U Srpskom kulturnom centru "Josif Runjanin" u Glini u srijedu je predstavljena znanstvena monografija Igora Mrkalja "Ustaški teror i genocid - primjer Gline i glinskoga kotara 1941.–1942. godine“ koja donosi istraživanje i dokumentiranje zločina, što je, kako je istaknuto, posebno važno u vremenu kada povijesni revizionizam sve više uzima maha.
"Dogodio se genocid. Nema pravih argumenata kojima bi se to moglo radikalno osporiti, što autor u knjizi jasno dokazuje“, rekao je urednik knjige i povjesničar Ivo Goldstein.
Naglasio je kako je knjiga potkrijepljena brojnim dokumentima iz arhiva, izjavama glinskog župnika Franca Žužeka i nadbiskupa Alojzija Stepinca, kao i tvrdnjama pripadnika ustaškog pokreta iz tog vremena.
"To je to. Ovo bi trebao biti kraj priče o ovom dramatičnom događaju koji nas i 85 godina poslije i dalje opterećuje“, zaključio je Goldstein.
Predstavljanje je održano simbolično 13. svibnja, na dan prvog masovnog ustaškog zločina u Glini 1941. godine, kada je bez ikakvog povoda uhapšeno, odvedeno i ubijeno oko 450 Srba iz Gline i okolice, rekao je povjesničar Milan Radanović.
Time je Glina, dodao je, postala prvi grad u NDH u kojem su, svega mjesec dana nakon njezina proglašenja, pobijeni gotovo svi odrasli muškarci srpske nacionalnosti, što je trajno promijenilo socijalnu, profesionalnu i nacionalnu strukturu grada.
Autor knjige Igor Mrkalj smatra da njegova opsežna monografija predstavlja najpotpuniju rekonstrukciju i povijesnu raspravu o tim događajima.
"Knjiga predstavlja siguran i nezaobilazan temelj za suprotstavljanje svim manipulacijama, mistifikacijama i negacijama masovnih ustaških zločina, kao i općenito zločinačkog karaktera ustaške države, njezinih stvarnih ciljeva i načina funkcioniranja“, rekao je.
Knjigu su zajedno objavili Srpsko narodno vijeće i Profil.
Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac istaknuo je kako je zločin u Glini, po svojoj masovnosti i okrutnosti, jedan od najvećih zločina počinjenih u vrijeme NDH izvan koncentracijskih, radnih i logora smrti.
Predsjednica Documente Vesna Teršelič upozorila je da sudbina žrtava iz Gline iz svibnja 1941. široj javnosti u Hrvatskoj još nije dovoljno poznata.
"Knjiga je znanstveni temelj da se Hrvatski dom preimenuje u Spomendom, kako se zvao kada je sagrađen. To je prilika za sve u Hrvatskoj da se zapitamo što nam znače činjenice o žrtvama i kako ih priznajemo. Grad Glina trebao bi vratiti ime Spomendoma“, rekla je Teršelič.
Politolog Ilija Ranić istaknuo je kako je autor argumentirano dokazao da je u Glini u to vrijeme počinjen genocid nad Srbima, Židovima, Romima i Hrvatima antifašistima.
"Knjiga je važna jer je revizionizam na djelu, manipulira se poluistinama i izjednačavaju se ustaše i partizani. To je pogubno i u tom kontekstu ova knjiga dolazi kao otrežnjenje“, rekao je Ranić.
Na predstavljanju je istaknuto da su nakon tog zločina uslijedili i brojni drugi masovni ustaški zločini u Glini i glinskom kotaru tijekom 1941. i 1942. godine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....