Facebook mijenja svijet, način na koji komuniciramo i mislimo. Predviđam dan kad će svi koji se služe internetom koristiti Facebookom, odmah na početku razgovora ističe Ben Mezrich, autor knjige “Slučajni milijarderi” posvećene pokretanju najpoznatije društvene mreže na svijetu. Prijevod knjige upravo je objavljen u izdanju Znanja, a po Mezrichovom bestseleru, snimljen je i istoimeni film u režiji Davida Finchera i prema scenariju Aarona Sorkina koji u četvrtak stiže u hrvatska kina.
Priča o autsajderima
Mezrichova knjiga, baš kao i film, na kojem je intenzivno surađivao, priča je o dva autsajdera u društvu privilegiranih studenata - Marku Zuckerbergu i Eduardu Saverinu. Kako bi postali popularniji, popravili šanse kod suprotnog spola pokreću Facebook. Nekoliko godina kasnije Zuckerberg je postao najmlađa osoba koja je dospjela na Forbesovu listu milijardera, a njegovim čedom koristi se preko 500 milijuna korisnika, dok za Saverina ne zna gotovo nitko.
Kako ste se vi uvukli u priču o Facebooku?
- Tako što sam dobio dva maila od harvardskog studenta, koji mi je rekao da je s prijateljem pokrenuo Facebook ali da nitko nije čuo za njega. Izašli smo na piće i tad sam upoznao Eduarda. Bijesnog mladića koji se osjećao izdanim i želio je ispričati svoju priču. Kasnije sam, nakon kontaktiranja brojnih svjedoka, prebiranja po sudskim materijalima, shvatio da su cijela ta priča o osnutku kompanije, dva najbolja prijatelja i njihovom rastanku, meteorski uspon prema golemom bogatstvu, sukob između starog, aristokratskog svijeta na Harvardu i mentaliteta hakera, teme koje bi se svidjele i Shakespeareu.
Iskustvo s Harvarda
Što vam je bilo najfascinantnije tijekom istraživanja?
- To što primaran interes nije bio novac. Zuckerberga nije briga za to, nikad ga i nije bilo briga. On i Eduardo naprosto su bili neprilogođena djeca koja su željela stvoriti nešto posebno. Zuckerberg je istinski genij, jedan od najvećih umova našeg stoljeća. Ali je jako čudan, sjeban i divna je ironija što je baš takav netko stvorio najveću društvenu mrežu na svijetu. Mislim da je tih petsto milijuna ljudi samo početak, uvjeren sam da se neće zaustaviti sve dok svi koji se koriste internetom ne budu na njegovoj mreži.
Zuckerberg je nedavno ustvrdio kako je nekoliko puta razgovorao s vama, a o knjizi i filmu ima jako nisko mišljenje. Jeste li razgovarali s njim ili ne?
- Godinu dana sam pokušavao razgovarati s njim, koristeći sve moguće veze, ali nije uspjelo. Znam da ga je bilo strah što će mi ljudi ispričati i nije želio da ta tema bude ispričana. Sam upada u proturječnosti, tvrdi da nije pročitao knjigu, ali je spremno naziva izmišljenom i fikcijom. Nije baš pošten.
Kakvo je bilo vaše iskustvo Harvarda?
- Volio sam to razdoblje. I sam sam bio geek, čudak baš poput Marka, ali sam se posvetio pisanju i bilo mi je sjajno.
Nije ga briga za novac
Vaša teza, koja se provlači i u filmu, jest i ta da Facebook nikad ne bi bio pokrenut da su imali više sreće s djevojkama. Doista tako mislite?
- Da, uvjeren sam u to. No, valjda to vrijedi za većinu umjetnika i glazbenika.
“Slučajni milijarderi” bave se ključnom promjenom u naravi i ekonomiji popularne kulture. Prije trideset godina, opsesivni, društveno neprilagođeni buntovnici poput Marka Zuckerberga željeli su postati prebogati rockeri, danas, pak, žele postati milijarderi interneta, navedeno je u jednoj od kritika vaše knjige. Slažete se s tom tezom?
- Da i ne. Mislim da se paradigma promijenila, ali Mark nije želio stvoriti Facebook zbog novca. Razlog zbog kojeg odbija prodati kompaniju jest taj što ga nije briga za to.
On je samo htio stvoriti nešto veliko i cool, nešto što će promijeniti svijet. Doduše, i meni se čini da je na današnjim sveučilištima jako rasprostranjen san da se postane bogataš preko interneta. To je i zabavnije nego biti rocker.