U svojim slavnim danima nakladnička kuća Algoritam dominirala je hrvatskim knjižnim tržištem. Ponajprije su bili prepoznatljivi po velikim komercijalnim hitovima ( J. K. Rowling, Tolkien, George R. R. Martin, John Grisham, Stephen King, Patricia Cornwell i dr.), dakle specifičnim oblicima književne zabave. No, Algoritam kao nakladnik koji je godišnje objavljivao stotinu dvadeset knjiga na godinu, od početaka je njegovao i literarnu fikciju (jednu je ediciju uređivao Zlatko Crnković), a postupno je razvio doličnu publicističku ediciju Factu u kojoj su objavljivane knjige uglednih autora, poput Slavoja Žižeka, Tonyja Judta ili Terryja Eagletona, te prepoznatljivu biblioteku hrvatskih pisaca.
Kalibar koja je udomila, među ostalim, i pisce poput Renata Baretića, Nade Gašić ili Olje Savičević Ivančević. Algoritam je godinama bio i vodeći uvoznik strane knjige i multimedije, s razvijenim lancem vlastitih knjižara i naravno da je mnoge začudila vijest da je 2015. Algoritam zbog predstečajne nagodbe bio prisiljen privremeno obustaviti proizvodnju knjiga.
Doista, što se dogodilo s Algoritmom? Problemi nisu, naravno, od jučer, a glavni je uzrok dugogodišnja gospodarska kriza u Hrvatskoj koja je Algoritam spopala na svim frontovima: i kao nakladnika i kao uvoznika i kao knjižara. U Algoritmu nisu krizu toliko podcijenili koliko nisu pomišljali da bi mogla trajati toliko dugo - njihova je procjena bila da bi mogla trajati dvije do tri godine, a da će se potom stanje stabilizirati. Ranija iskustva su im sugerirala da kriza dođe i prođe, ali da se naposljetku sve vrati na staro.
No, do 2015. ne samo da se ništa nije vratilo na staro, nego je situacija postajala sve lošija, a kako i ne bi kad je pad prodaje knjiga u Hrvatskoj u posljednjih pet godina iznosio čak 60 posto! Stvar je dodatno zakomplicirala činjenica da Algoritam - kao ni druge nakladničke kuće - u posljednjih nekoliko godina nije imao hitove poput "Harryja Pottera", kojima bi rekompenzirali barem dio troškova, a u Algoritmu su i čitavo vrijeme optimistički tiskali isti broj naslova, iako u manjim nakladama, vjerujući da će se kupci prije ili kasnije zaželjeti Algoritmovih izdanja i vratiti u knjižare. No, to je ipak utjecalo na veće troškove proizvodnje i manji profit.
Situaciju je dodatno otežao neočekivan pad prodaje strane knjige i multimedije pa su i knjižare odjednom zašle u minus, što je tvrtku doslovce paraliziralo.
Problemima se pokušalo doskočiti osnivanjem zasebne tvrtke Algoritam Profil Mozaik (APM), što je bio potez koji je imao svoju logiku, iako je vrijeme reduciranja troškova najma koji su opterećivali knjižare trajao dulje od očekivanog. Zatvaranjem deset knjižara drastično su srezani troškovi, no i to je došlo prekasno da bi imalo trenutni efekt.
Algoritam je danas u nezavidnoj situaciji i zato što nakladništvo sve više funkcionira prema tzv. teoriji dugog repa - dakle na usitnjenoj prodaji, a ne na velikim bestselerima na kojima se brzo diže velika lova. Stara formula na kojoj je Algoritam temeljio svoju poslovnu filozofiju - da svaki peti objavljeni naslov mora biti toliko velik hit da lako pokrije gubitke prva četiri, i još donese dobit, danas je na izdisaju, a Algoritmu je dodatan problem to što je nakladništvo po definiciji specifičan posao u koji se mora puno ulagati i što je dobit mala i sporo naplativa.
- Svaka kriza nosi svoje žrtve. Kao odgovorna osoba u tvrtki zahvaćenoj krizom morate donijeti odluku treba li odmah u početku drastično zarezati u tkivo i odbaciti sve neprofitabilne projekte ili se treba postupno usklađivati s trendom pada prometa. Mi smo izabrali ovu potonju i s viđenjem generala poslije bitke - pogriješili. U jednom trenutku smo izgubili utrku s vremenom. Predstečajna nagodba, tj. proces restrukturiranja tvrtke s nesretnim imenom nije stečaj, nego pokušaj oporavka. To nije kraj, nego novi početak - kaže Neven Antičević.
- Mislim da smo ovaj put realnije sagledali put pred nama u kojem ipak postoji svjetlo na kraju tunela. Oporavak opće ekonomije trebao bi dati malo vjetra u leđa, ali i bez toga smo presložili prihode i troškove tako da Algoritam može opstati. Još je puno novih knjiga pred nama - zaključuje.
Ono što najviše zabrinjava i Algoritam i sve ostale nakladnike jest pitanje je li kriza izdavaštva uopće dotaknula dno i hoće li se ikad kupci vratiti u knjižare? Zasad ne postoje nikakvi pouzdani znakovi oporavka - postoje samo neki signali koji upućuju na stagnaciju krize - no ove će godine svi biti sretni ako se barem ponove prošlogodišnji rezultati. O bilo kakvom rastu prodaje teško da može biti nekog govora, no sve je izvjesnije da bi u sljedećim godinama moglo doći do polaganog oporavka.
- Podaci koje prikupljamo govore da nakon dugogodišnje krize i konstantnog pada prodaje napokon dolazi do stagnacije - tvrdi Mišo Nejašmić, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske. "Na osnovi razgovora, potpisanih dogovora i razrađenih strategija možemo se nadati laganom oporavku u sljedećim godinama. Naravno, preduvjet boljih nakladničkih rezultata u budućnosti bit će stabilna državna politika prema knjizi i knjižnom sektoru."
Sudbina Algoritma sada je u rukama vjerovnika koji do kraja godine moraju donijeti odluku o predstečajnoj nagodbi. U Algoritmu vjeruju da su dovoljno iskusni da mogu riješiti probleme i vratiti se na staze stare slave, Algoritam kao nakladnička kuća postoji već gotovo četvrt stoljeća - ali važno je shvatiti da je Algoritmov oporavak u interesu i nakladničke scene i hrvatske kulture uopće. Nitko ne bi imao koristi od eventualne propasti Algoritma, nego samo štete. Dovoljno je spomenuti da APN drži barem trećinu tržišta, što znači da bi njegova propast samo još dodatno suzila ionako jadno hrvatsko tržište knjiga. I naravno, posve je jasno da danas ne postoji nakladnik koji bi mogao preuzeti ulogu koju je svih ovih godina imao Algoritam.