StoryEditor
RIZIK ILI POGODAK

Seid Serdarević: Trebat će nam više od godinu da dođemo na pozitivnu nulu

‘U nakladničkom sektoru navikli smo na krizni menadžment. Ali dio grada gdje je knjižara dobro vibrira‘, kaže Serdarević.
Seid Serdarević
 Neja Markičević/Cropix

Izdavačka kuća Fraktura upravo je obilježila 18 godina postojanja otvaranjem svoje prve knjižare na adresi Kneza Mislava 17 u Zagrebu. U sto metara četvornih trenutno se može naći oko dvije tisuće naslova, odnosno oko 10 tisuća knjiga, kako Frakturinih, tako i onih još 40-ak nakladnika s kojima je su za sada sklopili ugovore, priča nam urednik Seid Serdarević.


- Jako smo sretni da smo otvorili knjižaru i nadamo se da će ona biti mjesto raznih okupljanja, kuća književnosti u svakom smislu te riječi: otvorena za sve pisce, autore, za različite programe, za ono što se zove dobra vibracija u kvartu i u gradu - rekao nam je Serdarević još na iznimno posjećenom otvorenju, koje je bilo obilježeno cjelodnevnim programom.


- Trebao nam je baš ovakav prostor u kojem ćemo moći prezentirati knjige na način koji je primjeren, a s druge strane imati bazu u kojoj ćemo moći održati niz promocija i imati živo mjesto za živu kulturu - kaže.


S programima su intenzivno počeli već protekloga tjedna.


- Nadamo se da će ovo biti mjesto stalnog i živog kontakta s našim postojećim, ali i s novim čitateljima. U blizini je niz srednjih škola pa se nadamo da ćemo otvoriti i mogućnost da se mladi više uključe u književnost - kaže.

image
Marko Todorov/Cropix


Lokacija

Iako knjižara nije smještena u strogi centar grada, Serdarević smatra da to nije nužno problematična stavka.
- Ovaj dio grada dobro vibrira. U posljednje se vrijeme centar, kao što je bio slučaj recimo 80-ih godina, širi na veći potez. Rekao bih na relaciju od Trga Francuske republike do Kvatrića, a volio bih da to bude i šire, da centar grada nije samo na Cvjetnom trgu, kao što je to bilo neko vrijeme - kaže i dodaje da su u blizini i drugi kulturni objekti poput HDLU-a ili Kuće arhitekture Oris.


Prostor u koji se smjestila nova knjižara u vlasništvu je Državnih nekretnina, a Fraktura je ponudila najveći iznos za najam na natječaju provedenom u prosincu.


- Najam plaćamo po komercijalnoj cijeni - kaže Serdarević, pa otkriva još detalja o prostoru: - Trideset godina je ovaj prostor bio prazan. 1994. je zatvoren dućan koji se tu nalazio. Koliko smo mogli vidjeti po natpisima, tu su se prodavale sanitarije, keramika i slično. Prostor je krasan, nadam se da smo ga na dobar način oživjeli. Postavili smo visoke police, a Tomislav Buntak je oslikao strop prizorima inspiriranim književnim djelima i mitologijom - priča urednik i otkriva da su prostor intenzivno uređivali od travnja pa sve do dana prije otvorenja.


S vremenom planiraju u knjižari održavati i razne unplugged svirke, a velika želja im je i proširenje u podrumski prostor. - Taj dio zamišljamo kao prostoriju u kojoj bismo mogli imati razna predavanja, edukacije, književne klubove, aktivnosti koje nisu nužno vezane uz promotivni dio našega posla. Teško mi je unaprijed prognozirati u kojem ćemo još smjeru ići, no sumnjam da ćemo u sklopu knjižare imati mjesto za popiti kavu. Kafić bi u tom slučaju prevladao, a želimo da naglasak ostane na književnosti - priča.


Korona kriza je, kao i na cjelokupno gospodarstvo, ostavila itekakav utjecaj i na izdavače.


Pad prodaje

- Svi smo imali minimalni pad prodaje od 30 posto, a kod knjižara je to išlo i do većih brojki, između 50 i 60 posto. Europska komisija je predvidjela godišnji pad od 11 posto, što ćemo itekako osjetiti, tim više što se u našoj branši posljedice krize većinom osjete s povećim vremenskim odmakom jer nam se posao temelji na dugoročnim projektima. No, nadamo se i dat ćemo sve od sebe da nam knjižara bude isplativa - govori Serdarević. Kaže i kako u svakoj smjeni imaju dvoje zaposlenih knjižara i voditelja.

image
Marko Todorov/Cropix


Vremena su, slaže se, teška, no u nakladničkom su sektoru, kaže, navikli na krizni menadžment.


- Izdavaštvo i knjižarstvo su uvijek na rubu profita. Tržište i naklade su maleni. Većina se ljudi ovim poslom bavi iz ljubavi te da zaradi plaću srednjoškolskog profesora. Slično kao što je i u medijima - priča, pa nastavlja: - No, s druge strane, moramo biti optimistični. Knjige su tu da nam pruže utjehu, mogućnost da se odvojimo od ekrana na koje smo svi prilijepljeni.

Ovdje uspijevamo prezentirati knjige, otvoriti razgovor s našim kupcima, čitateljima koji su svi pozvani da dođu, uvijek pitaju za preporuku i vide što od izdanja imamo novo. Uvijek je za izdavača dobro imati i vlastitu knjižaru. Živimo u takvom tipu kulture, to je oduvijek tako, čak i prije II. svjetskog rata je bilo uobičajeno da su izdavači često i knjižari. To u poslovnom smislu osigurava veću stabilnost - tumači.

image
Neja Markičević/Cropix


Širenje ponude

Vjeruje da će za dolazak na pozitivnu nulu nakon otvaranja knjižare biti potrebno više od godine dana. - Za to će trebati vremena, dok se ljudi naviknu da imamo knjižaru i dok ju dobro ucrtaju na svoju mapu - kaže Serdarević. Kada je riječ o suradnji s drugim nakladnicima, objašnjava da prodaja tuđih knjiga u Hrvatskoj funkcionira po komisijskom principu. -

Nadamo se da ćemo do jeseni imati ugovore s većinom nakladnika, pa čak i mikronakladnika, raznih instituta i slično. Želimo biti mjesto na kojem je svaka knjiga nabavljiva. No nemamo plan tuđe knjige prodavati i preko svojih online kanala. To bi bio zahtjevan pothvat, prvenstveno zbog toga što bi zahtijevao gradnju nekog novog brenda - objašnjava.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. kolovoz 2020 13:40