DRAGULJI NA INTERLIBERU

SVE O PONUDI NOVIH NASLOVA NA NAJVEĆEM SAJMU KNJIGA Od romana Igora Štiksa i Drage Hedla do biografija Vedrane Rudan i Mike Špiljka

Zagreb, 111114.
Zagrebacki velesajam.
Ministrica kulture RH Andrea Zlatar Violic otvorila je ovogodisnji sajam knjiga Interliber 2014 koji se odrzava na Zagrebackom velesajmu.
Na fotografiji: stand s knjigama.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Tomislav Kristo / CROPIX

 

Interliber počinje sljedećeg utorka, 12. studenoga. U ovo doba izdavači svake godine intenziviraju svoju produkciju.

Osim mnoštva prijevodne literature, ovih dana izlazi i niz naslova domaćih autora. Nove romane objavit će, neki su u posljednjih tjedan-dva već i izašli, Igor Štiks “W”, Miljenko Jergović “Herkul”, Kristijan Vujičić “Kad su padali zidovi”, sva tri u izdanju Frakture. U izdanju V.B.Z.-a izlaze pak novi romani dvojice prethodnih dobitnika V.B.Z.-ove nagrade - “Plivač” Ivice Prtenjače te “Kuća” Ivice Ivaniševića, a upravo otisnuti “Rastanci” Mani Gotovac imali su i prvo predstavljanje.

Disput objavljuje “Nemirnicu” Mihaele Gašpar, Mozaik knjiga novi roman Pavla Pavličića “Štićena osoba”, Sandorf “Kako zavoljeti morskog psa?” Nataše Govedić, Ljevak “Kijevsku piletinu” Drage Hedla. Romane objavljuju i Radenko Vadanjel, Vesna Marić “Plava ptica” (Sandorf), Mirjana Buljan “Četvrti krug” (Ljevak), Iva Gjurkin, Amir Alagić “Tuneli” (Durieux), Almin Kaplan, Ena Katarina Haler, Đurđica Stuhl­reiter, Josip Vujčić (V.B.Z.).

Antiratna priča

Prtenjačin “Plivač” antiratni je roman; mladić, dvadesetogodišnjak, 1991. pokušava na sve moguće načine nestati iz vidokruga svih, ni sa kim ne komunicira i ne želi da ga itko vidi kako bi izbjegao mobilizacijski poziv i ratno ludilo. “Kuću” Ivice Ivaniševića, autora čiji dosadašnji opus odlikuje vedrina Mediterana i humor, izdavač najavljuje kao tonalitetom najturobniji njegov dosadašnji naslov. “Kuća” pripovijeda o ljudima i osjećajima, bolesti, smrti i usamljenosti.

“Herkula” Miljenka Jergovića Fraktura najavljuje kao satiru koja opominje, upozorava na nacionalizam i lokalni fašizam. U desetljeću ispred nas Hrvatska, i dalje u EU, zemlja je uništena gospodarstva, propao je i turizam koji je “pojeo” obalu, vlada epidemija trbušnog tifusa koji su navodno donijeli islamski teroristi. General, ratni heroj, u velebnoj vili na obali daje intervju na dan okršaja nogometnih reprezentacija Hrvatske i Srbije… U sklopu edicije izabranih djela Miljenka Jergovića Fraktura izdaje i dva piščeva naslova koji do sad nisu bili objavljeni u Hrvatskoj - “Otac” te “Mačka čovjek pas”.

“Kad su padali zidovi” Kristijana Vujičića govori o odrastanju na zagrebačkim ulicama krajem osamdesetih. Globalne glazbene zvije­zde sviraju po ovdašnjim stadionima, a demokracija kuca na vrata. Vujičićevi junaci prolaze emocije od euforije do straha, “šeću” od neobuzdanih tuluma do zračnih uzbuna, od internacionalizma do nacionalizma, od komunizma do višestranačja.

“W” Igora Štiksa, pisan u maniri trilera, obiluje intrigama i obratima, daje presjek posljednjih pola stoljeća ljevice, njezinih borbi i padova. Pavličićeva pak “Štićena osoba” priča je o nizu ubojstava u Zagrebu koje rješava novinar crne kronike Ivo Remetin.

“Nemirnica” Mihaele Gašpar roman je o umirovljenom uraru koji nakon što umire supruga i sam obolijeva te kreće polako prihvaćati spoznaju o svršetku života. Vlastita savjest ne dopušta da mirno usne, dovlači mu u misli sve one koje je povrijedio i one na koje je odavno zaboravio.

“Plava ptica” Vesne Marić autobiografski je, izbjeglički roman, opisuje kronologiju života koji započinje u gotovo idiličnom predratnom Mostaru, preko noći se pretvara u ratnu i postratnu noćnu moru, izbjegličku sudbinu na južnodalmatinskoj obali te u Velikoj Britaniji.

Nove zbirke priča napisali su Andy Jelčić “Vrijeme hladnijih snova” (Hena com) te Neven Ušumović “Zlatna opeklina” (Sandorf). Jelčić, skupa s austrijskom autoricom Evom Menasse, u izdavačkoj kući Vuković & Runjić objavljuje i zbirku “Trideset portreta i poneka uvreda” u kojoj piše, među ostalima, o Viktoru Žmegaču, Dani Budisavljević, Karl-Markusu Gaußu. Profil, pak, objavljuje zbirku izabranih priča Jurice Pavičića “Skupljač zmija”.

