj prostor bio prazan. 1994. je zatvoren dućan koji se tu nalazio. Koliko smo mogli vidjeti po natpisima, tu su se prodavale sanitarije, keramika i slično. Prostor je krasan, nadam se da smo ga na dobar način oživjeli. Postavili smo visoke police, a Tomislav Buntak je oslikao strop prizorima inspiriranim književnim djelima i mitologijom - priča urednik i otkriva da su prostor intenzivno uređivali od travnja pa sve do dana prije otvorenja.
S vremenom planiraju u knjižari održavati i razne unplugged svirke, a velika želja im je i proširenje u podrumski prostor. - Taj dio zamišljamo kao prostoriju u kojoj bismo mogli imati razna predavanja, edukacije, književne klubove, aktivnosti koje nisu nužno vezane uz promotivni dio našega posla. Teško mi je unaprijed prognozirati u kojem ćemo još smjeru ići, no sumnjam da ćemo u sklopu knjižare imati mjesto za popiti kavu. Kafić bi u tom slučaju prevladao, a želimo da naglasak ostane na književnosti - priča.
Korona kriza je, kao i na cjelokupno gospodarstvo, ostavila itekakav utjecaj i na izdavače.
Pad prodaje
- Svi smo imali minimalni pad prodaje od 30 posto, a kod knjižara je to išlo i do većih brojki, između 50 i 60 posto. Europska komisija je predvidjela godišnji pad od 11 posto, što ćemo itekako osjetiti, tim više što se u našoj branši posljedice krize većinom osjete s povećim vremenskim odmakom jer nam se posao temelji na dugoročnim projektima. No, nadamo se i dat ćemo sve od sebe da nam knjižara bude isplativa - govori Serdarević. Kaže i kako u svakoj smjeni imaju dvoje zaposlenih knjižara i voditelja.
Vremena su, slaže se, teška, no u nakladničkom su sektoru, kaže, navikli na krizni menadžment.
- Izdavaštvo i knjižarstvo su uvijek na rubu profita. Tržište i naklade su maleni. Većina se ljudi ovim poslom bavi iz ljubavi te da zaradi plaću srednjoškolskog profesora. Slično kao što je i u medijima - priča, pa nastavlja: - No, s druge strane, moramo biti optimistični. Knjige su tu da nam pruže utjehu, mogućnost da se odvojimo od ekrana na koje smo svi prilijepljeni.
Ovdje uspijevamo prezentirati knjige, otvoriti razgovor s našim kupcima, čitateljima koji su svi pozvani da dođu, uvijek pitaju za preporuku i vide što od izdanja imamo novo. Uvijek je za izdavača dobro imati i vlastitu knjižaru. Živimo u takvom tipu kulture, to je oduvijek tako, čak i prije II. svjetskog rata je bilo uobičajeno da su izdavači često i knjižari. To u poslovnom smislu osigurava veću stabilnost - tumači.
Širenje ponude
Vjeruje da će za dolazak na pozitivnu nulu nakon otvaranja knjižare biti potrebno više od godine dana. - Za to će trebati vremena, dok se ljudi naviknu da imamo knjižaru i dok ju dobro ucrtaju na svoju mapu - kaže Serdarević. Kada je riječ o suradnji s drugim nakladnicima, objašnjava da prodaja tuđih knjiga u Hrvatskoj funkcionira po komisijskom principu. -
Nadamo se da ćemo do jeseni imati ugovore s većinom nakladnika, pa čak i mikronakladnika, raznih instituta i slično. Želimo biti mjesto na kojem je svaka knjiga nabavljiva. No nemamo plan tuđe knjige prodavati i preko svojih online kanala. To bi bio zahtjevan pothvat, prvenstveno zbog toga što bi zahtijevao gradnju nekog novog brenda - objašnjava.