Situacija s ovogodišnjim Interliberom, najavljenim za termin od 10. do 15. studenoga, svakim danom i sa svakim novooboljelim od koronavirusa sve je neizvjesnija. Ono što je sigurno, one klasične gužve, po kojoj svi pamtimo ovaj najvažniji i najposjećeniji hrvatski književni sajam, ove godine neće biti. Organizator manifestacije, Zagrebački velesajam, u svrhu sprječavanja gužve zbog koje bi se najveći sajam mogao u trenu pretvoriti u najveće novo žarište, organizirao je niz preventivnih mjera koje idu od beskontaktnog mjerenja temperature na ulazu u sajam, proširenih ulaza u paviljone, pa sve do kontroliranog broja posjetitelja u prostoru sajma, odnosno u prostoru svakog paviljona.
S Velesajma poručuju kako će na ovom izdanju Interlibera biti djelatna tri paviljona ukupne bruto površine 14.000 četvornih metara, a prema potrebi u funkciju će biti stavljen još jedan paviljon površine 2600 m2. Ispred ulaza u svaki paviljon bit će postavljeni i brojači s trenutnim brojem osoba u paviljonu, a ulazak će biti moguć do propisanog maksimalnog broja posjetitelja. Svaki posjetitelj biti će evidentiran i posebnim "Covid-19 upitnikom".
Za i protiv odgode
Nakladnici, s druge strane, uoči “pandemijskog Interlibera” nisu složni. Dio njih inzistira na tome da se sajam odgodi za proljeće 2021., kada bi epidemiološki uvjeti mogli biti bolji. Pri tome podsjećaju da je odgođen i veliki sajam knjiga u Beogradu, dok je najveći književni sajam na svijetu, onaj frankfurtski, održan samo u virtualnom izdanju. Dio izdavača, pak, pod svaku cijenu želi da se Interliber održi, makar i u smanjenom kapacitetu. To ne čudi s obzirom na to da je Interliber, kao jedino događanje na kojemu nakladnici mogu imati brzi “cash flow”, prilično značajan za njihovo funkcioniranje u godini koja slijedi.
Međutim, nakladnici koji i dalje razmatraju svoj nastup na Interliberu u smanjenom kapacitetu, tvrde kako je “pandemijski popust” od 10 posto, koji je Zagrebački velesajam, kako službeno doznajemo, ponudio izdavačima za najam izlagačkih mjesta na Interliberu pod mjerama, neproporcionalan s obzirom na intenzitet posjete sajmu i količinu posjetitelja koji će se, pod mjerama, doista i ušetati na Interliber. Naravno, bude li on održan i ne ukine li ga Stožer u zadnji čas.
- O sudbini Interlibera dijelom ovisi i sudbina nakladnika. Ako nema sajma, svi smo u problemu. Nakladnici manje štampaju, prevoditelji manje prevode i pisci manje pišu. Mi smo u cehu poduzeli dodatne napore kako bismo amortizirali probleme s plaćanjem najma. Ispregovarali smo 10 posto popusta, ali ne mogu reći da su nakaldnici time zadovoljni - kaže predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Slavko Kozina, inače direktor prodaje izdavačke kuće Naša djeca. Dodaje da u Zajednici žele da se Interliber održi pod epidemiološkim mjerama i da bude siguran. Međutim, kaže i kako konačnu odluku o održavanju sajma donosi Velesajam, u komunikaciji sa Stožerom civilne zaštite.
Svatko odlučuje za sebe
- Ako sajma bude, svaki nakladnik mora za sebe odlučiti ide li ili ne ide. Vrijeme u kojem živimo je nepredvidivo i tako treba gledati na ovu situaciju. Ono što je sigurno, nitko od nas ne želi forsirati poslovnu aktivnost ako ljudi pritom ne mogu ostati zdravi - rekao je Kozina, dodavši kako je za organizaciju te provedbu mjera zadužen Velesajam. U Zajednici nakladnika i knjižara, kaže, postoji radna skupina koja se sastoji od Vijeća te nakladnika koji su relevantni za Interliber svojom veličinom, površinom na kojoj izlažu te financijskim participiranjem na sajmu. Radna skupina je u komunikaciji s Velesajmom te se pokušavaju pronaći modeli zakupa prostora koji bi bili prihvatljiviji, s obzirom na smanjen broj posjetitelja sajma.
- Mi kao ceh moramo paziti na zdravlje svojih ljudi i posjetitelja. Ne želimo raditi sajam svim silama. Zagrebački velesajam je dostavio epidemiološki okvir pod kojim bi se odvijao sajam te ga je dostavio gradskom Stožeru civilne zaštite. Ono što su pokazali, nama izgleda dobro - kaže Kozina, a na pitanje o ekonomskoj isplativosti za izdavače, odgovorio je kako o tome svatko treba odlučiti za sebe.
- Mi ćemo našim članovima dati sve činjenice, a oni će odluku morati donijeti individualno. Zajedničku preporuku od nas neće dobiti. Sada smo u situaciji da je dio nakladnika za održavanje sajma, dio protiv, dok dio ne zna. Teško je u ovakvoj situaciji donositi odluke s nula posto rizika. Najbitnije je imati nula postorizika po zdravlje ljudi, a izgleda da je Velesajam tu poduzeo sve što je potrebno. Je li to dobro za nakladnike i hoće li oni u takvom scenariju nastupiti, odluka je koju oni moraju donijeti, svatko za sebe - rekao je Kozina.
Kako javljaju iz Velesajma, cijena “pandemijskog najma” na Interliberu ima popust od 10 posto na redovne cijene najma. No Ivanu Sršenu iz izdavačke kuće Sandorf to se čini premalo.
- Neki drugi sajmovi, recimo Mediteranski festival knjige u Splitu, održan pod mjerama početkom rujna u Splitu, imao je cijenu najma sniženu za 50 posto. Mislim da bi to bilo realno i u zagrebačkom slučaju - kaže Sršen.
- Mi nakladnici smo partneri Interlibera desetljećima i sve nas čudi njihov tvrdi pristup u ovoj situaciji - rekao je Sršen, dodajući kako bi većina izdavača i pristala na tih 10 posto, no mnogi i dalje ne mogu potvrditi svoj dolazak na Interliber zbog zdravstvenog rizika izdavača, ali i radnika na sajmu.
Streaming platforma
Paralelno s izdanjem klasičnog Interlibera, otkriva nam je Slavko Kozina, održat će se i sajam "Interliber svima i svuda", koji nakladnici spremaju u suradnji s Ministarstvom kulture i HGK. Kozina obrazlaže kako se taj program odnosi na nastupe pisaca preko streaming platforme, koja će biti posebno dizajnirana za taj dio programa, kao i na "sajamske Interliber kutke" u knjižarama po Hrvatskoj, gdje će se dio naslova moći kupiti po sajamskim cijenama.
Taj virtualno-lokalni književni program odvijat će se, kaže Kozina, neovisno o tome hoće li biti održan fizički Interliber. Dodao je i kako nakladnici, prema sadašnjim informacijama koje su službeno dobili od Velesajma, svoj nastup na Interliberu mogu bez penala otkazati do 27. listopada.