Ljudi idu na cijepljenje da bi se cijepili, odnosno primili cjepivo. U emisiji Jezik i govor o cijepljenju govori dr. sc. Marica Čilaš Mikulić, viša lektorica na Croaticumu – Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Zašto se cijepljenje i cijepiti izgovara i piše s ije, a cjepivo s je?
„Glagol cijepiti i glagolska imenica cijepljenje imaju dugi refleks jata pa se pišu s ije, a imenica cjepivo kratak pa se piše s je. Pravilo u tvorbi leksema je da kada se imenice tvore od glagola, dolazi do kraćenja refleksa jata. Cijepljenje pišemo s ije jer je to glagolska imenica koja se tvori od glagolskog trpnog pridjeva koji se pak tvori od infinitiva glagola i zadržava ije“, objašnjava Čilaš Mikulić pa nam odgovara na pitanje što je točno tzv. booster ili buster doza cjepiva.
Kaže kako engleski glagol to bust znači pojačati ili potpomoći koga ili što. Prema njezinim riječima, pridjev buster, nastao od engleskog glagola to boost bi bio onaj koji potpomaže ili pojačava. Buster doza je, pojašnjava, ona koju mogu primiti osobe koje su već cijepljenje s dva cjepiva i to šest mjeseci nakon druge doze s ciljem da produži ili pojača djelotvornost cjepiva.
„Kada strana riječ ulazi u naš jezik mora se njemu prilagoditi što znači da je treba pisati po pravilima hrvatskoga jezika – buster. Da bi se i morfološki riječ adaptirala hrvatskom jeziku bilo bi bolje da kažemo busterna doza. No, nećemo pogriješiti ako buster dozu zovemo i docjepnom ili pojačajnom dozom“, napominje profesorica.
Kako je nastao pojam antivakser i što on točno znači?
„Riječ antivakser se sastoji od prefiksa anti i riječi vakser. Anti je prefiks koji unosi suprotno značenje značenju osnovne riječi. Antivakser je osoba koja sumnja u učinkovitost cjepiva i cijepljenje smatra štetnim i nedjelotvornim. Riječi vakser, vakcinacija i vakcina potječu od latinske riječi vaca što znači krava“, kaže Marica Čilaš Mikulić. Za lockdown bi se, ističe ona, umjesto engleske riječ mogla koristiti i hrvatska riječ – zatvaranje.