Zanimljiva je zbirka “Autorske bure” šesnaest pisaca iz Hrvatske i susjednih zemalja, koji su priče napisali za boravka na književnim rezidencijama po mjestima i otocima Kvarnera, u sklopu jednog od projekata Rijeka 2020. Pisci “Autorskih bura” su Faruk Šehić, Dorta Jagić, Milena Benini, Vladimir Arsenijević, Lejla Kalamujić, Nora Verde, Robert Perišić, Enver Krivac, Edo Popović, Asja Bakić, Damir Karakaš, Tea Tulić, Bekim Sejranović, Olja Savičević Ivančević, Zoran Žmirić i Josip Novaković.

 

Poezija i publicistika

Hena com objavljuje tekst monodrame Zijaha Sokolovića “CABAres, CABArei”, kultne predstave koja se igra već 26 godina i izvedena je gotovo 1400 puta. HDP izdaje antologiju Tonka Maroevića “Svjetlaci. Hrvatsko pjesništvo trećega poraća (1996. - 2019.)”. Nove zbirke poezije imaju Ana Brnardić “Vuk i breza” (Hena com), Robert Perišić “Siromašni čovjek kojeg boli glava” (Sandorf), Mateja Jurčević “Žene iz Altamire”, Nada Topić “Stope u snijegu” (Meandar), Alen Brlek “Sang”, Romeo Mihaljević “Do mraza”, Ivana Buljan Legati “Dover”, Nikolina Glištra “Crvena trava” i Vera Vujović “Prkos čuperka trave” (HDP).

Što se naslova publicistike tiče, izlazi drugi svezak dnevnika Zdravka Malića “Noć bez sna” (Disput). Polonist, prevoditelj, pjesnik, antologičar, Malić nudi pogled na devedesete u Hrvatskoj i u svijetu.

V.B.Z. je upravo objavio autobio­grafiju Vedrane Rudan “Ples oko sunca“ i putopis Borisa Veličana “Stakleni grad”, Mirjana Krizmanić napisala je “Psihološku kuharicu” u kojoj donosi - recepte psihologa. “Nismo same” zbirka je ispovijesti žena oboljelih od raka, njihovih partnera, članova obitelji i prijatelja, izbor priča objavljivanih na portalu Nismo same; knjigu je priredila Ivana Kalogjera, a objavljuje je Profil. U ispovijestima žene bez oklijevanja, straha i srama govore o bolesti te otvaraju neke još i danas tabu teme vezane uz bolest, poput stigmatizacije okoline, gubitka posla, nerazumijevanja partnera i okoline…

Edo Popović i Ljiljana Đorđević, pisac i arhitektica, napisali su “Kako živjeti na Zemlji” (OceanMore), knjigu u kojoj pripovijedaju o svojem iskustvu preseljenja iz Zagreba na selo, o životu s prirodom.

Inoslav Bešker u knjizi “Riječ po riječ” objašnjava značenja riječi; riječ je o tekstovima što ih je objavljivao na stranicama Jutarnjeg od 2009., od kada je nastajao taj jedinstveni etimološki rječnik.

Studija o humoru

“U zemlji klonova” Igora Rudana treća je u nizu popularno znanstvenih knjiga o 21. stoljeću što ih piše taj znanstvenik, član Kraljevskog društva u Edinburghu i direktor tamošnjeg Centra za globalno zdravlje. Knjiga se dijelom temelji na tekstovima koje je Rudan objavljivao na Facebooku od 2017. do 2019., te donosi priče iz života znanstvenika emigranta kao i eseje o nekima od gorućih pitanja 21. stoljeća.

“Život u filmu 1 - uzori i dosezi” Nenada Polimca (Gordogan/Srpsko kulturno društvo Prosvjeta) prvi je dio trilogije u kojoj autor sumira svoje bavljenje filmom kao filmski kritičar i novinar. Ivo Goldstein napisao je “Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća” (Profil). Ovih je dana, dvije godina nakon što je Slavko Goldstein preminuo, objavljena knjiga njegovih izabranih tekstova “Proslovi za bolju zemlju” (Fraktura). Hrvoje Klasić napisao je političku biografiju Mike Špiljka, Željko Rohatinski autobiografiju “Persona non grata” (Ljevak).

Davor Nikolić, autor “Između zvuka i značenja” (Disput), napisao je prvu hrvatsku monografiju u potpunosti posvećenu usmenoretoričkim žanrovima (basne, zdravice, brojalice, brzalice, blagoslovi, kletve, hvale, rugalice). “Uvod u verbalni humor” Ivana Markovića (Disput) povezuje lingvistiku s drugim disciplinama koje se bave jezikom i humorom - antropologijom, psihologijom, sociologijom, filozofijom, neuroznanošću.

Mirela Holy napisala je “Agencije za odnose s javnošću”, a Damir Matković “Televizijski program” (Školska knjiga) u kojima, svatko iz svojeg područja, govore o bitnim aspektima medija. Pažnje je vrijedna i studija “Držićev Ja i Drugi” Mie Đikić (Durieux). “Magija na hrvatskom povijesnom prostoru” Denivera Vukelića (Školska knjiga) pregled je magijskih vjerovanja i praksi na hrvatskom prostoru pisan interdisciplinarnim metodama etnologije i antropologije, povijesti i kroatistike. Hermes naklada objavila je autobiografiju Luke Modrića.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo