Preporuke za pet temama posve razliičitih, zanimljivih knjiga koje će objaviti hrvatski nakladnici 2026.
Helen Jukes: "Pčelinje srce ima pet dijelova" (Mala zvona)
Autobiografski roman, priča o godini života pčelarice iz Oxforda, početnice koja na dar dobiva košnicu medonosnih pčela i odgovornost da o njima što više nauči i za njih se pobrine. Prijatelji joj daruju roj pčela jer prema narodnoj predaji darovane pčele donose sreću, a Helen je u lošoj životnoj fazi. Započinje prvu godinu kao pčelarica. Što točno znači uzdržavati divlja stvorenja? Što može naučiti o sebi učeći o pčelama?
Reinhold Messner: "14 vrhova" (V.B.Z.)
Opisuje jedno od najvećih postignuća u povijesti alpinizma: osvajanje svih 14 vrhova viših od 8000 metara. Messner je bio prvi čovjek kojemu je to uspjelo, bez upotrebe dodatnog kisika i često u alpskom stilu, čime je pomaknuo granice onoga što se tada smatralo mogućim u visokim planinama. U knjizi se nižu priče o svakom usponu, ali i o godinama priprema, neuspjesima, povratcima i teškim odlukama. Govori i o psihičkom pritisku, samoći i trenucima sumnje koji su pratili njegove ekspedicije.
Ryszard Kapuściński: "Nogometni rat" (Sandorf)
Dijelom dnevnik, a dijelom reportaža, ovo je kronika rata između Hondurasa i Salvadora u kasnom 20. st. Kapuściński je i skovao, a mediji proširili izraz "nogometni rat". Razlog izbijanja rata bila je nogometna utakmica 1969., a knjiga govori o zastrašujućim, grotesknim i komično apsurdnim aspektima života tijekom rata.
Ali, to je i kronika reportaža o Nkrumahu, Ben Belli, Lumumbi, južnoafričkom aparthejdu te sukobima Grka i Turaka na Cipru iz pera jednog od najvećih reportera i stranih dopisnika 20. stoljeća.
Rutger Bregman: "Moralna ambicija" (Ljevak)
Nizozemski povjesničar, poznat po knjizi "Ljudski rod" kojom je postigao golemi uspjeh, a u kojoj na temelju desetina psihologijskih i socioloških eksperimenata objašnjava da su ljudi inherentno dobri, u ovoj knjizi proučava kako vrijeme i talente koje imamo iskoristiti na najbolji mogući način za zajednicu i čovječanstvo. Zvuči idealistički i utopijski, ali Bregman se time bavi u maniri najboljeg empiričara istraživača.
Carl Öhman: "Zagrobni život podataka. Što se događa s vašim informacijama kad umrete i zašto je to važno" (TimPress)
U doba kada se velik dio života događa na internetu, što se zbiva s našim digitalnim tragovima nakon smrti? Umjetna inteligencija već omogućuje svojevrsnu "komunikaciju" s preminulima, a uskoro bi na društvenim mrežama moglo biti više mrtvih nego živih. U sljedećih 30 godina umrijet će oko dvije milijarde ljudi, ostavljajući digitalno naslijeđe budućim generacijama. Öhman istražuje tko bi trebao kontrolirati te podatke, a uz to upozorava na njihove političke i društvene posljedice.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....